2 Tawarika 20 - Wunta MemporiPonangia a nto Moabi ka Amoni 20:1-30 1 Umarino atuu inuleno i Moabi ka inuleno i Amoni hawe mpetea umewaio i Yosapa mperonga saru to Meunimi. 2 Haweomo mia pauakono i Yosapa, ”Asa bawaa langkai sorodadu inso i asatowano Tahi Mopa'i, inso i Edomi aiwa sumapoi komiu ueku. Kanandio-andio ondae mekongko i Hasesoni-Tamari,” onaemo Eni-Gedi. 3 I Yosapa gagi doito, ka i'amba putusio umungke Ira i Ue. Itena ira luwuno Yehuda ka domempuasa. 4 Ka Yehuda mpepumpu ka dompo'ema pontulungi inso ndi Ondae i Ue. Ondae me'aiwa inso a luwuno kota i Yehuda umungke Ira i Ue. 5 Ka i'amba i Yosapa mentade i tonga-tongano bawaa Yehuda ka Yerusale i raha-Do i Ue, i arono kintala anu da wo'ohu 6 ka ipotae, ”Oo Ue, Ue Alado uempu'umami, komba Omiuke Ue Ala i laro nsuruga? Komba Omiuke moparenta a luwuno poparentaa tongku? Pabawa ka roso kongko a laro ngkae-Miu, ranta nahina mia anu mokopolio umewai Komiu. 7 Komba Omiuke Ue Alamami anu sumaario palilino wita andio inso i arodo bawaa-Miu Isaraeli ka meweengakono a inuleno i Burahima, sambe'e-Miu atuu, ranta nahina tampulaano? 8 Ka do'amba mpo'iangario wita atuu, ka mpowangua-Komiu po'ianga mempori a nee-Miu. Dompotae: 9 Tewala aasa masolaa umalu kami, onaemo ponai, pohuku, haki lele ke mokoninggoa, kami mpentade i arono raha andio, i aro-Miu, hangano nee-Miu mo'ia i larono raha andio. Kami mpebooli ndi Omiu a laro masukaraamami, ranta ka Irongeo ka kumadudui kami. 10 Kanandio-andio, Ikitaomo inuleno i Amoni ka i Moabi ka luwuno mia inso i mentorukuno Seiri andio! Tempono to Isaraeli me'aiwa inso i wita Mesiri, I'onto ira mpewinsokio witado. Onaemo pu'uno ka dome'olaiakono ka nahi domeropuo. 11 Ikitaomo, gagi pombalo me'aiwa ira sumaari kami inso i wita anu umariomo Iweeakami mpe'ueo. 12 Oo Ue Alamami, nde nahi Komiu humuku ira ke? Hangano nahina rosomami umaropio sorodadu anu asa bawaa langkai andio, anu aiwa sumapoi kami. Nahi kimento'orio hapa anu asalakono kami meweweuo, sine mata-Miu tetutu ndi omami.” 13 Kontongaano atuu luwuno to Yehuda mpentade i aro-Do i Ue, ka luwuno pe'etudo saru kombiado ka luwuno anado. 14 Ka i'amba i Yahasieli anano i Sakaria anano i Benaya anano i Yeieli anano i Matania asa to Lewi inso a inuleno i Asapi, ipewinsokio Penaa-Do i Ue i tonga-tongano bawaa, 15 ka ipebooli, ”Impenootio, oo luwuno to Yehuda ka palilino Yerusale ka omiu ueku mokole Yosapa, kanandio pau-Do i Ue ndi omiu: Siimo imedoito ka ntededengke a nsorodadu anu asa bawaa langkai andio, hangano komba ta omiu anu metea tendeano Ondae Ue Ala. 16 Tisomo asalakono impetii sumapoi ira. Ondae ira mporake a mporakea Sisi, ka komiu humawe ira i untuno lembono, i arono pada one Yerueli. 17 A laro mpeteaa andio, siimo impetea. Oo Yehuda ka Yerusale, impo'iamo mpentade a mpo'iangamiu, ka kitaomo kana'umpe Ondae i Ue moweeakomiu ponangia. Siimo imedoito ka ntededengke. Tisomo imelakomo umaropi ira, Ondae i Ue Ira kumongkomi komiu.” 18 Umarino atuu menggolontuomo i Yosapa saru rupano a wita. Luwuno to Yehuda ka palilino Yerusale mbo'u mpenggolontu i aro-Do i Ue ka mpesomba ndi Ondae. 19 Ka i'amba to Lewi inso a inuleno i Keha ka inuleno i Kora mpentade ka dompenaniako penani umunde-unde Ira i Ue, Ue Alano i Isaraeli saru mpenani tedoa meroku. 