Biblia Todo Logo
အွန်လိုင်း သမ္မာကျမ်းစာ

- ကြော်ငြာတွေ -

Profet Jeremaea 32 - Buka Blahi Ka Cheke Holo


Profet Jeremaea ne foli kaisei vido glose

1 Ka fabotho finogha te king mae Sedekaea Juda igne, Lord neke cheke ka mae Jeremaea kate funei fruni King Nebukadnesa Babilonia nabagna nabotho nhana finogha.

2 Ka narane igre, armi gna Babilonia igne ne mei kegra faligohoni namono biꞌo Jerusalem, tarabana mala magra. Ka narane tuare, profet Jeremaea au sosolo ka sugagna king.

3 King Sedekaea fasosoloni profet Jeremaea jare, naugna mana ne toutonuni fabrahu ni chekegna God. King ne cheke eghu ka mae Jeremaea, “Naugna unha sagho te cheke fadiꞌa ghau iara gnea? Igne nafnata cheke te eni iagho na, ‘Igne unha te chekeni Lord na: Iara ginauna lisa lao namono igne ka khame gna king gna Babilonia.

4 Eghuteuna ka narane igne, king Sedekaea ginauna theome tangomana te rikha na. Iara ginauna snakreni King Sedekaea ka khamedi mae Babilonia mala kegra ke ulugna King Nebukadnesa.

5 King Nebukadnesa ginauna athani King Sedekaea tei Babilonia, eghuteuna mana ginauna tei au fabrahu jare ghilei thokeni narane nate fateni iara mana na. Neuba mana ne magra heta, mana theome tangomana te uluni king gna Babilonia.’ Igne cheke gna Lord.”

6 Kate au teu ka sosolo na, mae Jeremaea ne cheke eghu, “Igne unha te chekeni Lord ka iara na:

7 Nebumu iagho mae Hanamel thugna mae Salum igne ginauna mei cheke eghu ka iagho, ‘Iara magnahaghei nigho iagho te foli nogu vido glose iara te au rhegna namono Anatot. Naugna iagho namo fara ka mana te nabamu te mala foli vido glose tuana, naugna iagho thofno kheragna mana.’

8 “Aonu mae nebugu iara Hanamel igne ne thofno leghuni unha teke chekeni Lord na ne mei filo ghau iara ka suga sosolo na ne cheke eghu ka iara, ‘Iara magnahaghei nigho iagho te foli nogu vido glose iara te au rhegna namono Anatot ka nohi Benjamin. Jame te keli na iagho foli malamu themu, naugna iagho au nou nolaghi tagna.’ “Ka igne te thofno laseni iara cheke igne neke thofno nogna cheke thegna Lord teuna.

9-10 Aonu, iara ne foli vido glose igne. Iara ne rioriso nhaꞌa cheke te mala foli glose igne, aonu iara ne lilisei nogu fagaglana na tagna ke uludi keha mae te au teu jare na. Aonu iara ne skel nabotho fitu silva koen ne tusu lao ka mae Hanamel fofoli gna vido glose igne.

11 Aonu iara ne rioriso phei pepa nhaꞌa cheke teke foligna glose igne, eghuteuna phei pepa igre au cheke eidi glepo teke nhaꞌa chekedi ghepare. Keha loki famaku eghuteuna keha na thorau kolho theome loki.

12 Aonu iara atha phei pepa igre ne tusu lao ka mae Baruk, thugna mae Neraea gragna mae Masaea. Kmana mae ne filo ghau iara te foli glose igne. Mae thabusigu iara mae Hanamel igne baludi mae iheire teke saen pepa igre, nei keha naiknodi Juda teke gnokro teku ka suga gna king igne eghu, mare te gnafa na ne filodi phei pepa igre.

13 “Aonu iara ne cheke eghu ka mae Baruk ke uludi naikno igre,

14 ‘Lord mae ihei te au nolaghi fateote'o, nei nodi God mae Israel teu igne ne cheke eghu: Iagho atha phei pepa igre mala lisa lao ke lamna gna suspen thina igne mala au fabrahu jare tifa tifa.

15 Naugna Lord mae ihei te au nolaghi fateote'o, nei nodi God mae Israel teu igne neke cheke eghu, nathuꞌu nauriha na naiknore ginauna foli suga, glose nei nagare grep eghu ka kantri igne.’ ”


Jeremaea ne tarai kaLord

16 Ke leghu gna te atha mae Baruk thugna mae Neraea u nhaꞌa cheke igne, iara ne tarai eghu ka Lord:

17 “Lord God, iagho neke vuavuha maloa ghe nauthoglu igre ka nou nolaghi biꞌo. Theo kaisei glepo te ninhigrana ka iagho na.

