Lukat 1 - Ala Wone Peenok Peebi MbanakLUKATOBEELOM WONE LUKAT MBANEEGERAK Keyage wappereegerak wone 1 Nogoba Teyopilut wae. It aap apit nen yi wone ndi wone nit ninenggela'me arit wagagerak nogo mbininogo liiru mbanuwok nduk eereegwaarak. 2 Eereegwaarak me, it obeelom wone yoranet nugu nogogwaarak nogo iyaalok nen eerit wage inigen kogo nogogwaarik, mbininogo nit yo'nirogogwaarak nogo ndak-ndak, 3-4 an kunduk, iyaalok nen eerit wage abok aret mondok liippit wagagirak me, yi wone ndi wone kat mamunggereegwaarak nogo, “Yi abet aret,” mba'nok nduk, mbininogo liiru mbanggiriyak ee'nake kenok, mbanggege agarik o. Aap Yiime Wuppiiga Yaya nda'nariyak wone 5 Aap Keroret o Yureya endagembogut wonage kagak, aap Ala unde ambi endage Takariya anebunu Abiya mendek wonagagerak. Ndi, at akwe ti, Karun ombowologwe wiganak mendek endage Elitabet aret wonagagerak. 6 It imbirak ninogoba Ala nen, “Yogop ee'nu, ndogop ee'nu,” yegetak wone inom, lengganinaketak wone inom, alik eerulik mondok ndak-ndak aret eerit nugu nogogwaarak me, Ala nen it iniki mondok abe koonak aret iige nagagerak. 7 Iniki abe koonak aret wonogogwaarak kwe, kwe Elitabet nogo, wubili aret wonagagerak me, elege abu ndaka'lek kagak imbirak kweegelo-aakelo aret ogogwaarak. 8-9 It aap Ala unde nen, “Ala awi wurik me obari abe kaga nogo, ta nen kani kuni ungguurak kaamun?” yinuk, yugum ogut wakkogo nogogwaarak me, ne ambi paga it aap Takariya anebunu mendek Ala unde eeko nogogwaarak nogo nen eeko logonet, aap Takariya nogo nen Ala enggaanom paga eeke kagak, yugum ogut wakkogo nogogwaarik, Takariya aret wagangge mbareegi, at aret mippereegwaarak. 10 Mippogo mbareegwa, aap Takariya nogo nen obari abe kaga kani kunikit nduk, unggwage nagagerik, kungge kagak, it aakumi apit kuwak aago nogo endekem logonet, tamban eereegwaarak. 11 Tamban eekwi iigak, obari abe kaga nogo kani kungge me, Ala yonggo nappiya wage menggerak malayikat mendek ambi obari abe kaga kungge menggim abe'ngganggwe tena'me taati mi'ndak mban wonage kagagerak. 12 Kage nagagerik, ogut na'nuk, agabiti ambik eeke mbareegi, 13 at malayikat nogo nen, “Takariya wae. Kagabiti mbarugun o. Kat tamban eeke nagagindak nogo Ala muk aruk koneneegerak me, kakwe Elitabet nogo kapuluk ndakkirigin o. Ndakkege kenok, at endage Yaya aret toonenu o. 14 Kat kiniki ale'nggen kage logonet, keyage ambik wake logomunggun o. Ndi, at nda'naremenggerak paga aakumi apit aret iniki ale'nggen mbako logogun o. 15 At ninogoba Ala nen at aap nggwok aret kaagin o. Ndi, anggur amburu inom, amburu omaawi kumili aganake mendek inom, at nengge logogin mondok lek aret o. At awo agalo inikime nen Aberiniki inikime mondok liinik nda'narigin o. 16 At nen aakumi Iterali mendek apit aret yungguninuk inogoba Ala owagam ka woraawak nduk, eeppiige logogin o. 17 Aberiniki aap Eliya oba age nagagerik, omaawi paga eerit nege nagagerak nogo, at Yaya oba a'nuk, ninogoba Ala woroorak nduk eeke kagak, at aa'nduk eeppiinet nage logonet, inapuri-inogobamini inom lambuninake, it aakumi inogogumbuk menggaarak nogo, it aap iniki abe koonak nen iniki warak logonet, eerit nugwi it ndak-ndak eeko logowak nduk, eeppiige, ndi, ninowe Yetut awuri logowak nduk, ake pipuk eerogo piige, eerit nage logogin o,” yinuk, yoreegerak. 