Biblia Todo Logo
အွန်လိုင်း သမ္မာကျမ်းစာ

- ကြော်ငြာတွေ -

LAKSASIKE 21 - Ala Ane Wene Ket Mene Warogo Wo'ninapike Wene


Paùlùt en o Yerusalem laga logolìk hagasike wene

1 Atì'nogo hai wat-wat ìkì lagagusik, it o atoma hisalùk he, nit imakwe so ba, i ekenma o etage Kot higit hogo lagagu. Lagagusik, hùenkwe o i ekenmaat etage Horotot lagagu. Atoma nen pìkìt o Patara lagagu.

2 Lagagusik, o atoma apùnì i so aike ba o Penisia lùogolùk were'ma, so atì a'la kìlìk, ninom lagagu.

3 Laga logolìk he, i ekenma o etage Siperùt atì nineki peikkwe nineileken lakhìlìk-hìlìk imakwe laga lagagusik, o propinsi Sìrìa lagagusik, o kota Tìrùt wùlùpugu. Wùlùpugusik, atoma nen, sukwe so a'la wolok lagaukwa mene wulabuogolùk isukwama re, nit no a'la nen atoma wùlùpugu.

4 Atoma wùlùpugusik, apùnì Yesùt ane wanhukwa mane heraginabìk he, ninom nineki 7 nen welagagu. Logolìk, it en he, “Paùlùt. Hat o Yerusalem lagùn o,” ìlùk Ala Areagùn nen yogoisasikomo asuk wasukwa.

5 Ninom welagagusik en he, lasak oba arat haga'lagaikomo re, it inebe obogat, inagagwì mel, inagainapùrì mel, inom en, lakhinùogolùk, ninom o kota atoma hebùlùk wùlùpugu. Wùlùpugusik he, i aik oba atoma lagagusik ninebe obogat nineitep awì yakhìlìk, sapan isugu.

6 Atì'nogo ìlùk, hai wat-wat ìkì lagagusik, it inapotkwe inaua waga kolek, nit so a'la kisugu.

7 Kisugusik, o Tìrùt atoma nen imakwe so ba, o Petolemaìt lagagu. Lagagusik, Ala againapùrì o atoma mene hai warinapugusik, nineki omakeat ninom welagagu.

8 Ninom welagagusik, hùenkwe re, o Kaisarea lagagusik, it ap inebe 7 nen hageat o Yerusalem en weteberogo hisìlìk menhisasukwa amanogo mene aike hano wene yogoisìlìk nìkì lagaike mene etage Pilipùt were'ma, aua kìlìk ninom welagagu.

9 At Pilipùt a'logomì inebe 4 mene re, inebe salisigat logolìk, Ala ane yogoisìkì lagaukwa mene welagaukwa.

10 Nit o atoma nineki aike inom were'ma re, ap aike Ala ane yogoisìkì lagaike mene etage Agabùt, o Yurea nen wagaike.

11 Wagaikesik, nit ninoba kìlìk he, pagaluk Paùlùt ugu welagaike mene, at an nokologo wìlìk he, okawerek en eki esok hele homakìlìk, mel isike: “Ala Areagùn nen he, Ap pagaluk yì esewerek mene, ebe o Yerusalem laganem he, ap Yahuri mene nen hele yì'nogo homakhìlìk, it ap etakwe mene ineki ba hogoin o, ìlùk yogonetomo,” ìlùk isike.

12 Atì'nogo isikomo, ninasuk holhugusik he, it apùnì o atoma mene ninom en he, “Paulùt noe. Hat o Yerusalem lagùn o,” ìlùk ebe ninetawì nen etaùken sebeluogolùk asuk seberogo wasugu,

13 Asuk watenem, at en he, “Hit le aga logolìk, netaùken ekinethìkì lagep atì nahalok. Ninoe Etagepogot Yesùt hesik he, o Yerusalem atoma nen neki hele nek wasusak akìkì lagep a? Lek o. Neki hele watìk, nebe noatìk, umo hanoat o. Atì'nogo haga'nabusak elogat akìkì lagì,” ìlùk yogoisasike.

14 Atì'nogo yogonisasikomo, nit en etaùken sebelusak mea agaikomo, ninane alep isugu mene a'nogo heraksìlìk, “Halok he, ninoe Etagepogot en a'la akike mene atìat haga'lasuak o,” ìlùk yogosugu.

15 Atì'nogo yogosugusik, o atoma nineki logolegat welagagusik en, yì mene tì mene tegelogo hìlìk, wolok o Yerusalem lagagu.