18 Leuleghu fata na, iagho namhadi nei kokhonidi eghu kmana thogha naikno. Nu jame te tapla jafra kaisei phagusu ka nakhibo na, iagho ginauna paradi naikno te leghudi puhi te diꞌa tuare baludi goro thudi nate karha mei ke leghudi re. God, iagho thofno keli fara, nei nolaghi fara eghu, eghuteuna nanghamu iagho na Lord, mae ihei te au nolaghi fateote'o.

19 Iagho edi glepo te biꞌo igre ka nou nolaghi te biꞌo. Leuleghu fata na iagho filo glanidi puhidi naiknore, eghuteuna iagho ke tughu fapulo ka mare unha teke eni mare na.

20 Tifa na iagho neke edi kofubobhoi te biꞌo ka kantri Ijep. Eghuteuna iagho theome gnafa te edi glepo igre ghilei mei posa ka narane gognarogne ke lamnagna kantri Israel, nei jaola ka keha kantri igre. Naugna igne, naiknodi kantri te gnafa igre laseni nanghamu nei nou nolaghi teu iagho na.

21 Ka nou nolaghi biꞌo, iagho neke edi thua nafnata kofubobhoi nei fagaglana neku neke mhaghu nodi fara naiknodi Ijep. Ka puhi igne, iagho neke atha fajifla ghami Ijep.

22 Eghuteuna iagho neke tusu mei glose igne ka ghehati, leghuni nou nhaꞌa cheke teke eni iagho ka mae kuꞌemi tifa ra. Glose igne thofno keli fara, eghuteuna leuleghu fata na gano na vuragha salaꞌui.

23 Vikemi ghehatire mei neke au ka glose igne, nu mare neke theome leghudi nou farirhiu iaghore neke theome edi unha teke chekedi iaghore. Eghuteuna iagho neke snakre mei puhi biꞌo mala thokedi mare.

24 “Gognarona maedi Babilonia igre la mei kegra faligohoni namono biꞌo Jerusalem. Mare salo mei thina nei glose eghu pari ka pesigna baragna namono na mala tangomana mare te apla te ruma lamna te mala magra athini namono biꞌo igne. Ka magra igne, ghehati kmoꞌe ka gano, eghuteuna fogra biꞌo thoke ghami ghehati. Eghuteuna maedi Babilonia igre ginauna atha namono biꞌo Jerusalem. Uve, Lord, unha teke chekeni iagho ia la thoke mei tutuani gognarona.

25 Tutuani fara, maedi Babilonia igre magnahagheni fara te atha namono igne. Nu Lord God, iagho themu ngala teke cheke ka iara te mala foli glose igne, nei atha keha mae mala rioriso nanghadire ka nhaꞌa cheke igne.”


Lordne cheke tughuni nogna tharai mae Jeremaea igne

26 Aonu Lord ne cheke eghu ka mae Jeremaea,

27 “Iara Lord, nodi God naikno te gnafa ka nauthoglu igne. Theo kaisei glepo te ninhigrana ranghi ghau iara na.

28 Eghume, igne unha te chekeni iara Lord na: Iara ginauna snakre lao namono biꞌo Jerusalem ka King Nebukadnesa balugna nogna armi gna Babilonia mala atha mare.

29 Maedi Babilonia igre ginauna thofno nako fahui namono biꞌo igne baludi gobigna lepo fateote'o te au ke lamnagna. Naugna naikno gna namono igne ne tei horo olta ke kligna suga nei gahu insens ka god Baal, nei tofa waen ka mumuju. Puhi te eni naiknore igne te thono diꞌa taguni fara iara na.

30 “Iara na cheke fadoglo ari ka ghotilo. Ka narane teke funu vahidi iara mala nogu naikno thegu teku iara tela ghilei mei posa ka narane gognaro igne, mare neke leghuni fabrahu puhi te diꞌa na. Iara neke thono diꞌatagu fara ka puhi te edi mare igre.

31 Kani teke funu eni gna mae kuꞌedi mae igre namono igne tifa na, iara neke diꞌatagu fara. Naugna igne te goigoni ni iara namono igne mala theome filoni iara.

