SAMUEL ATUGHIU 14 - BAIBEL (BSI)Jonathan Lokivi Kumla 1 Ghulo lakhi Jonathan no apumi lakhi pa ghunanu pekicheu vilo ishi pi, “Nikujo Filistiyami ghazu heche wuni shilo.” Ikemu Jonathan ye papu Saul 2 khuu Gibea lono kushuwa kumolo Migron lo khaghatubo philo aghazu shino ngo akeno pa vilo pimoe; pa gholo ghushimi 600 sasu ngo ae. 3 (Achineu aphikuzu amlalo xipusu u-akeuye Ahija ke, paye Ikhabod thikuzuu Ahitub nuke eno Ahitub ye Fineha nuke eno Shilo lo AMPEU chinekishiu Eli tilimi ke.) Timiqoye Jonathan no wuvekeu mthae. 4 Miqmas lo ala khipau Jonathan no Filistiyami ghazulo wunike ghenguno heche wukepushi akeno, tipau lo atuqu chhothalei keu kini ae, lakhikhino hula-hila ae: atuqu lakhi jeno Bozez eno lakhiu jeno Sene ipi kutsue. 5 Lakhino ti alaghi ahuu Miqmas kudau jupuwo ghi ae eno atuqu lakhiuno chhiliu Geba kudau jupuwo ghi ae. 6 Jonathan no apuu vilo pi, “Nikujo ye ayiko ghamokemi Filistiyami ghazu heche ilonie. AMPEU no nikujo kuphu tsu aye, kiu lonomu nikujoye tomlavekeu shimo nani, AMPEU zuloye kutomo kitila kumu kiyequ keu shimo nani.” 7 Apuu no khochile, “Nono kiu kiu shiepimu niye ogholo ani.” 8 Jonathan no pi, “Achipie, nikujono kathasu ikuchekeu Filistiyami pelono ithulupeni. 9 Tsala panonguno nikujo vilo panongu khe aghilo ipi aye, nikujono ngo akeu alono panongu kheni. 10 Ikemu panonguno nikujo vilo panongu lau iqhoghilo ipi aye, nikujoye panongu lau iqhoni; kughengu AMPEU no panongu pesu nikujo ulo suvetsu ae pi tino amchipu shi ithiluvenie.” 11 Ike pamano katha ikuchekeu Filistiyami no ithuluve no pi, “Julo, Ibrimi khami atukilo itshua puzu khalacheu ipeghi ani!” 12 Tileno panonguno Jonathan ngo apuu pama ku, “Hilau iqhoghilo! Nino kiwana thime hami nokujo piyenike!” Tileno Jonathan no apuu vilo pi, “Ipapelo. AMPEU no panongu shou tokulu shipe nikeu Israilmi tsuvae.” 13 Jonathan no pau eno pa khonheno ipusu ala akeu hechelu eno apuu ghi pa papesu ipusu iqho. Jonathan no tileno panongu lethuve eno panoqo chishi kuluqhive eno apuu huno tilano panongu heqhi pithive. 14 Ghiqhi khavi lono Jonathan ngo pa gholo kicheu apuu pamano alu ache tuxa toike lono timi muku kutolo heqhivetsu. 15 Filistiyami aluzaqha lo akemi kumtsu kichimamaive; lewu akemi eno ghushimi khunoqo aghazulo ngo akhakeno msakhokho shive; ayeghi thotsu itha aketoive eno tilehi akumsano ihulokeu shive. Filistiyami Theqhikulu 16 Saul wu timino Benjamin lughilo akeu Gibea lono pishipuwo Filistiyamino kusakiphi pochekeu jukutoa. 17 Tileno Saul no pawu timiqo vilo pi, “Ghushimi kihi julo, khuwala puhavemo kemala.” Panonguno kihiju keu loye kuchono Jonathan ngo apumi lakhi pa ghunanu kipeu pama kuhave aghi. 18 “Achine kishilo uchekeu mlakuxa hilau sughilo, “ Saul no achineu Ahija vilo tishi pi. (Tipa tsalani Ahija no Israil timiqo zulono tipau peche.) 19 Saul no achineu putsa akeuloye, Filistiyami ghazu loye alaushi kubang kitheve, tileno Saul no pa vilo pi, “AMPEU vilo kighini kileju akepu ado kuhae!” 