Marako 1 - Bibilia Buk na Ŋun nagon koti luŋu aYoane Kabatisanit a tokujo Loŋe Lo ’but (Koti Matayo 3.1-12 ; Luka 3.1-9 , 15-17 ; Yoane 1.19-28 ) 1 Loŋe lo ’but lo Yesu Kristo ŋuro lo ŋun a suluja sona. 2 A wuro i buk na nebi Yisaya adi, Mete, nan soson luyökie lio konut ŋerot, logon mo tetenaddu kiko ilot. 3 Gworo lo lele ŋuto wowoŋon i yobu adi, Yayaraki ta kiko lo MATAT jojo, rine ta gwokiot kanyit gwogwo. 4 Nyena a Yoane Kabatisanit puku i yobu, a tokuje adi ti ŋutu ködyö löpuŋge toilyet ko ti batisani batisa, anyen toronjin kase pipitoki. 5 A ŋutu liŋ ti jur lo Yudaya, se ko ŋutu lio ti Yerusalema iti ko lepeŋ yu, a lepeŋ iŋge batiddya se i kare Yardene, a se tuŋge toronjin kase. 6 A Yoane iŋge jupu boŋgo nagon tetena ko kupir ti kamilo, ko a duku-kiŋdyö kamba nagon a ’böriköt kanyit i mukok, a nye nyesi mayat ko siwatat na mu ’diŋ. 7 A nye tokuje adi, Lele ŋuto ŋilo popo köyö i mukok logon riŋit nanyit a duma Iwolwoŋ nio, a nan tine jukin dulaki kak i laggu na patala ti kamuka kanyit. 8 Nan aje batiddya ta ko pioŋ ama lepeŋ mo batiddya ta ko Mulökötyo Loke. Batisa na Yesu (Koti Matayo 3.13-17 ; Luka 3.21-22 ) 9 A gwe sona i kilu perok, a Yesu poŋdi kaŋo i Najareta na Galilaya a Yoane batiddye lepeŋ i Yardene. 10 A nagon Yesu nyuŋ po kaŋo i pioŋ kata nu, a ’de ’de lepeŋ meddi ki a ŋaju a Mulökötyo Loke poŋdi kak kanyit loki gwoso gure. 11 A gworo lo kuu ki yu adi, Do a pilili lio lo ŋuro lo nyanyara, nan a lyöŋön ko do parik. Satani a temba Yesu (Koti Matayo 4.1-11 ; Luka 4.1-13 ) 12 ’De ’de kijek a Mulökötyo Loke ri ’diaddi Yesu i yöbu nagon ŋutu ’bayin kata. 13 A lepeŋ gwe nyu perok merya iŋwan Satani temba lepeŋ. A lepeŋ gwe i pirit na geleŋ ko kijakwa ti mu ’diŋ, a malaikajin kitakiŋdye lepeŋ. Yesu a suluja kita nanyit Galilaya (Köti Matayo 4.12-17 ; Luka 4.14-15 ) 14 Nyena i mukok nagon Yoane aje moka nu, a Yesu poŋdi Galilaya i tokujö na lore lo ’but lo Ŋun, 15 adi, diŋit aje temakiŋdya; Ŋun aje yepuŋdya i tumatyan; löpuŋge ta töilyet ko yubbe ta lore Lo ’but. Yesu a lungu ŋutu iŋwan kalokak ti somot (Köti Matayo 4.18-22 ; Luka 5.1-11 ) 16 A na wöröjine Yesu i kijit na tor na Galilaya nu, a nye meddi Simona se ko Aŋöarea luŋaser Simona gubaddu ku ’yi i tor, kogwon se a ŋutu kalokak ti somot. 17 A Yesu kulyani ko lepeŋat adi, Kipuŋdye ta nan, a nan mo tiŋdi ta i jikuŋdyo na ŋutu köyö ni gwoso ŋutu logon jikuŋdyo somot ko ku ’yi. 18 A lepeŋat kö ’yi ku ’yilan kase adi wulek, a kepoddi lepeŋ. 19 A na tirikin ŋerot diŋit a na ’dit nu, a nye meddi Yakobo ŋuro lo Jebedayo se ko Yoane luŋaser Yakobo, logon gwon kase i ki ’bo i ririgga na ku ’yilan. 20 ’De ’de a nye luŋgi lepeŋat, a se kölökiŋdye Jebedayo monye lose i ki ’bo se ko ŋutu lo ropaki i kita kulo, a se kepoddi lepeŋ. ŋuto lo gwon ko mulökötyo loron (Köti Luka 4.31-37 ) 21 A lepeŋat iti Kaperanauma. ’De ’de kijek i ŋilu lor lo Sabata a Yesu luponi i kadi momoret i todiŋdyo. 