18 Ti yoge mbareegi, at Takariya nen malayikat nogo yoge logonet, “An aap abu aakelo agarak o. Ndi, nakwe kunduk, togop mban me, yo'negendak nogo abet aret eeriyak ti, nano eeke paga neenu arigin o?” 19 Yoge mbareegi, malayikat nogo nen, “Ala ake eeke minggirak Nggabiriyen nogo an aret me, wone obeelom wone yi, wonok, Yori nak o, yo'nege mbaki, yokkiri wagi o. 20 An nen wone yokkigirak nogo eebe eeriyak eyom paga ndak-ndak eeriyak aret kwe, kat an yokkigirak ti abet mbarulik me, eebe eeriyak eyom a'me lik yi waga'lek kagak, yogondak aret koone mondok lek age logomenggendik, wone mbaniyak meek aret kaamunggun o,” yinuk, yoreegerak. 21 Ti yogwe iigak, aakumi endekem Takariya tokkogwe nogo nen yogo logonet, “Ala awi wurik me nen wundi waga'lek mban yi, nonggop aga? Ia!” yinuk, yogwe me, 22 Takariya wundi wage mbareegi, oone yoroorak meek aret kogo nogogwaarik, “Ala awi wurik me logonet, abinggaanggo kage nagaarik, oone lek eekerak ilik?” mbakwi iigak, at nogo oone lek we eenggi paga mban yelok-walok ari nagagerak. 23 Ndi, at Takariya nogo yabu togop eeruwak nduk, mippereegwaarak nogo abu eeppege nagagerik, ame aret nagagerak. 24-25 Ame nage nagagerik, wonage me, ti'nuk, akwe Elitabet nogo aret abila age nagagerik, “Nogoba Ala nen nabuwa mbake logonet, aakumi inenggela'me nenggali mbakak nege nagagirak nogo, lek aruwak nduk, o yogondak yi aret eeppanegerak me, nogoba Ala ti, iya o,” yinuk, kumaarak kagak, tut 5 aret peneneegerak. Yetut nda'nariyak yori wagagerak wone 26 Kwe Elitabet nogo abila agagerak kagak, tut 6 penengge mbareegi, at Ala nen malayikat Nggabiriyen nogo o Nggalileya yaga'lelo ambi Nataret time nappi wagagerak. 27 Kwe tawe ambi aap kigin waka'lek endage Mariya Ndawut ombooluk endage Yutup miireegerak nogo wonage me, nappi wagagerak. 28 Nappi wagagerak nogo kolaga owagam wage nagagerik, at yoge logonet, “Niri Mariya wa! Nogoba Ala kimbirak logonet, ale'nggen nggwok koba pagagerak me, wa!” 29 Yoreegerak nogo, kwe Mariya iniki aaninggin a'nuk, koongge logonet, “Nonggop nduk togop yo'nigi?” 30 Mbake mbareegi, at malayikat nogo nen at yoge logonet, “Mariya wae. Kagabiti mbarugun o. Ala kabuwa mbake logonet, ale'nggen koba pagarak koonggerak me, 31 kabila aret age logomenggendik, aap aret ndarumunggun o. Ndappunuk, at endage Yetut aret toonenu o. 32 At aap nggwok aret logogin o. Aakumi nen, At Tiyanak Lombok Menggerak aput yi aret, yogo logogun o. At ombo Ndawut endagembogut logonet, wone lenggeninake nagagim nogo, obaane'me wone lenggeninake logowak nduk ninogoba Ala nen at aret mippigin o. 33 At Yakup ombowologwe wiganak inowe endagembogut logonet wone mondok-mondok lengganinake logogin o. Ndi, at abu'me piige menggim nogo, lek arigin lek mondok-mondok aret logogin o.” 34 Yoge mbareegi, at Mariya nen malayikat nogo yoge logonet, “An aap awo nagap mbaangga'lek me, yo'negendak nogo ti, nonggop eerogo nabila arigin o?” 35 Yoge mbareegi, malayikat nogo nen, “Aberiniki koba wambi wage kagak, at Tiyanak Lombok Menggerak omaawi nobakkabi wage mbaremenggi, kabila aret age logomenggendik, at mondok kikak nakeelik Ala ake leenak ndaremenggendak nogo, aakumi nen, Yi Ala aput aret, yogo logogun o. 36 Ndi, koweeluk Elitabet nogo abu kweegelo kagak at kunduk, abila agaarak o. Kwe wubili o, yogo nogogwaarak nogo kwe, abila agaarak kagak, tut muk 6 penenggerak me, yokkigi o. 37 Ala nen ambi eeriyak meek ti, mondok lek o,” yinuk, yoreegerak. 