Profet Jeremaea 29 - Buka Blahi Ka Cheke HoloProfet Jeremaea ne riso tei ka naiknodi Juda te au Babilonia 1 Profet Jeremaea au neu Jerusalem ne riso tei kaisei letas ranghidi mae mala baubatu nei mae pris, nei mae profet, nei keha naiknodi Juda te tei au Babilonia. King Nebukadnesa atha naikno igre Jerusalem neke tei au Babilonia. 2 Mana rioriso letas igne keha narane ke leghugna te mei mae Babilonia igre Jerusalem te athadi King Jehoiakin ghe idogna baludi nogna mae biꞌo, nei mae mala baubatu ka namono biꞌo Jerusalem, nei mae mala baubatu ka keha namono ka kantri Juda, nei iheire te lase edi thua nafnata glepo te keli teu igre ne jifla Jerusalem. 3 Mae Jeremaea tusu lao letas igne ka mae Elasa thugna mae Safan ghe mae Gemaraea thugna mae Hilkaea. King Sedekaea kurudi phei mae igre ne tei ka King Nebukadnesa. Igre cheke te au ka letas igne: 4 Ranghi ghami ghotilo naiknomi Israel te au Babilonia ra. Igne unha te chekeni Lord mae ihei te au nolaghi fateote'o, noda God tahati maeda Israel: “Iara neke khi fajifla ghami ghotilo Jerusalem mala tei au Babilonia. 5 Te keli na ghotilo loku suga mala au fakeli, nei jaola loku nagare mala karha ghemi gano. 6 Ghotilo mae nalhaꞌu ra tolaghi mala au kmana thumi nalhaꞌu nei gaꞌase eghu. Te keli na ghotilo mala kmana nei vuragha eghu jare Babilonia. 7 Iara neke kuru tei ghami ghotilo ka namono te au ghotilo tuana. Eghume, ghotilo loku heta mala toghoni namono biꞌo tuana mala au fakeli. Ghotilo mala tarai ka iara Lord, eghuteuna iara ginauna fablahini namono tuana. Naugna, jame te au fakeli ghotilo ka namono tuana na, ghotilo ginauna na jaola au fakeli nei jaola au nomi kmana glepo eghu. 8 Ghotilo thosei fanomho ka nodi cheke mae profet chaichaghi nei mae khaekae teu te au balumi ghotilo ka kantri Babilonia. Ghotilo thosei fanomho ka nodi mifi mae tuare. 9 Mae tuare chaghi ghami ghotilo ka nanghagu iara. Nu iara neke theome cheke ranghidi mare!” 10 Igne unha te chekeni Lord na, “Babilonia ginauna au nogna nolaghi ke klignami ghotilo nabagna fitusalei finogha. Ke leghudi fitusalei finogha igre, iara ginauna mei ka ghotilo. Eghuteuna iara ginauna leghuni nogu nhaꞌa cheke na mala ke atha fapulo ghami ghotilo Jerusalem. 11 Iara Lord, iara ghathonihi unha te magnahaghei eni iara te mala togho ghami ghotilo na. Iara magnahaghei ghami ghotilo te au fakeli fabrahu mala theo kaisei puhi biꞌo nate thoke ghami ghotilo na. Iara magnahaghei ghami ghotilo te fatutuani ghau iara ghilei thoke mei narane te vahini iara na. 12 Ka narane tuana, ghotilo ginauna mei ka iara mala tarai ka iara, eghuteuna iara ginauna na nomhi ghami ghotilo. 13 Eghuteuna jame te hiro ghau iara ghotilo ka gaoghathomi fateote'o nei ka nomi glalase fateote'o teuna, ghotilo ginauna filo ghau iara. 14 Uve, ghotilo ginauna filo ghau iara, eghuteuna iara ginauna atha fajifla ghami ghotilo ka namono te au teu ghotilo gognaro igne mala ke figri ka nomi thofno namono na.” 15 Glahu cheke eghu ghotilo, “Agne ka kantri Babilonia, Lord neke tusu mei hatimare mae profet ka ghehati.” 16 Nu igne nogna cheke Lord eigna king gna Juda te gnokro ka nogna sape nafnakno King Devet, baludi keha naikno te theome tei balumi ghotilo Babilonia, nu au faleghu Jerusalem. 