Biblia Todo Logo
အွန်လိုင်း သမ္မာကျမ်းစာ

- ကြော်ငြာတွေ -

Hidingoto 25 - Ma Jou ai Demo-demo o Totobelohoka


O Paulusu iwiao ma gubernuuru o Fetusu ai himangino

1 De ma gubernuuru ma hungi o Fetusu womahiadono o Kaisarea ma kotaino la ai tagongo ma hungi wagoraka. De ai futu hange dika o Kaisarea ma kotaka de ahao una wosoboka woiki daku o Yerusaleeme ma kotaiye.

2 De o Yerusaleemoka de o Yahudi ma nyawa manga hidemo yokokurutiye de manga hihira utuoli yomakamake de o Fetusu de ona iwihingahu unangika ma titi manga dadae ma demo o Paulusika.

3 De ona yogahoko unangika la wihituruuru o Paulusu o Kaisareaka de o Yerusaleemika, angamoi naga manga hidee la ai dodagi ma goronaka de iwingika de iwitoma o Paulusika.

4 Masara o Fetusu woluku manga gogahoko de wahingahu wato, “O Paulusu una naga wohidamaa o Kaisarea ma kotaka, de ngohi ma hirete ko ihitedekanokaua de tolioli genangika.

5 Ho onagona dika abe nia hihira ma doomuino de nioigo nimakiniiki de de ngohi, gea ka idadi. De abe homahiadonika de ahao ngini ka idadi niwitae unangika abe hokokia ngini niato una wahowonoka.” Hokogea o Fetusu ai demo o Yahudi ma nyawa manga hihiraika.

6 De abe ngade-ngade ai futu tufange ipahaino de ahao o Fetusu o Yerusaleemoka wosobo de wolio o Kaisarea ma kotaika. De womahiadono de ma dawangeino una womulaenge wiurusu o Paulusika la wohioriki ai howono naga eko ko iwa.

7 De nagali genangoka o Yahudi ma nyawa manga hihira o Yerusaleemino abe yomatoomuino. Ho o Paulusu woboaino manga hima-himangoka de ahao o Yahudi ma nyawa manga hihira duru iwitae-tae ma ngoe abe ona ato ai howono hokonaa de hokonaa wodiaioka. Abe utu manga demoino de iwitae ato ai howono duru ma dubuho wodiai. Masara manga dadae ma demo moioo de ko iwa abe ka idadi yomahitaana abe manga demoino de yagou-goungu.

8 De ona yotemo ipahaino de ahao o Paulusu woluku dika manga demoika de womademo wato, “Abe ma titi manga dadae ma demo gea de ngohi naa duru ko iwa ahi howono. De moioo de ko iwa abe tatilakuru nanga pareta. Abe ngaro to ngomi o Yahudi ma nyawa mia Pareta, de ngaro mia pareta abe ma titi Ma Jou ai Tau ma hiaturu, de ngaro o pareta abe o Roma ma poparetaino, masara moioo de ko iwa abe tatilakuru.”

9 Hokogea o Paulusu ai demo masara o Fetusu ai hininga la wato wahisanangi o Yahudi ma nyawaika, ho una wileha o Paulusika wato, “Sarakia, ngona nosanangi la ngone hoiki o Yerusaleemiye la genangoka dika iniurusu to ngohi ahi himangoka?”

10 De o Paulusu duru woluku ai demoika wato, “Koua! Angamoi nenangoka o Roma ma popareta ma hiurusu ma ngi, de ngohi naa o Roma ma kawaaha, ho kiani nenangoka dika nohiurusu. De ngona nohiorikoka abe ngohioka ko iwa ahi howono o Yahudi ma nyawaika, ho ngaro ufa dika de ihiurusu o Yerusaleemoka!

11 Abe nako hoka tahowonoka de ahi howonino gea kiani ihihohowono de o hohonenge, gea tosanangi dika todafongo ahi hohowono. Masara mangale ma titi ko iwa ahi howono ho ko idadiua ihihidoaka o nyawaika gea la ihitoma dika. Abe ngaro ngona o gubernuuru de ngaro o nyawa utu, masara moioo de ko iwa abe naga de manga kuahaka la ihihidoaka onangika abe ihihideeoka ato ihitoma! Ho ngohi kiani tomagahoko la nanga koano wokokurutiye o Kaisara to una dika ai himangoka ihiurusu ahi howono!”

12 De o Fetusu woihene o Paulusu ai gogahoko ma demo de ahao yomakoketemo una de ai duduhunu ai date-datekoka. De yomakoketemo ipaha de ahao una wipaluhu o Paulusika wato, “Ka idadi tohimoteke de ani gogahoko! Abe ngona nomagahoko la nanga koano wokokurutiye o Kaisarika noiki la nihimanga unangika, ho unangika tonihidingoto!”


O Paulusu iwiao o Fetusu de o Agaripa manga himangino

13 De o futu muruono ipahaino de ahao manga koano o Agaripa woboaino de ngoi firanga o ngo Berenike la ona ato iwitutumu ma gubernuuru o Fetusika. De gea iwitutumu o Kaisarea ma kotaka.

14 De ona yomanoa o Fetusoka abe manga futu muruono naga dika unangoka. De ma oraha yomaketeade-ade de o Fetusu wohipuda ma titi o Paulusu angamoi una woigo wohioriki o Agaripa ai hininga hokokia. Ho o Fetusu woade-ade unangika wato, “Naga womatengo nenangoka abe wiwigoa-goana angamoi naga o nyawa manga dadae ma demo unangika, de ai romanga o Paulusu. De una gea ai dekanoka nenangoka, abe nengokadauino ko tituruuruahi o Felikisi de una nagau. Masara ma oraha o Felikisi wosobo de ko iwahi ai putuhu ma titi o Paulusu nako naga ai howono eko ko iwa, ho winoaika dika.