32 Naiknodi Israel nei Juda te gnafa igre mare neke fangingiri ghau iara eidi thua nafnata puhi te diꞌa igre. Uve, hatimare mae king, hatimare mae biꞌo, hatimare mae pris, hatimare mae profet, keha naiknodi Jerusalem nei keha naiknodi ka namono Juda teu igre,

33 mare te gnafa na tirodi filo ghau iara eghuteuna mare figri tagru ghau iara fabrahu. Neuba iara ne farirhiudi fabrahu puhi te doglo na, nu mare tirodi fanomho ka iara.

34 Mare atha mumuju te thono diꞌa fara igre ne fakegra haghe ke lamna gna nogu Sugablahi iara igne ne thona ka tathagu iara na.

35 Mare horo nogna olta god Baal ka glogu Hinom, eghuteuna mare ne gahu thudi nalhaꞌu nei thudi gaꞌase teure mala fafara ka god Molek. Nu iara neke theome chekedi mare te mala eni puhi igne na. Nafnata puhi te eni mare te thofno diꞌa fara igne mala batudi naiknodi Juda igre mala snoꞌo ka nakhibo, eghuteuna nafnata glepo igne neke theome jifla mei ka gaoghathogu iara.”


Lordnhaꞌa cheke mala ke atha fapulodi

36 Lord ne cheke eghu, “Jeremaea, iagho ginauna cheke eghu ka naiknore, ‘Mae naokare ginauna mei magra ka ghotilo, eghuteuna theo gano nei fogra biꞌo eghu ginauna thoke ghami ghotilo, mala tangomana king gna Babilonia te mei atha namono igne.’ Eghuteuna cheke igne ne thoke mei thofno tutuani fara. Nu gognaro na iara Lord nodi God mae Israel cheke eghu:

37 Iara thofno diꞌatagu fara ka naikno gna namono igne, eghuteuna iara ginauna ngolhi fajifladi mala tei mare ka keha kantri delei. Nu ke leghu na, iara ginauna nake atha fapulodi mala ke mei au fakeli mare ka namono igne.

38 Ka narane tuana mare mala nogu naikno iara, eghuteuna iara mala nodi God mare.

39 Eghuteuna iara ginauna toghodi mare mala kaisei loku fodu ka kaisei nodi gaoghatho ka unha nate eni mare na. Leuleghu fata na mare te gnafa na mala ghatho tahu ghau iara ka nakarhadi na, eghuteuna mare balu thudi nate karha mei ke leghudire tangomana nate au fakeli na.

40 Eghuteuna iara ginauna eni kaisei nhaꞌa cheke nate au fabrahu baludi. Iara ginauna eni fabrahu glepo te keli na ka mare, mala ghatho tahu ghau iara, eghuteuna mare ginauna na theome tei koko ghau iara.

41 Iara ginauna kelitagu fabrahu kolho te eni glepo te keli na ka mare, eghuteuna snakredi mare mala ke pulo au ka namono igne.”

42 Iara Lord, iara cheke eghu, “Iara thegu na eni puhi biꞌo igne mala thokedi mare. Eghuteuna iara thegu ginauna tusu ranghidi glepo te keli jateula teke nhaꞌa chekeni iara ka mare ia eghu, mala athini mare thofno nakarha te keli na.

43 Gognarona naiknore cheke eghu, ‘Maedi Babilonia atha namono igne la goigoni fara jateula namono nagou te theo kaisei naikno ba glepo te tautagu te au tagna ia eghu.’ Nu ginauna na theome eghu. Ke leghu na, naiknore ginauna foli glose ka namono igne.

44 Mare ginauna foli glose ka nohi Benjamin, nei ka namono te au rhegna Jerusalem, nei keha vido ka namono Juda, nei ke lamnadi thogele nei gukhu ikodi ke mosu, nei ka namono nagou ke mata Juda. Mare ginauna foli glose, eghuteuna mare ginauna eni nhaꞌa cheke nei nhaꞌa fagaglana eghu ke uludi naiknore. Ka narane tuana, iara ginauna eni kantri Juda mala ke au fakeli fapulo jateula tifa ia eghu.” Igne chekegna Lord.

© 2022, Wycliffe Bible Translators , Inc. All rights reserved.

Wycliffe Bible Translators, Inc.
ကြှနျုပျတို့နောကျလိုကျပါ:



ကြော်ငြာတွေ