16 Laga logolìk, it apùnì o Kaisarea mene Yesùt ane wanhukwa mene aike ninomat lagagu. Ninom lagagusik, it en wo'nisek, ap aike etage Manason, aua ero o Siperùt mene, Yesùt ane hageat en wanhikesik o Yerusalem were'ma, at en wo'ninabìk aua logouagalùk, wo'nisek kisukwama atoma ap pogat welagagu.


Paùlùt o Yerusalem lìlìk at Yakobùt oba kisike wene

17 O Yerusalem arat laganem he, it Ala againapùrì atoma mene nen ina'la hai oba wo'ninapukwa.

18 Atì'nogo wo'ninapukwama, hùenkwe at Paùlùt ninomat, at Yakobùt hùogolùk kisugu hake, it ap Ala againapùrì serisek welagaukwa mene inebe obogat inom were'ma kisugu.

19 Kìlìk hai warinapugusik, at Paùlùt en he, “Apùnì etakwe mene hesik yì'nogoat hagarinapì lagì, tì'nogoat hagarinapì lagarìk wagì, atì ebe re, Ala nenat hagarinapì laga,” ìlùk wene pìlìngìrogo yogoisasike.

20 Yogoisasikomo, Ala hagasike mene atì hogorasukwa. Hogorasukwasik, Paùlùt yogotì logolìk he, “Paùlùt nagaiyak. Apùnì Yahuri mene inebe 1.000 hake nek hùk. Motok apigat inetaùken Yesùt oba hìpìrethagasik werek o. Logolìk he, wene Ala nen ninasuk wasike wene a'nogo it obogat en hesogo logouogolùk inomamerogo hagarì'lùgì atì hat helu akìgì.

21 Atì'nogo hagatì logolìk, hat habok inasuk holha. Hat en, apùnì Yahuri mene it etakwe mene ina'lakwe welagaikarek mene atì yogoisìkì logolìk he, Wene Musa nen yakùlnisasike wene a'nogo heraksìlìk he, hinagainapùrì inogat inekalìma mene palhì'lek hebisìgìk, apùnì Yahuri mene hagatarek mene a'nogo hagatì'legat, hebisìgìk, ìkì logoino o, ìlùk yakùlisìlì'logo, ìlùk habok inasuk holha o.

22 Holhasi'mo nen, yogotak hat hebe wagatìk welagen yì, inasuk holugunat o. Halok he, nìkì'nogo hagasusak akegen.

23 Nit en hasuk wasugun mene atì, higit hogo hagasumo hano. Ap inebe 4 en Ala etage palogo, Nit tì'nogo hagasugun, ilùk, ega mene yoma ninom welago.

24 Halok, hat en it inebe wog'inabìk he, it hinomat hinoba horogo, it inesi heleleng hogo paluagaluk, oko hat en heino. Atì'nogo hagasumo re, it ap Yahuri mene nen he, At Paùlùt abok holhì lago a'nogo le'maat hìgì. At okawerek en wene Ala nen ninasuk wasike wene a'nogo hesogo logoligat atì'nogo hagatì lagama, ìlùk, it obogat inelu asugun atì.

25 Mene re, it apùnì etakwe mene inetaùken Yesùt oba hìpìrethagasik werek atì hesik, wene alebat palhugusik helal waganogo lakhesugu akìgì. Helal atì'nogo waganogo lakhìkì logolìk he, Tùgì hareken oba hìpìrìk logolìk ako waretarek mene atì kùrìk nasak lek. Mep nasak legat. Yì mene tì mene alokop perelogo warek mene atì nasak legat. Pailak haksasak legat, ìlùk wene palhugusik helal waganogo lakhesugu akìgì,” ìlùk yogosukwa.

26 Yogosukwama, at Paùlùt en ap inebe 4 aremnogo woginabìk he, hùenkwe inoba horogo, inomat Ala awì wùrì'mo kisukwa. Kìlìk, at en he, “Nineki yì ba ninoba horogo Ala hesik logopik he, hùlì tì ba nen it yoma inebe lopok hesik Ala ako waresugun,” ìlùk eki wenagasogo yogoisasike.


Paùlùt Ala awì wùrì'mo nen eki hele wasukwa wene

27 Eki wenagasogo yogoisasike a'nogo 6 en arat welagaukwasik, aike logopik ineki 7 wenasusak arat aga kolek, it ap Yahuri mene aike o propinsi Asia nen wagaukwasik, Paùlùt ebe Ala awì wùrì'mo were'ma ineileken hasukwa. Ineileken hìlìk he, Paùlùt hakhouagalùk apùnì logolegat ina'la menhesukwasik, inom en ebe hakhesukwa.

