YEKIKITHI AKINIU 20 - BAIBEL (BSI)Edom shou Aghushi 1 Ado hami tikhau Muab ngo Amun ghushimino pano lau su akemi Meunimi sasu kuqha puzu Juda leighi. 2 Aghini kishimi khamino Akukau Jehosafat lau ighi puzu ishi asheshu: “Edom kudauno aghushimi kumzapu no Amti Zughi tuxa kudauno oleniye chenie. Panonguno Hazazon Tamar leluvae.” (Hipau je pesu Engedi ghi picheni.) 3 Jehosafat ye msa ichive eno pa kichetsu penike AMPEU lau akighini shike. Tithiu aghakhuqha kumtsulo kumvu penike pano ahza tsu. 4 Juda lo aphughi akeqo lono timiqono AMPEU pelo kichepiye tsupeni ke inijunike, Jerusalem lo mtazu wukha ke, 5 timi tipaqo ngo Jerusalem lo akemi ngo ishi Achineki khala akitheu lo kumqo. Akukau Jehosafat no panoqo gizulo puthugholu 6 eno ighamuku akighini shi, “O AMPEU, nipuasuqo Lhou, nono kungugha lono ayeghiqha lo shiyeh kumtsu shou ayeh pe ani. Noye akuka kumtou eno akughushuu ke, timi khumu omujochile mlake. 7 Noye niLhou ke kughou owu timi Israilmi no ayeghi hipaulo iloghi keno nono timi hilehi acheghi keqo haphevetsuno ayeghi hipau pesu oshou Abraham polo kughukomiqo tsuke, tiye alhokupuju panoqo wu shiche peniye ke. 8 Panonguno hilehi xu ache eno ogihuni ke achineki lakhi shitsu ke eno panonguno ithi akeuno 9 panoqo ghimeqhinike kutsakungo keuno panoqo shou ikughi aye ti aghukishi, pusa kusu momu puqumiye keu ighi aye panonguye omllache keu Achine ki hipau gizulo ighi puzu puthugholu kepu shike. Panonguno kupuna akelo ovilo inikhulu kepu shike eno nono panoqo kighini initsu eno panoqo xaphelu kepu shicheke. 10 “Itehi Amunmi, Muabmi eno Edommino ningu le ighi ani. Kughou nipuasuno Ijip lono ipeghi ke ghuloki lono nono panoqo pelo ayeghi hupaqolo ilopemo ke tighenguno nipuasuye tipaqo muxusu wuke eno panoqo kutsa moke. 11 Ikemu panonguye hikithipu shi ningu lochile ani, nono nitsuve keu yeghi lono ni hapheveniye shi ani. 12 Noye ningu Lhou ke! Panoqo ghimeqhilo, kughengu ghushimi kumzapuno ni le ighi akeu ju kelo ninguye avesavae. Ninguye kiu shikepu keno mthae ikemu ningu kuphupe nike ninguno olau ju anie.” 13 Juda lo kiptimi kumtsu panoqo nipu anuli sasu Achineki lo puthugho ake. 14 AMPEU ghunguno Levimi aqo gholo akemi lakhi shou ikughive. Pa je ye Zekharia nu Jahaziel; paye Asap limi lakhi, Matania, Jeiel eno Benaia polo kughukomi shi ghi ighi kehu Asap limi ke. 15 Jahaziel no pi, “Akijeu Akukau eno Juda ngo Jerusalem lo kuamiqo, AMPEU no pi ani ke nonguye ghushimi kumzapu hupaqo sasu kushoni keulo amlo ithakevi momu msa kevilo. Aghushiye Alhou shou bepe ani kethono nongu shou bepe amoe. 16 Panonguno Ziz Kita lo ighi kelo thoghiu panoqo leulo. Nonguno akhila shekhalo ato yeghilo wuche keulo Jeruel kupunu lono nonguno panoqo sasu kusholo. 17 Nongu ye aghukishi hipau shimo nani ke. Vejoi no-a kutolulo eno khelo; AMPEU no tokulu nongu tsukeu nonguno ithulu nani ke. Juda ngo Jerusalem lo akemiqo, izuichoi kevilo momu msa kevilo. Aghu shinike wulo eno AMPEU no nongu gholo che nani ke!” 18 Tile Akukau Jehosafat no pagi ayeghi kudau pishiqho pe itsaiqive eno timi kumtsuno itsaiqino AMPEU mllae. 