Roma 3 - ALLAH ANE WENW KET MEKE WAROGO WOKNINAKHIKHE WENE1 Itithogon mekeat he, it akhuni aperek nen, “It Yahudi meke hano,” iluk iliogei iti, nenaluk iliogei apegep. Nen, inoado aperlagap iti nenaluk palharek apegep. 2 Iti re, yi hasik ti hasik tha'bokhogonat hano anek. Wene iti ebe thekekhogon yokhisak. Ageikhe Allah nen, “An nane it erlok hago dogogun,” iluk, irat yogeisekhe lageikhe. 3 Meke re, it akhuni Yahudi meke aperek wene iti hologo dogolik inobabut hupukhogon hagakharek dek iti nen nikithogon hagatlasigin apegep. It inobabut Allah ane hologo dogolik hupukhogon dogou'buk iti nen, Allah obabut hupukhogon hagakherek meke iti dek atluk obakhanini hagasigin apegep? 4 Motok dek o. Akhuni inebe dopok inane inekalat isi halok he, Allah ane eberogonat anek ekherek, iluk wene holal waganogo 'bekhe dogolik, men isukha, “Hat Allah hane eberogonat anek isinem eberogonat anek agarek. Akhuni nen erlok degetdagouogoluk hagakhunem, hat erlok dek agatek dek o. Hobatne anek agatek,” iluk holal waganogo 'bisukha iti. 5 Meke re, nit akhuni nen ninobabut korlo hagakhorek iti baga nen, Allah obabut mothogon hagakherek iluk ekagat hagatlagarek halok, nikithogon usak. Akhuni nen egarek hak an ik. At Allah akla aga dageiluk weagarinakherek iti korlo nogo? 6 Motok dek o. At Allah obabut korlo dogolepma re, yi akhuni ti akhuni agat oba meke yoma, inobabut palogo nen wene inoba 'bigik, kokhik, nikithogon hagatlep? 7 Meke re, hat ageikhe nen ekhe dogolik, “An nane nekalat egerek oba, Allah ane eberogonat, iluk ekagat motok ariogo iti. Itithogon ekagat agunem nen, it akhuni aperek nen, Allah ebe hogorariogei iti. Halok he, an nobabut palogo, at Allah nen, At weak hagariogo, iluk wene nenaluk noba 'busak?” iluk erlok usak nogo? 8 It akhuni aperek nen, “Paulus lak nen men iliogei, Nit weak hagakhunem ilugun oba Allah hogorasuagaluk, weak hagakhe dogouok,” iluk, inekalat ninabok paliogei iti. Akhuni itithogon egarek meke iti, Allah nen ukum inoba 'busak mekeat 'bigin o. Akhuni inobabut mothogon hagakhidek weak anek hagakharek wene 9 Halok he, nit Yahudi meke anek, hano aga korlek, it itikmanke meke nuk asugun usak nogo? Motok dek o. Akhuni Yahudi meke dek, itikmanke meke dek, tha'bokhogonat dapukhogon weak meke apma dogolik weak hagakharek anek iluk alebat yokhisigi iti. 10 Allah nen itithogonat isikhemo, holal waganogo 'bekhe dogolik, men isukha, “Akhuni inobabut mot hagakharek meke ageikhe dek o. Opakiat ageikhe motok degat o. 11 Nen, akhuni wene hutdiliogei meke ageikhe degat o. An Allah nebe hutukhogon inilu asuogoluk heraknabiogei meke ageikhe degat o. 12 Inebe tha'bokhogonat an noba mothogon wageidek, holak mirlokhogon arat nuk atluk alomatlageikha. Inobabut hano hagariogei meke ageikhe motok degat. Opakiat ageikhe degat o. 13 Akhuni inebe warek 'bisegarekma, obasi dukhekherek hak, it inane obasi weak dukhigik, ina'bi baga nen, akhuni dalinakhik, warlo aik nen li'bilinakhunem watlageikharek hak, it inape baga weagarinakhik, iliogei iti. 14 Inane puk weak inalon 'bisiliogei meke inakla kerlekhogon dogolik isi motok werek. 15 Akhuni inamep ulageinabuogoluk halok he, inae a'busuk weak liliogei. 16 Akhuni o yi ai ti ai inebe weagarinakhik, inakla korlotdisigik, hagarik liliogei iti. 17 Akhuni aperek inom hano dapukhogon dogou re, it inokodek o. 18 It inakla nen, Allah inayuk motok degat o,” iluk isikhemo wene holal waganogo 'bisukha. 