20 Tishino pa eno pawu timiqo alachesu Filistiyami khunoqo pano likhi panongu dolono kubang kileno kichighi akeno tipaqo leniye wu. 21 Ibrimi khami khunoqo Filistiyami no ngoake kudau eno panoqo ghazulo wuvekeno panongu ghi athiuye Saul ngo Jonathan pama gholo sukuqhaluve. 22 Kutami khunoqo Efraim toghilo itshu akhakeno Filistiyami ye pokha aya pikeu chiluno panongu ghi Filistiyami halethuve. 23 Bethaven hechesusu alaghi kushuwalo huno aghushie, AMPEU no tipa tsalalo Israil xalutsue. Aghushive Kethiu Ghili 24 Israilmi ye tipa tsalalo amzu launo ighono qeive, kughengu Saul no ighono akumto shoqhi zah hitoi tsupe pua: “Khuu khuumu ishi ino ighumi lau amkhu lumla aphi lono achuqu chuvekeuye pa shou ghushokeu shive nani.” Ikehu khuunomu atsala kupuju kumu chumoe. 25 Panongu kumtsu chesu asubo kutomo akeqhalo ighi keulo akhi ngozu a-a kutomolo aghikeu ithulu. 26 Asubo kumtsulo akhi ngozu no chhitoi ae, ikemu khuunomu tipaqo chumoe, kughengu panongu kumtsu Saul no ghushove nosake msa ae. 27 Ikemu Jonathan ye pa puno ghukusho pesu timiqo shi kumsa puakeu chilumoe; ikehu paye pano pesu chekeu kussu pesu akhi ngozu bolo chosuno akhingozu hami mineve. Tishike mtsa paye akiniu aghuthi puxuluve keu pa lolo ighilu. 28 Ikemu timi lakhino pa vilo ishi pi, “Ningu muzuthi keulono akulho shikhavae ikemu opuno ni shikumsa ghi, ‘Khuu khuumu ishi tsalalo chu-shovekeu hakusapue’ ipi puani.” 29 Jonathan no khochile pi, “Ipuye kiu lhoksa pesu niwu timiqo lau mla puani kya! Julepi, niye akhi ngozu chuve keuloye ighono alokithevae! 30 Panongu no aghumi theqhiluke ghulokilo panonguno achuqupu puche keu chuluve ke aye ishi panonguye akiviu shiluve aghi nicheke. Kumsujulepi, panonguye Filistiyami khijehi heqhi pithiluveni chekya?” 31 Tipa tsalani Israilmino Filistiyami shou toluve, Miqmas lono wo Aijalon kutolo aghushi susu hue. Tishi shi akelo Israilmi ye muzuthi keu lono ighono lhove, 32 ikehu panonguye aghumi launo kiu suxalu keno tipaqo shou hitoi shive, bheri eno amshiqo pututa a-a lono ghiqhipuzu aji pususu aphi lono chuve. 33 Tileno panonguno Saul vilo pi, “Julo, timiqoye aji gholono chuvekeu ghenguno AMPEU lau axine shivae.” Pano pi, “Nonguye jekuchumiqo! Atuqu kije lakhi pesu hileno ishou kulupukulo.” 34 Tishieno itaghi pano ahza kutau ghi tsu; “Wuno timiqo vilo pututa bheri eno amshi hilehi sughilo pilo. Panonguye heqhi puzu hilehino chukepue; panonguye aji kuxa ghi chuvekeu huno AMPEU lau axine shikepu kumoe.” Tipajino panongu kumtsu pututa mishi sughino tipa alono ghiqhikhave. 35 Saul no AMPEU lau akumlla khache hino atughiu shi shiqhilue. 36 Saul no pawu timiqo vilo pi, “Ningu puthono wupuzu Filistiyami leni eno inaqhe kutolo panongu nhemgha suxaluve tsuno panongu kumtsu pithi khavenie.” “Nono kiuno akiviu pi kumsu anikeno oghoshilo” pi panonguno khochile. Ikemu achineuno pi, “Ningu atughushi Alhou lau iniju paghinie.” 