22 a ŋutu iŋge söŋu ko todiŋdyö nanyit, kogwon lepeŋ todiŋdyö se gwoso ŋuto logon ko kido ko ti gwon gwoso katodinök ti Saresi ti Mose. 23 I ŋinu diŋit gwak a lele ŋuto gwe kata logon ko mulökotyo loron kase i kadi momoret. 24 a lepeŋ woŋoro ki adi, Yesu lo Najareta, do ’dek nyo kayaŋ? Do yöŋö tukaŋu yi? Nan a den ko do a ŋa, do a Loke lo Ŋun. 25 Ama a Yesu riŋge lepeŋ, a kulyani adi, Yiŋani taliŋ, poŋdi kaŋo ko ŋilo ŋuto i mugun. 26 a mulökotyo loron kiki iŋge lepeŋ, a woŋe parik ko gworo lobot, a poŋdi kaŋo ko lepeŋ i mugun. 27 A ŋutu liŋ iŋge söŋu, nyena a se totopine ko ’börik adi, Kine kulya a nyo? Todinesi kanyit gwon ka ’de! Lepeŋ jambu ko kido, a saŋi ma ’di mulöko lorok a yiŋge lepeŋ. 28 ’De ’de a kulya kanyit kuorö i turon liŋ ti Galilaya lo didiŋö. Yesu a toke ’ya ŋutu jore (Köti Matayo 8.14-17 ; Luka 4.38-41 ) 29 A nagon se aje kö ’yu kadi momoret nu, a se iti gwo i ’baŋ na Simona ko na Aŋöarea; a Yakobo se ko Yoane moraddi ko se. 30 A moken na Simona roggi kak kogwon mugun nanyit sa ’yu pape. ’De ’de kijek a se takiŋdye Yesu kulya ti ŋina ŋuto. 31 a nye iti ko lepeŋ yu a morgi lepeŋ ko könin a ’biluŋdye lepeŋ ki, a sa ’yu na mugun kö ’yi lepeŋ, a lepeŋ parakiŋdye se. 32 A i ŋilu koriri i ’doro na kolor, a ŋutu joŋdi ko Yesu ni ŋutu kase Liŋ logon a gigilötu se ko logon a moka mulöko lorok. 33 a ŋutu liŋ ti köji momoruŋdye i pirit na geleŋ nyona ko kötumit na kadi. 34 a nye iŋge toke ’ya ŋutu jore lo gwon ko twana ka ’de ka ’de, a iŋge rikörö mulökö lorok jore kaŋo, a nye tine rukokin mulökö lorok i jambu, kogwon se aje den ko nye a ŋa. Yesu a wörö totokuöddu Loŋe Lo ’but i Galilaya liŋ (Köti Luka 4.42-44 ) 35 A i ko ’bure nagon kak a ko nyuŋ waran nu, a-Yesu ŋine ŋien a dikara i pirit nagon ŋutu ’bayin kata kwoŋ, a nye poki i kwakwaddu i ŋinu pirit. 36 A Simona se ko ŋutu logon gwon ko lepeŋ kulo galaddi Yesu, 37 a se ryeji lepeŋ, a takiŋdye lepeŋ adi, ŋutu liŋ ga ’yu do. 38 a nye kulyani ko lepeŋat adi, Ti yi Iwoŋöddi ta i kulye turön dumalak, anyen nan köti böŋö tokujö nyu, kogwon nan a po kak ni kogwon kine kulya. 39 A nye wöröni i Galilaya liŋ, totokuöddu i kadijik kase momoresi a riköddi mulökö lorok kaŋo. Yesu a toke ’ya ŋuto lo rimajin (Köti Matayo 8.1-4 ; Luka 5.12-16 ) 40 A ŋuto lo rimajin poŋdi ko Yesu ni, a rugwuŋökine kak a mamaŋdi lepeŋ adi, Ko do nyanyar, do bubulo toke ’ya nan. 41 a Yesu wone konyen ko lepeŋ, a nye riöddi könin lonyit a ’bo ’yi lepeŋ, a kulyani ko lepeŋ adi, Iŋkoi, nan nyanyar; ti do kele kelan. 42 ’De ’de a rimajin kö ’yi lepeŋ, a mugun nanyit iŋge po a na ’but. 43 A Yesu sonyoddi lepeŋ, kukuju lepeŋ parik, 44 adi, Meddi ’bura, an do ko jamakin lele ŋuto kine kulya; ama iti, kweki mugun ko koane ko wukiŋdye rubaŋga a tokelet ilot gwoso na sarakiŋdye Mose nu, anyen ŋutu deden adi do aje tokela. 45 Ama a ŋilo ŋuto iti tu, a suluje jamaddu kine kulya abur, nyena a Yesu tine bulo lupö i nene köji memetaji ama a si ’dani i yöbu nagon ŋutu ’bayin kata, ma ’di sona a ŋutu ti turön liŋ yeŋe tu ko lepeŋ yu. |
Bari Bible © United Bible Societies, 1979.
Bible Society in South Sudan