Apostel 1 - SengsengA Hamung wa a Yisas li si ahon pi tan 1 Tuwon Tiyopolas. Kohoi mi buk ton muh men ma nga pan i epo eleta ampip lik ton a Yisas hosin kuta wi si sakal epon men. 2 Ma nga pan i titmen li li pol aminan a Hamung wa a Yisas li si ahon pi tan men. Ma a Hamung Enun Tunus su sun a Yisas ma wi kot po apostel ton wi won ung hon men ani wi li si ahon. 3 Ma a Yisas in to po apostel ma wi suk mata po epon tihon ton kiyok me si epo moiyun ma wi si tunus kiyok men. Kohoi ma wi in to po ma po wi wi ampip takut kuta po ning wungin mangik ses wi ma wi hun imena wi kiyok me si epo moiyun. Wi kiyok me si epo moiyun ma wi ning eleta ampip to mata po menku i ku suk mata po epo wi kiyok me si epo moiyun hewin. Ma wi me si pi mla to mata po to kikan kahut 40 ma wi poh po epo pi ton a Hamung langin ho po min ekin king men. 4 Mi pi ta ma wi in to po ma wi sakal si ta po tite, “Om yok awil pi Yerusalem isin. Imena om ku weh si mon o paha epula eleta ton Tuwo min epo wi ku talu om epon men. Ma wi tungtung mata om epon kohoi ma nga poh om epon tone. 5 Ma a Yon baptaisim po tunus epo eki imena pi matan tikayung epo om ku wa baptais epo a Hamung Enun Tunus angan.” 6 Kut ma po pulungin kiyok ma po kileng ta a Yisas tite, “Mihitan, ngon ku ning ma kantri Isrel ku kiyok o si kuma i ku langin ho kantri apum kon ekin king men ani kutne?” 7 Ma wi sakal het po tite, “Awu. Ma Tuwo atikyangin ma wi tihon won ung ho kikan tone ma om ku hek o hop epon som. 8 Imena om ku wa apalukngin ta a Hamung minan a Hamung Enun Tunus ku me ko ho om men kuli ma om ku lu poh po ampip api Yerusalem kuta prowins Yudiya kuta prowins Samariya epo ngo ma om ku lu poh po ampip li li li pol matangisa yanga pi o in ho epluk.” A Yisas li si ahon pi ta a Hamung ( Matyu 16.19-20 ; Luk 24.50-53 ) 9 Wi sakal ta po titmen ani a Hamung wa wi li si ahon ma po apostel mata hi kon wi li si titmen ma iltu hin po wi ma po hiyon wi kiyok som. 10 Ma po nuk o langtuk wi ton li si ahon men ma po mata hi wuk imena nangnang ma hilong masang ponwal ton kiwi laplap po plel men me nuk to po. 11 Hilong nuk to po ma hilong sakal ta po tite, “Apo, om api Galili. Om nuk ma mata om li si ahon hetpi epole? Ma nga poh om tite epo maksiwat ma a Yisas tone ku kiyok o me ko ekin sun ton a Hamung wa wi li si ahon homane men.” Po wo hi ung ho a Matiyas epo wi ku si apostel ta 12 Kut ma po yok putpi Olip ma po kiyok o li e Yerusalem ma pi tikayung wal ekin 1 kilomita misan. 13 Ma po li pol pi taun ani po li si ahon mi rum ton pit mi masang ta hi men. Ma ya po tite, a Pita kuta a Yon kuta a Yemis kuta a Andru kuta a Pilip kuta a Tomas kuta a Bartolomyu kuta a Matyu kuta a Yemis ton a Alpiyus witun men kuta a Saimon ton lain Selot men kuta a Yudas ton a Yemis witun men. 14 Ma po mi hi tahen to wal weh ma po pulungin to wal kikiyok o li ma po sakal ta a Hamung ewin ewin. Ma po wala kon mon kut ma e Mariya ton a Yisas totnin men kuta po ton hi sun a Yisas hititwon men mon kut. 15 To pi minane ma a Pita si pit to mata po titwon ton ning ho tentenngin epo a Hamung men. Ma tikngin ta po tone kahut 120 aho titmen. 16 Ma a Pita si pit ma wi sakal ta po tite, “Apo titoh hi. Kohoi ma a Yudas wa po li ta a Yisas ma po sung ho wi. Imena i tonene pang ho sakalngin ton nuk mi buk ta a Hamung men epo a Hamung Enun Tunus sakal si wo a Dewit kohoi weh epon tone. 17 Ma a Dewit sakal epo a Yudas tite, ‘Wi kum ho a Hamung to it ma wi tita it kut.’ ” 18 Ma po kul a Yudas epo mani ani wi ning i lengwal lima wi li kul epluk epo mani tone. Wi kul epluk epon ani wi long ko si mpoh ma wi kuman khas ma wi muhlun wuk o ko si nuk mi epluk. 19 Wi hun ani po ampip lik api Yerusalem kihung epon. Tite ma po tikya epluk tone epo tok ples ta hi tite, “Akeltama.” Akeltama yan sinsin tite, “Epluk ta enghik.” 20 Tite ma a Pita sakal ta po epo sakalngin ton pit yanga Buk Lutngin men ma i sakal tite, “Pi ta wi ku lengwal ma po ku mon epon isin.” Buk Lutngin 69.25 kuta “Wi apum ta ku wiyewi sun.” Buk Lutngin 109.8 21 Kut ma a Pita sakal ta po tite, “Tite ma it ka wo it ung ho wi ta ton in akap it kohoi weh aminan a Yisas in o tin o me to it men. 22 It ka wo it ung ho wi ta ton ung to it aminan a Yon baptaisim a Yisas me me pol aminan a Hamung wa wi li si ahon men. It ka wo it ung ho wi ta ton hiyon a Yisas minan wi kiyok me si epo moiyun men epo wi ku weh si poh po epo a Yisas ton kiyok me si epo moiyun ekin pim men.” 23 Tite ma po wo hi ung ho hilong ponwal. Ma wi ta yan a Yosep ma wi ta maksi yan a Barsabas ma po tikya wi a Yastas kut kuta wi yan ta maksi a Matiyas. 24-25 Kut ma po sakal ta Mihitan tite, “Mihitan, o hiyon minhungin ta pim tunus ampip lik. Ma wo ngon ung ho wi ta mi hilong men kohoi. Imena ngon ku suk mata pim epo ano weh epo hilong menku wi tone ku si apostel wiyewi sun a Yudas ton kohoi li pi tan men.” 26 Kut ma po apostel pangim satu menku i ku suk mata po epo ano weh mi hilong ku wa kumngin ta po apostel. Lima satu ta a Matiyas puk mata sun ta wi apum ta kuli ma wi li sup to po apostel kahut 11 ton akohoi men. |
© 2006 New Tribes Mission, Sanford, FL 32771-1487, USA.
Printed in the United States of America
Global Partners