37 Tighenguno Saul no Alhou iniju, “Ipelo Filistiyami le penikeo mokya? Noye ningu pelo tokulu shipe nani keo mokya?” Ikemu Alhou ye tipa tsalalo kumu khochile tsumove. 38 Tileno Saul no aqo sakiphemi vilo pi, “Hilau ighilo eno ishi kiu xine shivekela phupheju lo. 39 Ino xukuau AMPEU khuuno Israilmi tokulu tsuche ni keno pa zulono tushoqhi pi ani, khuuno axine shive aghinikeno tipauye pithiveni, tsala inu Jonathan shi aghinamu.” Ikemu khuunomu kumu pimoe. 40 Tishi puzu Saul no panongu vilo pi, “Nongu kumtsu hukudau puthugholo eno inu Jonathan nikujono hikudau puthughoni.” “Nono kiuno achipiu ipi kumsu anikeno ti shilo,” pi panonguno khochile. 41 Saul no Israil Lhou AMPEU vilo pi, “AMPEU, noye kushiye ishi ikhochile tsumo kya? Israil Lhou AMPEU hi akimthe tu vechewo ikhochile tsulo. Tsala Jonathan momu ixine ghenguno shi aghi aye Urim tu vechewo khochile lo; ikemu tsala owu timi Israilmi xine ghenguno shi aghiaye Thummim tu vechewo khochile tsulo.” Ikeulo khokichile ithulu keuye Jonathan ngo Saul pama apu anu ghenguno shi aghive; ipuzu Israilmiuye achipilo shi aghie. 42 Tileno Saul no pi, “Inu Jonathan nikujo dolo khuu ghenguno keno asaqhi julo” ipi. Tishiju keuloye Jonathan xine ghenguno kepi asaqhi beluve. 43 Tighenguno Saul no Jonathan iniju, “Noye kiu mla kya?” Jonathan no khochile, “Niye akhi kungozu kitila chuveke. Ni hi anike, eno niye thivenike kutope ani.” 44 Saul no pa vilo pi, “Tsala opithimove aye Alhou no iheqhi pithive nani!” 45 Ikemu timiqono Saul vilo ishi piuve, “Jonathan khuu ghenguno Israilmi pelo ighono tokulu qelupekeno tipau pithiveni kesha? Moe, tishimlae, nino akuxu kuau AMPEU jelono tushoqhi pi anike, pa kutsulo asa lothi lakhimu puhave pemlae. Ishi pano kiu shilukeno tiye Alhou kukuphu vechewonoke.” Tishi keu lono timiqo no Jonathan pithiveniye akeu lono xapheluve. 46 Tipathiuye Saul ye Filistiyami hamoveno panonguye pano lughilo idechile wokhave. Saul Kuka eno pa Kibolomi 47 Saul no Israil lo akukau shiluve kethiu, paye pa ghumi aqha kumtsu lo akeqo sasu aghushi: Muabmi, Amunmi, Edommi, Zoba lo kukami eno Filistiyami sasu shike. Khile khilehimu pano aghushi keulo paye tokulu shiche. 48 Paye ighono ajekipi shi aghushi puzu Amalekmi thotsu theqhiluve. Ala thwokha lono Israilmi lechekeu lono pano susholuvetsu. 49 Saul nuliye Jonathan, Ishvi eno Malkhishua. Pa nga akichiu jeno Merab eno aitiu jeno Mikhal ishike. 50 Pa nipu jeno Ahinoam, liye Ahimaaz nongake; pawu ghushimi shou ahza kutsuu ye papu thikuzuu nu Abner ke, eno Abner ye Ner nuke, Ner ye Saul papu pamu nuke. 51 Saul papu Kish ngo Abner papu Ner pamaye Abiyel nuke. 52 Saul no xuake kutolo paye Filistiyami sasu ghuthu kutomo aghushike. Tighenguno kugho kughomu pano timi amlo kivimi eno akumtomi ithulu aye ghushimi gholo aje suvetsucheke. |
Sumi Naga CL Bible - BAIBEL
Copyright © 2013 by The Bible Society of India
Used by permission. All rights reserved worldwide.
Bible Society of India