38 Yoge mbareegi, at Mariya nen, “E o. Nogoba Ala ayeloman an aret me, yo'negendak nogo ti, mondok ndak-ndak aret eeppanuwak o,” yoge mbareegi, malayikat nogo nen kolaga nogo teppunuk, nagagerak. Kwe Mariya nen kwe Elitabet ka nagagerak wone 39 Nage mbareegi, ti'nuk, kwe Mariya nogo ame nen wage nagagerik, o Yureya nggelok-nggobok tini ambime puu'nuk wagagerak. 40 Wage nagagerik, aap Takariya ame unggunuk, akwe Elitabet nogo keyage wappereegerak. 41 Elitabet nen kwe Mariya keyage wappege oone aruk konengge kagak, elege inikime nogo nen nugu'lik yereegerak. Nugu'lik ari kenok, Aberiniki nogo kwe Elitabet inikime lik yi unggwage mbareegi, 42 at oone nggwok paga ari logonet, “It kumi ando wonogwe iigak kwe, Ala ale'nggen kat mban koba wonage o. Ndi, kaagaluk kinikime wonage nogo kunduk, ale'nggen oba wonage o. 43 An meek neegak kwe, nogoba agalo nen an neya wagandak o? 44 Keyage wappanege nogo koone naruk konengge neegak, elege ninikime nen ale'nggen mbake logonet, nugu'lik ari kagarak o. 45 Nogoba Ala yokkegerak nogo a'me lik yigin abet aret mbakendak me, kale'nggen ambik kaamunggun yokkigi o,” yinuk, yoreegerak. Mariya nen Ala alut eereegerak wone 46 Yoge mbareegi, at kwe Mariya nogo nen ari logonet, “An niniki paga nogoba Ala tiyappege agarik o. 47 Nagap ndaka Ala nen eeppanegerak kenok, ninikime ale'nggen ambik kage agarik o. 48 An at ayeloman tebenak wonage neegak, liippanggerak me, It aakumi abok aret yogondak kuli nen peebi mondok-mondok iniki ale'nggen wonage nombako logogun o. 49 At Omaawi Lombok Menggerak nogo nen iya tit eeppaneegerak o. At endage mondok abe alik leenak aret menggerak. 50 It aakumi at inagabiti mbakwi iinok, muk ndarak ngget ndarak abok aret inabuwa nen obeelom eeppiinet wundi wage logogin o. 51 At eenggi omaawi ambik eeke paga it aakumi iniki tiyappatiyak koonit nugwi nogo mappiige, 52 It aap inendagembogut wone lengganogo yorogo menggam nogome nen tebenogo piige, Ndi, it iniki tebenak menggaarak nogo tiyappiige, 53 It abu wonogwe nogo abe mendek kalo logonogo wogorage, It aap ineenggi warak nogo wogoraga'lek we nappiige, Eereegerak o. 54-55 Ndi, wone maan ninombomini Abarakam ombowologwe inom mondok-mondok inabuwa nen obeelom eeppiyoorak yoragagerak nogo, Abeke logonet, at ayeloman Iterali yeenggwaara wagagerak o,” yinuk, yereegerak. 56 Ari nagagerik, kwe Mariya nogo Elitabet imbirak wonage kagak, tut kenagan penengge mbareegi, ti'nuk, ame iyok paga lagi nagagerak. Yiime Wuppiiga Yaya nda'nagagerak wone 57 Ti'nuk, kwe Elitabet aagaluk ndariyak enegen pagak ari nagagerik, aagaluk aap aret ndareegerak. 58 Ndake mbareegi, at inom menggaarak inom, at owe-awot inom, ninogoba Ala abuwa nen abu obeelom eeppegerak konenggo nogogwaarik, at inom iniki ale'nggen eeko nogogwaarak. 