20 Tisomono mo'o-mo'oru melako ira te'aro i pada one Tekoa. Mansano ira mpelungka, mentadeomo i Yosapa, ka ipotae, ”Rongeo, oo Yehuda ka palilino Yerusale! Impe'ala-ala Iramo i Ue, Ue Alamiu, ka komiu memoroso mpiha! Impe'ala-ala iramo nabi-Do, ka komiu mpehasili!” 21 Mansano umari teriso saru palili, itiso ira mia anu ira mpenaniako penani tia-Do i Ue ka umunde-unde Ira i Ue, mpesangka mempori anu maramba i tempono dompeluarako i arodo mia mpeparewa mpetea, ka dompotae, ”Penaniakomo penani umunde-unde Ira i Ue, menteeano ranta nahina tampulaano petenunu ka pompehohawa-Do!” 22 Mansado mpopu'u mpebo-booli ka mpenaniako penani po'unde-unde, Doweweuomo i Ue pesapoia a inuleno Amoni ka i Moabi, ka luwuno mia inso i mentorukuno Seiri, anu mingki sumapoio Yehuda, ranta ka dontenangi. 23 Ka i'amba inuleno i Amoni ka i Moabi mpentade tumaroi ira palili i mentorukuno Seiri mingki rumopu ira. Nahi tehine umarido sumolangi ira palili i Seiri, ondaedo singge mpepateo walido. 24 Mansado mehawe to Yehuda a mpompadasoa i pada one, mpekita ira a mpo'iangado sorodadu atuu. Tengkitaomo wata ngkoroi matumbole a wita, nahina tepotola. 25 Ka i'amba i Yosapa ka luwuno miano mpetii ira mpomuruo luwuno sangkado. Mpohawe ira hadio pinotuwu, arataado, sangka ka luwuno sangka masuli olino. Anu rinontudo atuu hadioopo sekono anu pinokowawa. Otolu oleo tehineno dompomuruo luwuno sangka atuu, hangano tedoano hadio. 26 Ia oleo ko'opaa mpepumpu ira i Lembono Po'unde-unde. I ra'aimo dome'unde-unde Ira i Ue ka onaemo pu'uno mia meneeakono po'ianga atuu Lembono Po'unde-unde ranta kanandio-andio. 27 Umarino atuu mpekule iramo luwu to Yehuda ka to Yerusale saru i Yosapa i arono. Mpekule ira i Yerusale memawongko. Doweweu iramo i Ue memawongko hangano tenangino iwalido. 28 Dompewinso i Yerusale saru gambusu, katapi ka napiri, ka do'amba nte'aro a raha-Do i Ue. 29 Doitoa anu inso ndi Ondae Ue Ala mewinsokio luwuno poparentaa a luwuno wita susua, mansano domerongeo nine Ondae i Ue anu metea umewaio luwuno iwalino Isaraeli. 30 Ka poparentaano i Yosapa rodoomo, hangano Ondae Ue Alano moweeakono rodoa a luwuno siuno wita. Teweweuno poparentano i Yosapa ( 1Mok. 22:41-51 ) 31 I Yosapa momparenta i Yehuda. Tinuwuno tolu pulu nta'u tempono igagi mokole ka rua pulu ka olima nta'u tehineno ipoparenta i Yerusale. Neeno ineno i Asuba, anano i Silihi. 32 Onae tuwu tumondao tumuwuno i Asa, amano; Onae nahi pansia inso ndi onae, ka moweweu hapa anu mentee a pongkita-Do i Ue. 33 Butu luwuno pesombaa a lahumoa nahi rawo-rawo. Tongku atuu napi dompo'aroo aroado ndi Ondae Ue Alano uempu'udo. 34 Anu susuano inso a nteweweuno i Yosapa, inso a pompu'uano hawe pokotompaano, menteeano luwuno atuu teburi i laro wunta teweweuno i Yehu anano i Hanani, anu teburi a laro wuntado luwuno mokole Isaraeli. 35 Ka i'amba i Yosapa, mokole i Yehuda, tepo'asa saru i Ahasia, mokole i Isaraeli, anu moweweu mosa'o. 36 Itepo'asaakono i Ahasia ta weweuo luwuno kapala anu mokosumomba i Tarasisi. Luwuno kapala atuu doweweuo i wita Esioni-Geberi. 37 Sine i Elieseri anano i Dodawa inso i Maresa mompau anu ta gagi ndi Yosapa, ipotae, ”Hangano omue tepo'asaakono i Ahasia, Dopobangkuo i Ue inanggamu.” Ka i'amba luwuno kapala atuu tepeha, ka nahi pokosumomba lumako i Tarasisi. |
LAI 2021
Indonesian Bible Society