15 De ipahaino abe ma oraha ngohi naga o Yerusaleeme ma kotaka de o Yahudi ma nyawa manga hidemo yokokurutiye de manga hihira utu iwitae-tae o Paulusika de yogahoko la ato ngohi tihohowono unangika.

16 De gea ngohi ko tahimotekua de tahihohininga abe ngone kiani haniiki nanga pareta abe o Romaka de aino, ho ko idadiua hahohowono o nyawaika nako ko iwiurusuahi. De nagali nanga pareta abe itemo ma oraha iwiurusu de kiani naga ma oraha la womademo abe ona iwitae-tae manga hima-himangoka.”

17 “De ipahaino de ona abe iwitae-tae ona yoboa nenangino la ka idadi iwiurusu. Ho yomahiadonoka de duru ma dawangeino dika de tahuloko ahi nyawa la o Paulusu iwiao ahi himangino.

18 De ona ihihingahu ma titi manga dadae ma demo unangika, masara manga demo gea ihihiheranga ngohino. Angamoi ngohi tato bote iwitae unangika de o howono ma dubuho.

19 Masara tanu manga demo gea ma dumutu manga agama ma hiaturika dika. De nagali tamakeoka to ona manga demoka abe ona ko iwisanangiua abe womatengoika ai romanga o Yesusu. De o Yesusu Una gea wohonengoka masara o Paulusu womahingahu wato duru wohioriki de wonganono abe Una gea wowangokali.

20 De ngohi tomalingi-lingiri ma ngekomo la hokokia ka idadi taleha-leha onangika la tamake ma gou-goungu, masara duru ko tamakeua ho hiadono tolilifangoka. Ho ma bahauku de tileha o Paulusika nako wosanangi iwiurusu o Yerusaleemoka dika.

21 Masara una woluku abe o Yerusaleemoka iwiurusu ho womagahoko la nanga koano wokokurutiye o Kaisara to una dika ai himangoka iwiurusu ai howono. Ho tahuloko la iwihigilio o gogoana ma ngiika la genangokahi womanoa ka hiadono tohiaturu ai dodagi abe tihidingoto nanga koano o Kaisarika.”

22 De o Agaripa wotemo ma gubernuurika wato, “Ngohi ma hirete tanu toigo toihene o Paulusu ai demoika.” De o Fetusu wopaluhu wato, “Gea ka idadi ngohi tohiaturu! Ho itebini ahao ngona ka idadi noihene ai demoino.”

23 De ma dawangeino manga koano o Agaripa de o ngo Berenike yoboaino o dodoomu ma ngioka, de gea manga boa ma hiaturu duru ma hohailoa abe o nyawa mata-mataika duru yahoromati de yadafongo irahai ma titi una manga koano ma tonakoka gea. Abe naga yomakiniiki de ona yahinooto gea o tentara manga hohidimono de o kotaoo ma hohidimono. De ona yomahiadonoka de ahao o Fetusu wahuloko ai nyawaika la o Paulusu iwiao manga hima-himangino.

24 De iwiaoino de o Fetusu wotemo wato, “Ahi baluhu nanga koano o Agaripa de ahi gogianongoru mata-mata, naa ngini ka idadi niwimake ma nyawa gea abe o Yahudi ma nyawa ko manga ngoe yogaho-gahoko de yopoa-poaka ato kiani iwihohonengoka. Abe ngaro o Yahudi ma nyawa nenangoka de ngaro ona o Yerusaleeme ma kotaka masara ona mata-mata yomaketehiningamoi abe kiani iwihohowono de o hohonenge unangika.

25 Masara ngohi ma hirete toihenoka to ona manga demo de to unangoo ai demo, de ngohi ahi hininga tato ko iwa ai howono abe genangino de kiani iwihohonenge. De masara ipahaino de una ma hirete wogahoko la tihidingoto o Romaika la nanga koano wokokurutiye ai himangoka womademo, ho ngohi tomaputuhoka la ahao tihidingoto.”

26 “Masara ngohi ma hohutulu tokangela, angamoi gea tihidingoto nanga koanoika de kiani tohidingotoo o hitararono ma hurata abe ma titi ai howono hokokia tamakeoka. De gea duru ko tohiorikuahi o kia tohitulihuku ma hurata ma goronaka angamoi o nyawa manga dadae ma demo unangika tanu ko kia-kiaua ma titi, ho ko iwa ai howono. De gea ma titi hiadono tihuloko unangika la kiani womademo ti ngini naa nia kokihimangoka, abe ngona nanga koano o Agaripa de ngini utu mata-mata. Angamoi ngohi tonganono la bootino abe hitoihene ai demoino de hileha-leha ipaha de ahao naga ma titi abe ka idadi tohitulihuku ma huratoka de tohidingoto nanga koano wokokurutiyeika.

27 Abe tanu ko itiaiua nako o nyawa tahidingoto nanga koanoika masara ahi hitararono ma demo unangika ko iwa abe ma titi ma nyawa gea manga howono hokokia!” Hokogea o Fetusu ai demo.

Gereja Firman Allah, Yayasan Misi Masyarakat di Pedalaman

New Tribes Mission
ကြှနျုပျတို့နောကျလိုကျပါ:



ကြော်ငြာတွေ