59 Eeko mbareegwa, nda'nagagerak kagak, nogo 7 yippunuk, ko'lu wulaga nogo agabolo mbanuwok nduk, ka nogogwaarak. Ka nogo nogogwaarik, agabolo mbambunuk, “Endage ti, ogoba Takariya endage ndak-ndak toonuwok,” mbareegwaarak kwe, 60 at agalo nen, “Lek o. At endage ti, Yaya aret o.” 61 Yorage mbareegi, it nen, “Kowe-kawot inendage togop ambi toonak lek me, endage Yaya ti, nano nduk tooniyak yagan?” 62 Yogo nogogwaarik, ineenggi paga yelok-walok ogoba yogo logonet, “Endage ngge tooniyak mbakendak o?” 63 Yogo mbareegwa, Takariya nen batu tulis ambi ngginoorage nagagerik, wogogo mbareegwa, “At endage Yaya aret o,” yinuk, liiru mbaneegerak. Mbangge mbareegi, aakumi apit nen, “Wi!” yinuk, pi wareegwaarak. 64 “Endage Yaya aret o,” yinuk, liiru awo mbangge kagak, ogoba nogo oone paa'nage mbareegi, oone yikit nduk eeke logonet, Ala alut eereegerak. 65 Ti eereegerak paga it inom menggaarak nogo inagabiti ambik aganabeegerak. Ndi, it aakumi o Yureya nggelok-nggobok me wonogwe nogo nen eerit wagagerak nogo abok aret mbininogo yoranet nogo nogogwaarak. 66 Wone agan nugwi nogo it abok aret inaruk konenggo nogogwaarik, liippunuk, “Ninogoba Ala eenggi ndoonak paga wonage,” kogo nogogwaarik, “Wulaga yi, tawe age logomenggerik, nonggop logomunggwi?” yinuk, yogo nogogwaarak. Aap Takariya nen Ala alut eereegerak wone 67 At Yaya ogoba Takariya nogo Aberiniki inikime lik yi unggwage mbareegi, Ala nen yoge kagak, ari logonet, 68 “Nit aakumi Iterali ninogoba Ala nogo niya wage nagagerik, wondet agago pinaneegerak me, alut eeko logowok o. 69 Ninagap nda'ninabuwak nduk, at ayeloman Ndawut ombowologwe wiganak omaawi warak lombok ambi mippereegerak o. 70 Ti eereegerak nogo maan aa'nduk it aap at ake leenak Ala nen yorage kagak yoraga nogo nen aakumi yorogo logonet, It ninom wim mbanak ineenggi me nen ndinogo ninagap ndake, 71 it aakumi abok ineebi lombok ninombakwi nogo ineenggi me nen piinogo pinanege, Eerigin o, Yogo nogogwaarak nogo ndak-ndak aret eereegerak o. 72-73 At nen ninombomini inabuwa nen obeelom eeppiyoorak, yoragagerak nogo aret eeppiige, Ndi, wone mondok alik leenak at endage kumbatinuk, ninombo Abarakam yoreegerak nogo, a'me lik yuurak nduk, abeke, Eerikit nduk, eereegerak o. 74 Ti eereegerak nogo ti, it ninom wim mbanak ineenggi me nen ndinogo pinaninuk, 75 Nit ninagabiti mbaka'lek awo nineenik logonet, at obaalombok mban eerit nugwi, Ndi, at enegen kagak, nit maluk eeka'lek at ake leenak niniki abe koonak wonogwe, Eeko logowak nduk, eereegerak o. 76-77 Ndi, naput kat yi perak, ninogoba eerit nage logorak tu yarit nage logonok nduk, kaa'nduk nage logonet, aakumi inomaluk lek eerogo piige kenok, inagap ndariyak wone nogo, ineenu aruwak nduk, yoranet namenggendak paga kendage, At Tiyanak Lombok Menggerak Oone Yoraga yi aret o, yinuk, yokkogo logogun o. 78 Ninogoba Ala nen mbo pinanegeelik liirogon aret ninabuwa nen obeelom eeppinanege me, o kilim nagake menggi kwak, eya agi nen niya wambi wage logonet, 79 It o apit me logonet, kambuurak inagabiti mbakwi nogo eya eeppiige, Ndi, iniki ale'nggen ugun obeelom logonet, nogo menggam tu nogo yi aret o, yinuk, yo'nirage, Eerigin, yokkigi o,” yinuk, yereegerak. 80 Ndi, wulaga nogo tawe age logonet, iniki mondok kole agagerak. At nen aakumi Iterali inigen kaawak nduk, naga'lek logonet, karume aakumi lek me time nege nagagerak. |
LAI 2009
Indonesian Bible Society