19 It akhuni aperek wene Allah nen ninasuk wakhikhe wene iti, holek welageikharek meke anek yogeisasikhe, iluk nit ninilu. Allah arligat nen akhuni o yi ai ti ai tha'bokhogonat wene inoba 'bigik, kokhik, hagakhunem, at ageikhe nen wene oba korogo wokhausak erlok dek asuagaluk ninasuk wakhikhe iti. 20 Wene Allah nen ninasuk wakhikhe wene iti baga, nit akhuni weak hagakhorek meke ekagat ninilu agorek iti nen, nit tha'bokhogonat wene at nen ninasuk wakhikhe wene iti holek dogolik, at il oba mothogon hagasusak erlok dek o. Hologo hagakhe dogoumo, at nen ninom yabokane hunogo 'binanusak mekeat he, erlok dek o. Akhuni inetaiken Yesus oba hakotdisinem nen, yabokane Allah inom hunogo 'bisekherek wene 21-22 Itithogon mekeat he, yogotak Allah nen, at ninom hunogo binanusak wene thelekmatdekhemo werek. Iti re, ninasuk wakhikhe wene iti hologo mothogon hagakhe lago nen, yabokane hunogo 'binageiluk isikhe 'buk. At he, nit ninetaiken Yesus Kristus oba hakotdisinem hunogo 'binageiluk isikhe o. Itithogon hunogo 'bisagein iluk abok, wene at nen ninasuk wakhikhe wene etnogo baga igik, at ane yogeisekhe lagoukha meke nen igik, isukha tak-tagat hunogo 'binageiluk isikhe. Iti re, nit akhuni tha'bokhogonat ninetaiken Yesus oba hakotdogorek meke hunogo tomok dek. Ninom tak-tagat hunogo 'binageiluk isikhe iti o. 23 Nit akhuni tha'bokhogonat haganeat nen weak hagakhorek iti baga, Allah ebe hogorakho motok welageikharek meke iti thogotdisalok ninasokneat walegat asi lagagusik welago. 24 Itithogon werekma, at weak meke nen herle warogo haknisik werekma, at Allah obabut hano nen Kristus Yesus nen werlegat oko dek herle hisalogo tilninabuagaluk la'i ageikhe. Itithogon tilninakhe dogolik, wene ninoba meke korogo wokhasikhesik Allah ninom ninapuke hunogo 'binanhikhe iti. 25-26 Alebageik, at Allah nen, nit akhuni weak hagakho korlek, ninakhidek obakhanini hapugutdiluk welageikhesik nen, yogotak at obabut mothogon hagakherek etnogo ekagat hagatlasuagaluk, Yesus la'i ageikhe. Wageikhemo ebe wakhunem amep usageikhe iti baga, nit akhuni ninetaiken at oba hakotdogo meke, at ninom ninapuke hunogo 'binanuagaluk la'i ageikhe. Allah nen nit akhuni ninetaiken Yesus oba hakotdogo meke, wene ninoba meke korogo wokhalok at ninom ninapuke hunogo 'binanhe dogolik, at mothogonat hagakherek iluk yogotak obabut ekagat hagatlaga iti. 27 Itithogon hagatninakherek halok he, ninekaerek nen hogorakhekhe dogosak a? Hogorakhausak motok dek aga o. Nikithogon nen hogorakhausak dek aga? nit ninekaerek nen wene Allah nen ninasuk wakhikhe wene mothogon hagarekhe lago nen ninapuke hunogo 'binanhikhe a? Dek o. Ninetaiken at oba hakotdisinem, at nenat hunogo 'binanherek iti nen, hogorakhausak erlok dek. 28 Wene iti hasik nit hutdusak yigithogon. Nit nen wene Allah nen ninasuk wakhikhe wene etnogo hago dogolik mothogon hagakhunem, nit weak hagakhorek meke degetdiluk, at ninom ninapuke hunogo 'binanherek 'buk. Ninetaiken at Yesus oba hakotdisinem, ninom hunogo 'binanherek o. 29 At Allah nit akhuni Yahudi meke anek ninopase nogo? It itikmanke meke ninomat ninopase dek nogo? Eberogonat akhuni itikmanke meke ninomat ninopase o. 30 At Allah ebe opakiat iti nen, nit akhuni Yahudi meke ninetaiken at oba hakotdisinem nen, wene ninoba meke korogo wokhalok at ninom ninapuke hunogo 'binanhik, nen, it itikmanke meke inetaiken at oba hakotdisinem nen, itithogonat 'bisigik, hagakherek o. 31 Halok he, ninetaiken at oba hakotdekhe dogolik, wene Allah nen ninasuk wakhikhe wene etnogo thebelhe lago a? Dek o. At ane itiat obatnetdekhe lago. |
LAI @1990
Indonesian Bible Society