1 Korindut 14 - Ala Wone Peenok Peebi MbanakUnde eeppiyareegerak ambinom yoragagerak wone 1 Ti kenok, nabuwa-kabuwa eeko logorak wone ti, kinengga lolo punuk, eeko logonip o. “Ala eyabu eeko logorak unde eeppinanuwak lak ao,” yinuk, at yogo logonet, Ala wone yorogo logorak inom aret unde eeppinagawak nduk, at yogo logonip o. 2 It aakumi inoone lalin yogo menggaarak nogo ti, aakumi konengga'lek iigak yogo menggaarak me, aakumi inaruk koneniyak nduk yorogwe lek o. Ata, Aberiniki it inikime lik yi unggwage kenok, wone kote mendek yogo menggaarak me, at Ala aruk koneniyak nduk, yogo menggaarak o. 3 Ndi, it aap Ala wone yorogo menggaarak nogo nen perak, aakumi iniki kole eerogo piigwi, inaruk wakwi, iniki eyak wappiigwi, eeko menggaarak. 4 It aap wone lalin yogo menggaarak nogo ti, it inalik iniki eyak wakkologo logowok nduk, yogo menggaarak kwe, it aap ninogoba Ala wone yorogo menggaarak nogo perak, Ala apuri kuwak eerak abok iniki kole eerogo piyaawok nduk, yorogo menggaarak. 5 Kit abok nen wone lalin negen woppunuk, yorogo logorak ti, an nen op aret mbake kwe, an nen, “Ao,” mbake ambi ti, “It abok nen Ala wone yorogo logowak lak, ao,” kinombake minggirak. Inoone lalin yogo menggaarak nogo ti, it Ala apuri kuwak eerak abok iniki kole aruwak nduk, “Togop yigi,” yinuk, yoroorak ambi lek kagak, yogo menggaarak ti, meek o. It Ala wone konenggwi iigak yorogo menggaarak ti perak iya o. 6 Togop me, noreewi o. An kinowagam wage logominggirik, Ala nen paganogo yo'nege kagak, yokkirage, wone ambi liirogon kineenu eeppinagage, Ala wone yokkirage, wone mamunggirage, eeka'lek logonet, we noone lalin aret woppunuk, yokkiroorak mban kinowagam wage neenok, “Yi nano eeppinanikit nduk wagarak?” nombarumunggup nogo lek a? 7 Ti ndak-ndak nggawiiwak a, nggitat a, eeke logonet, oone abe lek kagak we lobale mban eeke kenok, aakumi nen, “Wone ti mendek ari,” yinuk, nonggop negen liippuurak mbakop? 8 It aakumi wim namburuwok nduk, oone nggwok eeka trompet nogo oone pu abe eeka'lek kenok, nonggop togon it aap wim namburiyak nogo, inawuri lombok kuwak eeri woraagun mbakop? 9 Ti kokwak, kit kinoone we lalin yogo monggotak nogo liirogon yorogwe lek kiinok, kit yogwe nogo taani nen, “Wone ti aret yigi,” yinuk, lik togon konenugun mbakop? Kit yogo monggotak ti, kineenggo'lek kagak, we aanom warogo nineenu mbaruwak agan nugwi kiigi o. 10 Ndi, o nggween paga yime it aakumi inoone alitak lombok ambik yogo menggaarak kwe, wone yogwe konenggulik mendek yime ambi wonage mondok lek o. 11 It wone yogwe iigak, an konengga'lek kenok, it nen, “Aap yi, nggiru nen ari,” nombakwi, ndi, an nen kunduk, “Aap alik mendek inoone yogwe,” inombake, eerugun o. 12 Kit nen, “Ala eyabu eeko logowok nduk, ambi unde eeppanuwak lak ao,” yinuk, mbakwi kiinok, Ala apuri kuwak eeko menggaarak nogo, iniki kole eeppiyoorak nogo mendek unde eeppinagawak nduk, at yogo logonip o. 13-14 An ambi inoone lalin negen woppunuk, tamban eeke kenok, niniki nen abet aret eerigin kwe, “Ngge nduk yagarak,” an kobak arigin o. Togop me, aap ambit-ambi inoone lalin negen woppunuk, ari menggerak nogo nen, “An ari logominggirik, aakumi kobak ogwe iyo, Ti togop nduk yigi o,” yinuk, yorage logowak