YEKIKITHI AKINIU 36 - BAIBEL (BSI)Juda Kukau Joahaz ( 2 Kuka 23.30-35 ) 1 Juda lo akemino Josiya nu Joahaz kisheluve eno Jerusalem lo akukau shipeni ke teli pe nukisheluve. 2 Joahaz no Juda lo akukau shilu kelo ampe muku kuthu shiake paye Jerusalem lo aqhi kuthu likhi ayeh pelu. 3 Ijip Kukau Neko no pa kugha sasu akughushi wuve eno Juda pelo tsandiyi kilogram 3,400 eno shunayi kilogram shighi bidi pesu asuqha pa tsupe. 4 Neko no Joahaz thikuzuu Eliakim pesu Juda lo akukau shivepe eno pa je pekili pesu Jehoiakim kuvetsu. Joahaz ye Neko no Ijip lo sasu wuve. Juda Kukau Jehoiakim ( 2 Kuka 23.36—24.7 ) 5 Jehoiakim no Juda lo akukau shilu keulo apunu mpe muku pungu shi ake Jerusalem lo ampe chighi qhaqhi ayeh peke. Pano AMPEU pa Lhou shou axine shiveke. 6 Babilon Kukau Nebukadnezar no Juda le ighive, Jehoiakim kughaluve eno ayino tshu sasu Babilon lo wuve. 7 Nebukadnezar no Achineki lo pekutsu puakeu kuakini ghi hamiye xapuwuve eno Babilon lo pa kukaki lo tipaqo qhiluve. 8 Jehoiakim no shive keu thwokha kumtsu tipa gholo pano aphi kumqhupu jeli shikeu kumtsu Israil ngo Juda lo Kukami Xughili lo yekikepe puani. Panu Jehoiachin no akukau shi pa thisuluve. Juda Kukau Jehoiachin ( 2 Kuka 24.8-17 ) 9 Jehoiachin no ampe chighi tache shi ake lono Juda lo akukau shilu eno Jerusalem lo aqhi kuthuno atsala chighi ayeh pelu. Pa ghi AMPEU shou axine shike. 10 Ghixu tusho ighi kelo Akukau Nebukadnezar no Jehoiachin sasu akughumi shi Babilon lo sawuve eno tipa gholono Achinekilo kuakini xapuwuvetsu. Tithiu Nebukadnezar no Jehoiachin papu thikuzuu Zedekiya pesu Juda ngo Jerusalem lo akukau shivetsu. Juda lo Akukau Zedekiya ( 2 Kuka 24.18-20 ; Jere 52.1-3 ) 11 Zedekiya no Juda lo akukau shi kelo paye ampe muku lakhi shi ake eno pano Jerusalem lo ampe chighi qhaqhi ayeh pelu. 12 Pano AMPEU shou axine shiveke eno AMPEU tsa piche keu tungkupu Jeremiya tsa akumtsha kughuvu shi initsu move. Jerusalem Ikiqive ( 2 Kuka 25.1-21 ; Jere 52.3-11 ) 13 Akukau Nebukadnezar no tsuyikhomo Zedekiya pelo Alhou je lono paye aghokulu shini kepu tushoqhive pekemu paye hebideve. Pano xaideveni keulo kuthovi auve no AMPEU Israil Lhou lau ideighimo nikeu shive. 14 Tipa shouno, Juda lo sakiphemi, achinemi eno timiqoye panoqo sukumxalo ashiayeh akeqo xine kuxu pape ghi asu-atu julho mllauve eno AMPEU ampi no akimthe shive tsukeu Achine ki panonguno shipixive tsu. 15 AMPEU, panoqo puasu Lhou no pawu timiqo lau kutughutsu penike tungkupmi puwu ache, kughengu pano Achineki ngo timiqo puxu puatsu niyeke. 16 Ikemu panonguno Alhou ghinikishimi thaigha ke, pa tsa kukuthave tsu eno pawu tungkupmi junuqhi ke. Tishive kehu ashekhalo AMPEU loghu pawu timiqo shou kije ikughive kehu tipau lono pokulupu shimlave. 17 Tighenguno AMPEU no Babilon kukau saghi puzu panoqo levepe. Akukauno Juda lo lhothemi kiptimiqo Achineki lo aghinamu heqhi pithive tsu. Paye lhothemi, kitemi, kiptimi, totimi, kusukinimi momu viakemi milakhi shou pimu kimiyeqhiyi keu shimoke. Alhou no panoqo kumtsu pa ulo suvetsu. 18 Babilon Kukauno Achineki xule puwuve, achineki lo kuakini, akukau ngo pa qholo kijemiqo wu kini kulu luvetsu eno thwokha kumtsu Babilon lo xapusu idewove. 19 Pano Achineki ngo aphughi pitilevetsu eno tipaqo gholo kukaki ngo tipaulo kinikulu ghi pitile kuqhavetsu eno aphughi puwupuakeu ghi kubolevetsu. 20 Timi xu aghikemi kumtsu pano Babilon lo sawuve, tilau panonguye pa eno pa polo kughukomi qemi shi qeche, tiye Persia Kuka ipeghimoke kutolo tishi ake. 21 Tighenguno AMPEU no tungkupu Jeremiya vechewo kiu pipuakeno tipau ye shikupuve: “Ayeghi ye ampe lhotsuni kughukughaleive nani, tiye Sabat kulhokiqhi ikhilu mono achekeu shilu peniyeke.” Cyrus no Judami Idewo Penikeu Ahza Tsu ( Ezra 1.1-4 ) 22 Persia lo Cyrus no akukatou shikeu ampe atughiulo AMPEU no tungkupu Jeremiya vechewo kiu pi puakeno pano kuchou shi ighilu peke. Pano Cyrus hakite puzu ahza hipau tsu eno akiye lono tsupuwuno pa kukaqha kumtsulo tipau asheshu ghi phisupe: 23 “Hipau ye Persia Kukatou Cyrus no ahza tsu akeu. AMPEU, Kungugha Lhou no ayeghiqha kumtsu shou ipelo ayeh kipeu shipeke eno Juda lo Jerusalem phughilo pa ghenguno achineki shipeni keu makho itsu puani. Ike, nongu khunono Alhou wu timiqo keno tilau wulo eno AMPEU nongu Lhou no nongu gholo apeniu!” |
Sumi Naga CL Bible - BAIBEL
Copyright © 2013 by The Bible Society of India
Used by permission. All rights reserved worldwide.
Bible Society of India