Yeremiya 32 - Ala Wone Peenok Peebi MbanakYeremiya nen nggween kuneegerak wone 1-2 At aap Terekiya nogo it Yekura inowe endagembogut a'nuk tahun 9 eeppunuk ambi age paga wone lengganogo yorage, at Nebukanetat nogo tahun 17 eeppunuk, ambi age paga it Mbaben mendek wone lengganogo yorage, aap Mbaben inowe endagembogut awuri ineegin warak nen o Yerutalem tebeni ungguwok nduk wakkagak eekwi, ndi, at Yeremiya nogo it Yekura inowe endagembogut awi o nggwok abe wurik arum waka inawoore'nggam keele maarak wonage, eekwi tahun ti eyom paga mban Aliku ALA nen wone at Yeremiya yoreegerak o. 3 It Yekura inowe endagembogut Terekiya nen at Yeremiya yoge logonet, “Kat nen, Aliku ALA yegerak nogo yi aret o, yinuk, ari logonet, O kota yi, aap Mbaben inowe endagembogut eenggime pikit nduk eeke me, pege neenok, tebenggolaagin o. 4 Ndi, aap Yekura inowe endagembogut Terekiya nogo, it aakumi Mbaben mendek ineenggime nen kole mbaganigin lek at inom it Mbaben mendek inowe endagembogut eenggime pigin me, imbirak inengga kunna'nuk wone at ari at ari, yogwe, enegen pet-pet yogwe, eerugun o. 5 It Mbaben mendek inowe endagembogut nen aap Terekiya ti, o Mbaben wonok pi namenggerak time wonage kagak, awone koonogo pigin o. At nen it Mbaben inom wakkoorak nduk eeremenggerak kwe, meek aret kaagin o, yinuk, Aliku ALA nen yo'nege kagak yokkiragi o, yinuk, agan nage menggendak nogo ti, nonggop nduk ari menggendak o?” yinuk, keele maarogo mambereegerak. 6 At Aliku ALA nen wone an Yeremiya yo'nereegerak nogo yi aret. 7 “At kogobaluk Talum aput Kanamen nogo kat keya wage logomenggerik, An nanggween mbanak o Anatot wonage nogo kuniyak mbakirak me, noreeluk kat nen aret kuniyak op me, yu o, yinuk, yokkiri wage kaamunggun o,” yinuk, yo'nereegerak. 8 Yo'nege mbareegi, at Aliku ALA nen yo'nereegerak nogo ndak-ndak, at noreeluk Kanamen nen an aap endagembogut awi nggwok abe wurik arum waka inawoore'nggam wonage me, neya wage nagagerik, “An nanggween mbanak it aap Mbeniyamin wonogo menggam o Anatot wonage nogo, kuniyak mbakirak me, kat noreeluk nen aret onggo kunggolage logomenggendik, unde eeppatinuk logorak op me, yu o,” yo'nereegerak. “At Aliku ALA nen an yo'negerak nogo yi aret kagi,” mba'nuk, 9 noreeluk Kanamen anggween mbanak o Anatot wonage nogo oba kungge logonet, wu mbuti perak 17 aaninggin wakkage nagagirik, 10 “Nggween yi muk kunggoorak o,” yinuk, liiru mbanak nogo it ando apit inenggaanom paga neenggi amburu pege nagagirik, pekkookwak amburu nabenogo punuk, mbuti perak aaninggin wakkagagirak nogo wogoreegirak. 11 Wogoge nagagirik, nggween kunggo logonet eeko menggaarak li'luk aago liiru abe mbanak amburu nabembulik inom, ogut eerak amburu nabenak nogo inom, imbirak wonok 12 noreeluk Kanamen inom, neenggi amburu pege me, “Abet aret kunggwi iigoorak o,” yinuk, inom ineenggi amburu pereegwaarak nogo inom, it aakumi Yakuri mendek apit aret aap endagembogut awi arum waka inawoore'nggam taati kwi'ndak wonogwe inom, it abok inenggaanom paga liiru mbanak nogo aap Mateya ombooluk Neriya aput Mbaruk nogo wogoreegirak. 13 Wogoge nagagirik, it abok inenggaanom paga at Mbaruk eeke logorak yoreegirak nogo yi aret. 14-15 “At Omaawi Lombok Menggerak Iterali inogoba Aliku Ala nen ari logonet, O nggween yi paga o wurik inom, yabu eerak inom, eyo anggur yarak inom, peebi onggo mbanggwi, kunggwi, eeko logogun me, nggween kunggoorak liiru mbanak amburu nabenak inom, nabenak lek inom, imbirak ti, waganogo maluk aga'lek kagak o ndime ari nawak nduk, niyoowak nggween nggabok paga ogobakkigirik me yonggologo pu o, yinuk, at Omaawi Lombok Menggerak Iterali inogoba Aliku Ala nen yegerak me, yokkigi