Biblia Todo Logo
အွန်လိုင်း သမ္မာကျမ်းစာ

- ကြော်ငြာတွေ -

Matius 23 - ALLAH ANE WENW KET MEKE WAROGO WOKNINAKHIKHE WENE


“It ap Allah ane holal waganek iteerek meke inom, ap Farisi meke inom, inobabut waganogo hagakhe dogogup,” iluk yogeisasikhe wene
( Markus 12:38-40 ; Lukas 11:37-54 , 20:45-47 )

1 At Yesus nen itithogon yogeisasikhesik yabokane akhuni doalegat natogorlek welagoukha meke emenogo inom, at ane waganhe lagoukha meke emenogo inom, men yogeisasikhe,

2 “It ap Allah ane holal waganek iteerek meke inom, it ap Farisi meke inom, at Musa nen wene Allah nen ninasuk wakhikhe meke etnogo yogeisekhe lageikhe iti hak, obolukmo it nen pilinerogo yakulisiliogei iti nen,

3 it nen yi meke ti meke hagasuagaluk yokhisekhe halok he, itiat hago dogolik hagakhe dogono o. Mekeat he, hagakhidek dogolik, it nen, Hit anek hagatni, iluk yokhisiliogei iti, it hagariogei iti hak inobabut waganogo hagakhe dogogup o.

4 Suke akin meke herle yilogo inekaerek iniki hakhigidek dogolik akhuni aperek inomorlo baga waganuagaluk yogeisegarek iti hak, it iti nen inekaerek hagakhidek dogoligat, it aperek nen hagasuagaluk wene akin meke inoba 'biliogei iti.

5 It nen yi meke ti meke hagariogei iti tha'bokhogonat, Akhuni nen 'bitnisik dogoak, iluk, inakla apekhe dogolik hagariogei o. It nen, Sembayan ekhe lagei, iluk, Allah ane thuesika baga holal waganogo inilhaoak oba herle wakharek etnogo, it nen kokhogon wakhik, su itikmanke meke ninat ikharek etnogo, it nen su erageik uanhogon ikhik,

6 nen, akhuni pesta kok isago nukunem, it ap koktek hurek lageikharekma thelekmarogon hurek lageik, o akhuni Yahudi meke sembayan egarekma etoma ap koktek meke inobolukmo hureklasi ukigik,

7 akhuni nen, Guru nopase, iluk heagei warinakhik, pasar oko waganharekma etoma akhuni nen inane agugurogo yogeisigik, hagakhe dogoagaluk etoma lageik, hagakhe dogou warlok nen welageikharek iti.

8 Meke re, hit hinopase guru wene yakulhisekherek meke opakiat anek werek iti nen, hinagarlak lak hinerugi hinom tak-tak halok he, it aperek nen, Guru nopase, iluk yokhisausak motok dek o.

9 Nen, hinopase pogot oba meke opakiat welagarek iti nen he, ap agat oba meke ageikhe yogokhe dogolik, Nopase, iluk yogosusak motok dek o.

10 Nen, hinoe wene hinasuk wakherek he, an Kristus narligat halok he, it akhuni aperek nen, Ninoe, iluk, hit yokhisausak motok degat o.

11 Halok he, hit ya re, at tha nen ageikhe kok werek halok, at iti hinatuanekeat asuak o.

12 Ap tha nen ekaerek nen, An kok, iluk melasigin halok he, Allah nen ebe thebekhogon inapma 'bigin o. Nen, at tha ekaerek nen inapma negen dogogin halok he, Allah nen ebe siakhogon negen 'bigin o,” iluk yogeisasikhe.

13 Itithogon yogeisasikhesik, it Allah ane holal waganek iteerek meke men, Farisi meke men, men yogeisasikhe, “Hit ap Allah ane holal waganek iteerek meke yi men, hit Farisi meke yi men, hinoado baga anek hano thalek dogolik hinetaiken pere meke yi re! Hit iti akhuni nopase pogot oba apma ukunogo iluk, hit nenat thu lakhe lagap yoma re! Hit hinekaerek ukigidek dogolik, it aperek ukuogoluk hagakhunem, hit nen, Ukusak dek o, iluk wene palhe lagap yoma re!

14 Hit ap Allah ane holal waganek iteerek meke inom, ap Farisi meke inom, hinoado baga anek hano thalek hinetaiken pere yoma re! Eiye! Allah nen weagathinabigin. Hit he, humi thoge meke inai halek inom, inameke inom, inai thebelekhe dogoligat, akhuni nen, inasuk holiluk, It hano, iluk apoagaluk sembayan uan-nagan likhalok egethep itithogon hagakhidek dogolepma, Allah nen wene 'bugurlagat hinoba 'biluk dogolep. Meke re, itithogon hagakhethep iti nen, wene akin meke hinoba 'biluk weagathinabigin o.