nduk, tamban eeke logowak o. 15 Ti kenok, an tamban nonggop eeke logi o? An tamban eeke kenok, niniki kobak logonet, ambi inoone lalin negen woppunuk, eerigin lek o. Niniki nen abeppunuk, aakumi inoone paga aret eeke logogin o. Ndi, ndawi ari kenok, aakumi inoone lalin negen woppunuk kobak logonet ari logogin lek mban. Niniki koombunuk nen aakumi inoone yogo menggaarak nogo paga kin aret ari logogin o. 16 Ala alut eeko logonet, kiniki abe'naga'lek kagak, ambi inoone lalin negen woppunuk, tamban eekwi kiinok, it aakumi ando kinom kuwak eeppunuk, tamban eekwi nogo, kat ari it kobak ariyak me, nonggop togon, “Abet aret yigi o,” yinuk, “Amin,” yugun mbakop? 17 Kit nen Ala mondok iya tit wogoppugwi kwe, it ando kobak iigak, ambi inoone lalin negen woppunuk, yogwe me, kit nen obeelom ambi eeppiyaamunggup lek aret kiigi o. 18 Kit ambitak, ambi inoone lalin negen woppunuk, yogo monggotak ti, iya negen kwe, an perak, Ala wogoppege logonet, yi aap ndi aap inoone woppunuk ari minggirak me, an ari minggirak ti, iya lombok mbake logonet, “Ala wa,” yoge minggirak. 19 Ala apuri kuwak eerak inenggela'me logonet, an ambi inoone lalin negen woppunuk, ari neenok, koneniyak lek me, an ambi inoone lalin negen woppunuk, noone nggorek mban yoroorak neebi o. Ata, it liippuwak nduk, it inoone paga wone kuwagaluk yoroorak ti perak, op aret mbake minggirak o. 20 Noreewi o. Kit kiniki koonggwi nogo ti, it wologwe-mbuulogwe iniki koonggo mengga kwak, kiniki togop koonggo logogup o. Ata, it aap iniki warak koonggo menggaarak pogom koonggo logonip o. Maluk eeriyak eekkinake kero, elege awo ngget ndarak maluk ineenggo'lek menggaarak nogo pogom, kit togop aret logonip o. 21 Ala nen ari logonet, “It aap inambik nen, inoone alik mendek nen, Napuri yi, an noone yoraawak nduk, nappiya woraminggirak kwe, Noone yorogwe nogo it liirogon inaruk konenugun lek o,” yinuk, yereegerak Muta liiru mbaneegerak wonage me, 22 it aakumi wone lalin yogwe nogo, it abet mbakwi mendek inake lek o. It iniki abet mbaka'lek mendek nen ineenu agak ti, liippunuk, abet mbaruwak nduk, yogo menggaarak kagi o. Ndi, it Ala wone yorogo logowak nduk, unde eeppiyareegerak nogo ti, it abet mbaka'lek mendek inake lek o. Ata, it abet mbakwi mendek liippatuwak nduk aret yorogo menggaarak. 23 Togop me, it Ala apuri kuwak eeko menggaarak nogo abok ambit me kuwak eeppunuk, it abok nen inoone alitik-alitak lalin negen woppunuk, yogwe iinok, it aakumi weelek mendek a, Ala wone abet mbaka'lek mendek a, wogo logomenggaarik, it nen, “Aap yi, kumili negen agan nugwi kiraap,” yinuk, yogo logogun lek mbakop? 24-25 Yogo logogun aret kwe, kit abok aret Ala wone yogwe me, it wogwe iinok perak, kit Ala wone yorogo logonet, wone it inikime kote kumaarak menggerak abok aret paganogo tena'me yorogwe konenggo logomenggaarik, “Wone ti, nit niinok, yo'nirogwe iigo o,” yinuk, iniki ndoguk togon wakkologo logonet, Ala abu'me tebe yinuk, Ala wogoppogo logonet, “Ao, Ala kinom abet aret wonogwe kiigo o,” yinuk, yokkiraagun lek mbakop? It Ala apuri kuwak eeppunuk, eeko logorak wone 26 Ti kenok, nit nonggop yuwok o, noreewi. Kit kuwak eeppunuk logonet, aap ambi nen ndawi tiyaniyak mbake kenok tiyangge, ambi nen wone