o,” yinuk, yoreegirak. Yeremiya tamban eereegerak wone 16 Nggween onggo pugu liiru mbanak nogo at Neriya aput Mbaruk wogoge nagagirik, Aliku ALA yoge logonet, 17 “Kaliku Kitok Menggendak ALA ai. Kat nen eeriyak meek ambi lek ti lek abok op mban aret o. Keenggi omaawi paga eeriyak kobam aret me, nggween inom, mbogut inom, wakkagagindak o. 18 Yi aakumi ndi aakumi ambik ineenggi lingginiyak meek nogo inabuwa nen kiniki kunik eeginake menggendak kwe, inogobamini inomaluk paga inapurilogwe aaninggin inoba piige menggendak o. Kat mondok iya komaawi ambik Ala aret. Kendage ti, Komaawi Lombok Menggendak Kaliku ALA aret o. 19 Kat eeriyak kiniki koonit nage nogo ti, abu iya o! Ndi, eerit nage menggendak kunduk nggwok lombok aret o! It aakumi inalitak lombok iniki koombunuk eerit nugwi nogo abok aret kenegen wogoren nege, it aakumi maluk eerit nugwi paga, eerit namenggaarak anggen yugu paga, onggo ndak-ndak eeppiige, eeke menggendak o. 20 Aa'nduk o Metit paga ineenu agak iya eeriyak mendek inom, eerubok mendek inom, eerit wundi wagagindak nen nok, o yogondak yi kuli it Iterali inenggela'me inom, it aakumi abok inenggela'me inom, eeke yi paga o yogondak kendage wigak yegerak yi aret o. 21 Kat ineenu agak mendek eeke, eerubok mendek eeke, inamineeri ne agan noorak mendek eeke, eeke logonet, keenggi omaawi paga eeriyak kobam aret me, kapuri Iterali o Metit nen wogoren wundi wagagindak. 22 O nggween mili lombok yilak amburu inom, nggiin amburu inom, niyo eneeri negen kila-kila wungge menggim time wokkiraagin o, yinuk, kumbuk mbanogo inombomini yoragagenom nogo aret wogorage mbareegin, 23 unggwi wogo nogogwaarik, unde eeppatinuk wonogo logonet kwe, kat koone yorage menggendak nogo inaruk konembunuk liirogon eekwi, koone yugu mugurok nogwe, Yogop ee'nu ndogop ee'nu, yorage nagagindak nogo eekwi, eeka'lek iinok, aaninggin-paaninggin yi, inoba kwippiige agandik o. 24 O kota yi, oonda mbani ungguwok nduk, pak wurik eraanu nggween pit laganggwi yi ket o. Wooluwak paga, mbi noogelo paga, kugilingga paga, ineebe lek arit nogwe iinok, o kota yi, it oonda mbanuwok nduk eekwi aap Mbaben mendek nogo ineenggime piyaagun o. Yereegindak nogo muk agaarak kenegen kage agandik ti aret o. 25 O kota yi, it aakumi Mbaben mendek ineenggime piyoorak kagak, Kaliku Kitok Menggendak ALA wae. Kat nen yo'nege logonet, Wu mbuti perak paga nggween ti onggo mbangge logomenggendik, Abet aret kunggerak o, yinuk, ineenggi amburu puwak, yo'negen o!” yinuk, an tamban eereegirak. 26 Tamban eeke nagagirik wonage me, Aliku ALA nen an Yeremiya yo'nereegerak nogo yi aret. 27 “It yi aap ndi aap abok inogoba Naliku Ala an aret me, an nen ambi eeriyak meek aret nombaken? 28 Lek me, Naliku ALA nen, O kota yi, it aakumi Mbaben mendek inom, aap Mbaben inowe endagembogut Nebukanetat inom, ineenggime piyaakit nduk eeke me, ti eeke neenok, at Nebukanetat nen o yi, tebenggolaagin o. 29 It Mbaben mendek o yi tebenggola ungguwok nduk eekwi nen unggwi wa'nuk, o yi, kani pogo logonet, it aakumi inawi kirin ndoonak paga obari abe kaga kugi Mba'an ake kani kunggwi, an neegak kwe, anggur amburu inagugi inake kilirogo pugwi, eekwi paga nanini mbareegirak inawi wurik nogo, inom kani pit namenggaarak pup eerogo nanet nage logogin,” yo'nereegerak o. 30 Aliku ALA nen ari logonet, “It aakumi Iterali mendek inom, Yekura mendek inom, o maan awo wiganggo logonet, nenegen neegak obeelom ambi eeka'lek maluk mban eekwi, ineenggi paga eerogo pit nogogwaarak paga nanini kaawak nduk, mban eekwi, eerit wundi wogogwaarak o. 31 O kota yi, aa'nduk lombok wureegwaarak ne ti eyom paga nen nok, yogondak yi kuli, it aakumi yi, maluk mban eekwi paga nanini mi'naruwak nduk eekwi, nanini kani kunik negen wunduwak nduk eeppanugwi, eerit wundi wogogwaarak me, nenegen iyoorak neebi nen mondok lek eerogo piyaakit mbake agarik o. 32 It aakumi Iterali mendek inom, it Yekura mendek inom, it inoweewi inendagembogut inom, inoweewi inengga warak inom, it an neebe unde inom, it an nen yorage neegak yoraga inom, aap Yekura mendek inom, aakumi kota Yerutalem menggaarak inom, it abok aret maluk mban eerit wundi wogwe ti paga an niniki wako menggaarak. 