15 Hit ap Allah ane holal waganek iteerek meke yi men, hit Farisi meke yi men, hinoado baga anek hano thalek dogolik hinetaiken pere meke yi re! Hit hinane waganhe dogoagaluk akhuni herageinabik, i laut kok yekelek aik ilibagan italhik, o yi ai ti ai walegat lageik, nekhe lagap meke iti, Allah nen wene hit hinoba 'biluk weakma hetu aikmo etoma la'inagagin iti hakene, it hinane holiogei meke iti Allah nen wene itithogonat iki pere baga dagakhogon inoba 'buagaluk hagakhe lagap iti nen, eiye! Weagathinabigin o.

16 Akhuni inileken puk meke nen it aperek yogeisekhe dogolik, Holak yike luok! iluk u hak, hit nen, Allah ai halek etaga hupuk palhep halok, iti alhe negen. Meke re, emas Allah ai halekma welagarek meke iti anek, etaga hupuk palumo re, eberogonat munenusak dek o, iluk yogeisekhe lagap iti korlo o! Eiye, weagathinabigin o.

17 Hinetaiken motok dek dogolik hinileken puk yoma re! Ki meke kok apegep? Emas iti meke kok apegep a? Allah ai halek iti nen, emas iti meke Allah hasik 'bisukha meke, iluk, ai halek itiat kok apegep a.

18 Hit nen he, wene ageikhe yi egethep, Allah ai halekma yi meke ti meke o perlago baga Allah hasik 'bisegarekma obolukmo etaga hupuk palho halok he, alhe negen o. Meke re, Allah ebe 'bisegarek iti meke etaga hupuk palhe halok, munenusak dek o, iluk yogeisegethep iti korlo o!

19 Hinileken motok puk yoma re! Yi meke ti meke Allah hasik 'bisegarek iti kok apegep a? E a, at he, yi meke ti meke o perlago iti baga 'bisegarek iti nen, Allah mekeat o, iluk egarek iti nen, o iti kok hakene apegep a.

20 Tha nen o perlago yi meke ti meke Allah hasik 'bisegarekma iti etaga hupuk palho halok he, o perlago ebe iti inom, yi meke ti meke oba 'bisegarek meke iti inom, dapukhogon etaga hupuk paliogo.

21 Nen, tha nen Allah ai halek iti etaga hupuk palho halok he, o halek iti inom, Allah ebe o halek iteerek welagarek iti inom, etaga hupuk paliogo o.

22 Nen, tha nen pogot etaga hupuk palho halok he, o perlago Allah kok hurek welagarekma oboluk iti men, at ebe men, inom at etaga hupuk paliogo o. Eiye! Hit korlo hagakhe lagap iti nen Allah nen weagathinabigin o!

23 Hit ap Allah ane holal waganek iteerek meke inom, ap Farisi meke inom, hinoado baga anek hano thalek dogolik hinetaiken pere meke yi re! Allah hasik hagakhe dogosak kok hakene re, mothogon hagakharek iti inom, akhuni aperek inetaiken hunik welageikharek iti inom, inobabut hupukhogon welageikharek iti inom, werek korlegat he, itithogon hagakhidek dogolik, hit nen podi hakene inom, diboka hakene inom, hite hakene inom, hiniki wenago 10 baga asi agunem, opakiat ageikhe Allah hasik 'bisekhe lagap iti 'bisausak mekeat, wene ebe abelma negen meke iti hano hagakhe lagap mekeat he, wene kok meke hagakhidek kamotdekhe lagap iti korlo o!

24 Akhuni inileken puk meke nen, it aperek yogeisekhe dogolik, Holak yike luok, iluk u hak, hit nen, halagase 'bugurlagat meke i henago 'bakhegethepma akla ukilukmo ekagat halok ula'isegethep mekeat he, wam unta kok meke hinaik thagalhidek haumhogon neke lagap iti nen, eiye! Allah nen weagathinabigin o.

25 Hit ap Allah ane holal waganek iteerek meke yi men, ap Farisi meke men, hinoado baga anek hano thalek hinetaiken pere meke yoma re! Hinageisoak iti inom, hinapiring iti inom, itikmanke anek he, hanorogon thobalhe lagap mekeat he, aklake, akhuni inameke hiniki abusak horlegethep meke iti inom, An anek woknetlep, iluk apegethep meke iti inom, motok kerlek werek iti korlo o!

26 Hit ap Farisi meke hinileken motok puk yi re! Hinageisoak iti akmanke tak hanorogo hotni o. Itithogon hagakhep halok he, itikmanke erlok hotlasiginat o. Hit korlo hagakhe lagap iti nen, eiye! Allah nen weagathinabigin o.