ambi mamuniroorak mbake kenok mamunirage, ambi Ala nen paganogo yoge kagak, yoroorak mbake kenok yorage, ambi, it ambi inoone lalin negen woppunuk, yoroorak mbake kenok yorage, ambi, “Togop yigi o,” yinuk, abut laganogo yoroorak mbake kenok yorage, yi eeriyak ndi eeriyak ti abok aret eeko logonet, it Ala apuri iniki nu'lek eerogo piyoorak kenok mban eeko logonip o. 27 Kinoone lalin yogwe nogo ti, kit kineebe ambik nen yuurak lek o. Ata, kineebe mbere a, kenagan a, nen mban yogo logonet, peebi-aa'nduk yogwe kiigak, at ambi nen wone ari kenok, at ambi nen, “Yogop yigi,” yinuk, abut laganogo yokkiragak eeko logowak o. 28 Ndi, aap, “Yogop yigi o,” yinuk, abut laganogo yokkiroorak Ala apuri kuwak eerak kinenggela'me time ineebe lek iinok ti, it lalin negen yogwe nogo inoone lek, puk aret logonet, inikime nen mban yogwe, Ala yogwi, eeko logowak o. 29 It aap Ala wone liippunuk yorogo menggaarak nogo ineebe mbere a, kenagan a, nen aret wone yokkirogo logowak o. Ndi, yokkirogwe iigak, kit ando nen, “Wone yo'nirogwe ti, abet aret yigi?” yinuk, liippako logomunggup o. 30 It yokkirogwe iigak, aap alik ambi kwi'ndak wonage me, Aberiniki inikime lik ari logonet, paganogo yoge kagak yuurak mbake kenok, aa'nduk ari logomenggerak nogo, puk age kagak yokkiroorak op aret o. 31 Kit abok aret mamunggologwe, abok aret kiniki eyak wat-wat yogwe, eeko logobagip nduk, Ala wone peebi-aa'nduk ndegen-ndegen yorogo logorak ti obeelom aret. 32-33 Ala ti, naalop-kaalop eerogo piiga lek o. Ata, iniki lambunik ale'nggen logorak eerogo piiga at aret me, it Ala wone yorogo menggaarak nogo yoroorak aganake kenok, tebeppunuk logonuk, at aa'nduk yorage nogo puk age kagak, yoroorak mbake nogo peebi yoragak eeko logorak op aret o. 34 At Ala nen ari logonet, “It kumi ti, inoone yuurak lek o. Aap inabu'me tebe yinuk, inoone konenggo logowak o,” yinuk, Muta yoreegerak liiru mbanak nogo ndak-ndak, it Ala apuri alik leenak yi awi ndi awi kuwak eeppunuk, eeko mengga kwak, kit togon, kuwak eeppunuk logonet, it kumi ti, inoone lek puk logowak o. 35 Ala apuri kuwak aago inenggela'me logonet, kumi nen wone yorogwe iinok, inenggali eekkolookwak me, wone ambi it kobak eekwi iinok, nggwok paga kin wogiyoorak lek o. Iname na'nuk, inogonggelomini kin wogiigwi iinok, yoroorak op o. 36 “Ala nen wone iyaalok lombok nit aret yo'niragagerak me,” yinuk, yogo ogotik ya? Kit mban kinake yokkiragagerak me nduk, yogo ogotik? Ti lek o. 37 Kit ambi nen, “An Ala wone yorage logokit nduk, unde eeppaneegerak kagi,” yinuk, mbake, ndi, ambi nen, “An eeke logokit nduk, Aberiniki nen, Yi aret, wo'nireegerak kagi,” yinuk, mbake, eekwi nogo nen, “Wone yi ti, ninowe nen Pawulut yoge kagak mbanniragagerak kogo o,” yinuk, kiniki liippinip o. 38 Aap ambi nen an wone yogondak liiru mbanggirage yi, “Woorak neebi o,” yinuk, taganogo mbo pege kenok, kit togon, at oone taganogo mbo pinip o. 39 Togop me, noreewi o. It aap inoone lalin yorogwe nogo, “Mage o,” yinuk, yoraagup o. Ata, “Ala nen paganogo yo'nirage kagak, yorogo logorak unde eeppinanuwak lak ao,” yinuk, mbako logonip. 40 Kit yi eekak ndi eekak eeko logonet, mondok liirogon mot-mot mban eeko logonip o. |
LAI 2009
Indonesian Bible Society