33 Inenete mban nomok yogo logolik ineebe apit inambot wo'nugwi, wone mamuneragak eekitak kwe, konengga'lek mbo pugwi, iniki koonnaruwak nduk, eeppiigitak kwe, liippega'lek teppugwi, eeko nogogwaarak o. 34 An nawi wurik nendage kunggo menggam inikime time ogole warak inagugiwak pi unggwogogwaarak paga nawi wurik ti maluk eerogo pugwi, 35 It inapurilogwe wologwe inom, komologwe inom, kugi Molok ake inoorogo kani kunggo logowok nduk, inagugi Mba'an ake warogo wogogo logowam o Mben-Kinom Kobappaga time tiyarogon ogobakkigirogo pugwi, eereegwaarak. It ti eeruwak nduk, an nen wone lengganogo yorage, It ogole warak ti mendek eekwi iinok, aakumi Yekura maluk eerugun kagi, yinuk, mbake, mondok eerulik o,” yinuk, yo'nereegerak. Iterali obeelom eerogo piyoorak wone 36 Aliku ALA nen yo'nege logonet, “Kat nen, Wooluwak paga, mbi noogelo paga, kugilingga paga, ineebe lek ogwe iinok, o kota yi, it Mbaben mendek inowe endagembogut eenggime arigin o, yinuk, yo'negendak kwe, Iterali inogoba Naliku an Ala nen ari logonet, 37 Nanini lombok mbake, nanini kani kunik negen wunuk togon wungge, eeke logonet, napuri yi o ndi o mak eerogo nappiyaminggirak logowam time nen, abok aret kuwak eerogo piinok, iniyokan o yime piya wage neenok, it nen o yime iniki ugun tayenak aret logogun o. 38 It an napuri aret ogwe, ndi, an nen it inogoba aret age, eerugun o. 39 It inom, inapuri ndaganabemenggaarak inom, obeelom mban wonogo logonet, an paga mondok-mondok inagabiti mbakwi, ndi, iniki ambit eeppunuk, eerit nogwe, eeko logowak nduk, eeppiyaagin o. 40 Eeko logorak wone ninom mondok-mondok koonogo pigin nogo ti, an nen obeelom eeppiige nogo lek arigin lek mondok-mondok aret eeppiinet wundi wage, it an mbo paninuk nomo agan naga'lek an paga mondok-mondok inagabiti mbako logowak nduk, eeppiige, 41 an nen it obeelom eerogo piyoorak niniki ale'nggen mbake, ndi, niniki ambit eeppunuk, yoragagirak nogo ndak-ndak o nggween yi, mondok-mondok logowak nduk eeppiige, eerigin ti aret,” yo'nereegerak. 42 Aliku ALA nen an yo'nege logonet, “An nen aaninggin mondok alik negen inoba piyareegirak ti pogom, peebi ineebe obeelom mban logowak nduk eerogo piyoorak yoragagirak nogo ndak-ndak aret eerogo piyaagin o. 43 It nen yogo logonet, O nggween yi, it aakumi Mbaben mendek ineenggime agagerak paga aakumi inom, ndiimbu-nggwiya inom, ineebe wonogolik o wogome aret o, yinuk, yogo menggam nogome aret ambinom onggo mbanggwi, kunggwi, eeko logogun o. 44 It an napuri yi, aa'nduk wonogogwa kwak eerogo piyaagin me, aakumi Mbeniyamin wonogo menggam inom, o Yerutalem enaagan-ambokan yaga'lelo-yaga'lelo inom, o Yekura kota-kota inom, puut nggelok-nggobok kota-kota inom, oonegen kilu yi nage menggim puut-puut teberogon paga kota-kota inom, o ame pa'nggwe karu nggwok pereegim kota-kota inom, time wonogo logonet, wu mbuti perak paga nggween kunggologwe, Nggween ndogop kunggoorak o, yinuk, liiru mbanak ineenggi amburu pugwi, pekkookwak amburu nabenogo pugwi, Abet aret kunggwi iigoorak o, yinuk, ineenggi amburu pugwi, eeko logogun o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yo'nereegerak. |
LAI 2009
Indonesian Bible Society