19 Levimi Kohat ngo Kora limino puthugho luve eno asutsa kuloghi lono AMPEU, Israil Lhou sheqhe. 20 Thanau inaqhe itheno timiqoye Tekoa kupunulo ato yeghi kudau wuve. Panonguno chesu wuche kelo Jehosafat no atsa hipaqo pesu panoqo vilo pi, “Juda ngo Jerusalem lo achekemiqo! AMPEU nongu Lhou shou pukhubelo eno nonguye mutotoi puthugholu nani. Pawu tungkupmi no nongu vilo pikeu pululo eno nonguye tolu nani.” 21 Timiqo sasu kuptsaluve kethiuno akukauno ahza tsu puzu alekiphemi khami pelo panoqono akimthe kumla shike ghuloki lo pepu keu phikuzu pepupe eno aghushimi gizuu shino, “AMPEU sheqhelo! Pa kikimiye lhokta kuto ke!” ipi keu le phepe. 22 Kughou panonguno ale phethuve keno AMPEU no aghu le ighi akemi pelo kunachovepe. 23 Amunmi ngo Muabmi no Edommi ghushimi leithuve eno tipaqo qhoi ghiqhileve eno tithiu pano likhi pano dolo kixikila ghukishi shiuve. 24 Kughou Juda lo ghushimiqono asayeqhalo aghukhu qoki lakhi akeu tolu keno panonguno aghumi kudau jupuwu eno ithulu keuno tipaqo kumtsu thiveno ayeghilo zuaghive. Milakhi mu pokawumlave. 25 Jehosafat ngo pawu ghushimi no anhemgha likutsuluniye ighi kelo amshi, achuqupu akushopu, aphimini eno kutau amekusho nhemgha kutomo phulu ke. Panonguno anhemgha pekishepe kike keu lono atsala kuthu puwove, ikemu anhemgha kumzapu kehu panonguye thwokha kumtsu lukhamlave. 26 Atsala abidiu lo panongu no Beraka Khila lo kumqolu eno AMPEU no shivetsu keu kumtsu ghenguno pa sheqhe ke. Tighenguno akhila tipau pesu “Beraka” kutsu ke. 27 Jehosafat no pawu ghushimi sasu ahukulu shi Jerusalem lo saidewove kughengu AMPEU no panoqo ghumi shou toluveke. 28 Panonguno aphughi tolu kelo panonguye akighi lebo ngo afuko kuigha keu sutsa lono Achineki lo chesu wu. 29 Ashiayeh khijehino AMPEU no Israilmi ghumi shou toluvetsu keu sutsa chilu keno tipaqoye kichi mamaive, 30 ike Jehosafat ye iqughai ayeh peche eno ala thwokhalo Alhou no sushokulu pa tsu ke. Jehosafat Kuka Shekha ( 1 Kuka 22.41-50 ) 31 Jehosafat ye ampe shighi pungu shi ake lono Juda kukau shilu eno Jerusalem lo ampe muku pungu kalu. Paza ye Shilhi nga Azuba ke. 32 Puzuu papu Asa toi paye AMPEU zulo kiuno achipiu keno tipau shike; 33 ikemu asu-atu kumlla-a jeliqo ye kutsalevemo ke. Timiqoye tikutolo amlo kuchopu pesu panoqo puasu Lhou mlla keulo ide ighimo ke. 34 Jehosafat no mlakeu kutau thwokha kumtsu pano kakeu lono ashekha kutolo Hanani nu Jehu Xughililo yekithipe puani, tiye Israil lo Kukami Xughililo amqo lakhi ke. 35 Ghuthu lakhilo Juda lo Akukau Jehosafat ye Israil lo kukau Ahazia kixikila kumla kumzapu shi shiche keu sasu shompami shive ke. 36 Eziongeber lo ashukaki kungo-a lo panonguno azughi kuloghi lo wukepu ashukaki mlape qhi. 37 Ikemu Dodavahu nu Eliezer, Maresha taun lono ighikemi no ishi Jehosafat kutughuve, “Nono Ahazia sasu shompami shike ghenguno AMPEU no nono shipe puakeu shukaki kutsa leve tsu nani ke.” Ike ashukaki ye shopholeveno khilemu sasu wumla kepu shive. |
Sumi Naga CL Bible - BAIBEL
Copyright © 2013 by The Bible Society of India
Used by permission. All rights reserved worldwide.
Bible Society of India