17 Uve, Lord mae ihei te au nolaghi fateote'o igne ne cheke eghu, “Iara ginauna kurudi mae naokare mala tei magra ka naikno te au ka kantri Juda. Eghuteuna naiknore ginauna thokedi grofo nei fogra biꞌo. Eghuteuna mare ginauna na jateula sisi fig te boto te theome naba te mala ghamu naikno ra eghu. 18 Iara ginauna na fakokhoanadi fara ka naꞌau papara biꞌo, eghuteuna kate nomhini igne, naiknodi keha kantri ka nauthoglu igne ginauna mhaghu nodi fara balu fififri. Iara ginauna ngolhi tafridi, eghuteuna aheva te tei au mare na, naiknogna vido tuana ginauna rhana nodi fara balu nagho. Aonu naikno gna namono igne ginauna cheke fadiꞌa balu tibri mala thoke mei hoholo ka mare. 19 Iara ginauna kuru mei thua nafnata naꞌau papara, naugna mare ne tirodi fanomho ka nogu cheke iara te toutonu mae profet ka mare igre. Eghuteuna ghotilo iheire te khi fajifla ghami iara ka nomi namono ra, ghotilo jaola tiromi fanomho.” Igne cheke gna Lord. 20 Ghotilo naikno teke khi fajifla ghami iara Jerusalem teke jifla teke tei au Babilonia ra, ghotilo fanomho fakeli ka nogna cheke Lord igne! 21 Lord mae ihei te au nolaghi fateote'o, nei nodi God mae Israel teu igne ne cheke eghu, “Ehab thugna mae Kolaea ghe mae Sedekaea thugna mae Masea igre, phei mae profet chaichaghi. Phei mae igre toutonu chaghi ka nanghagu iara. Eghume, iara ginauna lisa laodi phei mae igre ke parigna nogna nolaghi King Nebukadnesa. Eghuteuna mana ginauna falehedi phei mae igre ke ulumi ghotilo. 22 Eghume, ghotilo maemi Juda te au Babilonia ra, kate magnahaghei cheke fadiꞌani kaisei mae kherami fofodu na, ghotilo na cheke eghu ka nanghadi phei mae igre, ‘Lord ginauna goigoni nigho jateula mae Sedekaea ghe mae Ehab teke gnubra king gna Babilonia teke ghamu khaꞌaghi ra eghu.’ 23 Iara ginauna goigonidi phei mae igre, naugna phei mae igre ne eni puhi te thono diꞌa fara na fari hoteimi ghotilo maemi Israel. Phei mae igre neke eni puhi te diꞌa na ka khetodi mae kheradi thedi re, eghuteuna phei mae igre jaola toutonu chaghi ka nanghagu iara. Iara neke theome tusu lao cheke te toutonu ka ghotilo phei mae igre. Iara Lord, iara lasedi puhidi phei mae igre, eghuteuna iara thegu filonihi igne.” Igne cheke gna Lord. Jeremaea ne cheke faheta ka mae Semaea 24-25 Lord mae ihei te au nolaghi fateote'o, nodi God mae Israel igne ne cheke ka iara mala fatei kaisei nonomho ka mae Semaea, maegna Nehelam te tei au Babilonia. Nonomho igne cheke eghu, “Ghema Semaea, iagho neke rioriso kaisei letas ka nanghamu themu mala fatei ka naikno te au faleghu teu Jerusalem ra, nei ka mae pris Sefanaea thugna mae Masea, nei ka mae pris te gnafa te au Jerusalem. Iagho rioriso eghu ka mae Sefanaea: 26 ‘Sefanaea, Lord na vahi nigho iagho mala tughuni mae Jehoeada mala mae pris ulu ka nogna Sugablahi Lord. Iagho tangomana te lokini kaisei mae fameomekro te loku jateula kaisei mae profet teu ana. Iagho loki khame gna nei ghahe gna teu manare fari hotei thaba, aonu fabaꞌo lao kaisei chen aean ka grara gna mana na. 27 Gognarona mae Jeremaea maegna Anatot igne loku jateula kaisei mae profet eghu. Eghume, naugna unha sagho te theome lokini mana gnea? 28 Mae Jeremaea neke riso eghu ari ka ghehati Babilonia, Ghotilo ginauna au fabrahu jare Babilonia. Eghume te keli na ghotilo loku nomi suga nei joꞌu ghemi gano eghu mala ghamu ka unha teke joꞌu ghotilore.’ ” 29 Mae pris Sefanaea atha letas igne ne tei iu'iju ka mae Jeremaea. 30 Aonu Lord ne cheke eghu ka mae profet Jeremaea, 31 “Iagho fatei cheke ka naiknodi Juda te au Babilonia ra. Iagho cheke eghu: ‘Neuba Lord ne theome kuru arini mae profet Semaea gna Nehelam igne ka ghotilo, mae profet chaichaghi igne fariuriu ghami ghotilo mala fatutuanidi ghotilo nogna chaghi thegnare. 32 Aonu Lord ne cheke eghu: Iara ginauna parani mae Semaea baludi tharakna gna manare, naugna mana ne batu fadeleidi nogu naikno iara re ne theome filodi unha glepo te keli te edi iara re. Eghume iara ginauna na thofno fahuini vikegna mana igne mala theo kaisei naikno ka mare te karha na.’ ” Igne cheke gna Lord. |
© 2022, Wycliffe Bible Translators , Inc. All rights reserved.
Wycliffe Bible Translators, Inc.