27 Hit ap Allah ane holal waganek iteerek meke men, ap Farisi meke men, hinoado baga anek hano thalek hinetaiken pere meke yi re! Hit he, hinebe men hakene. Akhuni watlageikharek meke agatma thalinakharekma etoma itikmanke anek he, apusu kut hano motok warek elokhoken hano werek korlegat, akla akhuni inoak obasi apenhogo welagarek iti hakene welagap o.

28 Iti hakene, akhuni nen hit hinoado itikmanke yi 'bithisugunem hano apiliogei mekeat he, hinetaiken pere dogolik, hinakla yi weak ti weak hagakhethep iti meke motok kerlek welagap iti nen, eiye! Allah weagathinabigin o!

29 Hit ap Allah ane holal waganek iteerek meke men, ap Farisi meke men, hinoado baga anek hano thalek hinetaiken pere meke yoma re! Hit nen, ap alep Allah ane yogeisekhe lagoukha meke inebe warek thalinakhukhama apot oba o halogo 'bisigik, it ap alep inobabut mot hagakhe lagoukha meke warek thaldisalok itikmanke sileka waganhik, hagakhe dogolik, hit nen,

30 Nit ninebe yi it ninopa lak alebageik welagoukha eta ninom dogoloma, nit ninom nen it ap Allah ane yogeisekhe lagoukha meke iti inatlo dek o, iluk

31 hinekaerek nen ekhe lagap iti, Nit ninebe, it ap haganeat Allah ane yogeisekhe lagoukha meke nit ninopa lak nenat inakhukha iti nen itago meke welago, iluk u hagat, ekhe lagap o.

32 Halok he, hinopa lak nen erloma nen hagakhe lagoukha iti hak, hit ilugun oba arat itithogonat hagarekhe dogoni!

33 Hit warlo nen itago meke hinebe warloat welagap yoma re! Akhuni Allah nen ukum inoba 'biluk hetu aik weakma la'isugunem, hit lo dukhugun nogo? Erlok dek o.

34 Halok he, hinasuk hanorogo holini. An nen ap Allah ane yogeisegarek meke inom, inakla kagalek meke inom, Allah ane holal waganek iteerek meke inom, la'isasigin meke iti, hit nen ebetlake o baga meldisalok inakhik, ebetlake o hit sembayan egethepma ukiluk tugi wiik-weakhogon inakhik, ebetlake sikhogo-mukhogo o kota ageikhe nen o kota ageikhe la'isigik, hagarinabugun o.

35 Iti halok he, it ap inobabut mot hagakhe lagoukha meke, inamep ulabogo inarik wagoukha meke iti, hurli erlo Habel obabut mothogon anek hagakhe lageikhe meke oe nen wakhikhe iti baga nen lok-logat, hurli ilugun oba, at Berekia a'but Zakharia iti Allah ai halekma, o at Allah ako warogo hunekhe lagoukhama turlem heisogon etoma wakhigip iti hurli, inamep iti tha'bokhogonat hit hinoba dopok hiniki baga werek o.

36 Hit yogotak welagap meke yi, ukum yi tha'bokhogonat hit hinoba akin dogogin o, iluk, eberogonat yokhisigi o,” iluk yogeisasikhe.


Yesus nen akhuni o Yerusalem meke akmurinakhikhe wene
( Lukas 13:34-35 )

37 At Yesus nen itithogon yogeisasikhesik, ageikhe men yogeisasikhe, “Eiye! Hit akhuni o Yerusalem meke yi nakmu lak e! Hit nenat ap Allah ane yogeisegarek meke inebe inakhik, ap Allah nen inayoko 'biluk la'isa agarek meke helekit oba tamuk-hamukhogon inakhik, hagakhep iti nakmu lak e. Thue ayam isa ilu a'bikha akla natogorlogo 'bisekherek hak, an nen hibiku-yogokuat hit o yoma welagathep meke tha'bokhogonat itithogonat natogorlogo 'binageiluk iluk nakla apegerek mekeat he, hit nen, Nina'it, egethep iti, nakmu lak e.

38 Iti nen, Allah nen hit hinebe here'inagumo, hinai halek iti tho'bon wumat dogogin o.

39 Hurli yogotak nen he, an nebe hinileken niigidek dogoluk nen, Ninopase Etagapogot Allah nen la'agei agama wagan yi, at nenat hanothabuak o, iluk yabokane yoknesugun iti hurli hinileken neagun o,” iluk yogeisasikhe.

ကြှနျုပျတို့နောကျလိုကျပါ:



ကြော်ငြာတွေ