28 Hakhesukwasik he, “Ap Isirael mene a! Nit werekwe a'ni a! Ap yì nen apùnì o yì awì tì awì yakùlisìlìk nìkì logolìk he, nit apùnì Isirael mene nen hagatorek mene atì weak ìlùk, hunik mene yakùlisìgìk, wene Ala nen ninasuk wasike wene a'nogo weak ìlùk, hunik mene yakùlisìgìk, o Ala awì wùrìk yì abok weak ìgìk, ìlìk niko mene a'nogo ebe yìat a! Yogotak ap Yunani mene wogisek Ala awì wùrì'mo ki wagasik, o Ala okawerek awì wùrìk weagathikomo yì a!” ìlùk inane hùkorogo kwe isukwa.

29 Wene atì'nogo isukwa atì re, at Paùlùt alebat ap Toropimùt, o Epesùt mene atì, eperagat o kota Yerusalem atoma nikenem ineileken isasukwasi'mo nogo nen he, at ebe wolok Ala awì wùrì'mo ki wagasik salek akasukwasik isukwa atì.

30 Inane atì'nogo hùkorogo kwe ikenem, o kota atoma inane apigat sagalìk lagaukwama re, apùnì humusegat atogosi wìrìk, Paùlùt ebe hakhìlìk, Ala awì wùrì'mo nen eki lisogo eta'ma wulakhei wìrìk he, Ala awì wùrìk kwe yagasukwa.

31 Atì'nogo wolok wùlùpukwasik, Paùlùt ebe wasuogolùk iko kolek, it aike nen ap tentara Ùrùm mene esa logolhì lagaukwa mene inoe kain mene atì oba lìlìk he, “O Yerusalem yoma wene aike wo'lagama. Apùnì inebe obogat inane apik sagalì'lùgì o,” ìlùk yoko lagaukwa.

32 Yoko lagaukwama, at en he, agoromì tentara mene kaintek mel, inagoromì mel, wogisek apùnì inane sagalhì lagaukwa ba atoma humusegat lagaike. Lagaikomo, ineileken hasukwasik: “Tentara inoe kain a'nogo agoromì wogisek waga,” ìlùk inayùk en Paùlùt tùgì watì lagaukwa mene a'nogo kamo isukwa.

33 Kama isukwama ap tentara inoe kain a'nogo ebe Paùlùt oba horok hogo lìlìk, ebe hakhìlìk he, agoromì nen posie omaken pìre ba eki hele wasuagalùk yogoisasike. Yogoisasikesik he, “Ap yì sa nogo. Nìkì'nogo hagatomo,” ìlùk hinok wanhike.

34 Hinok wanhenem, inane hùnogo tomok ìlìk lagaukwa. Atì'nogo ìkì logolìk inane weak sagalhukwama, wene ero sekek hogo nìkì'nogo heat haga'lagaikomo, ap tentara inaua ningsek wùrì'mo wolok loagalùk yogoisasike.

35 Yogoisasikomo, kwe lel pelare'ma wolok lagaukwasik, apùnì logolek amanogo ina'mage nen wasinogo ìlùk he, it ap tentara nen ebe hapok hogo wanusak agaikomo, wanhukwa.

36 Atì'nogo wolok laganem, apùnì logolek amanogo inopolik laga logolìk he, “Ap arì wasuok o,” ìlùk inane hùkorogo ìlìk ìlìk lagaukwa.


Paùlùt en, ebe elelerogo yogoisasike wene

37 Paùlùt o ningsek wùrì'mo a'nogo wolok kuogolùk ikenem, at en ap tentara inoe kain a'nogo yogotì logolìk he, “An wene aike yogohesusak elok a? Mea a,” ìlùk ikenem, at en he, “Egi! Hat nit apùnì Yunani mene ninane helu hììgì.

38 An na'la nen he, hat ap Mesit mene aike hageat melarìk, ap apùnì inoare mene inebe motok logolegat 4.000 mene wogisek o leimo apùnì le'ma wùlìpike a'nogo hat he a, akìgì mene re, hat lek hììgì,” ìlùk yogosike.

39 Atì'nogo yogotenem, at Paùlùt en he, “Lek o. An nebe ap Yahuri mene. Nawì era o propinsi Kilikia o kota esin negen etage Tarasùt atìat o. An yogotak apùnì yoma wene aike yogoisagalùk yogohetì o,” ìlùk yogosike.

40 Atì'nogo yogosikomo re, at en he, “Ì o. Aike yogoisan,” ìlùk isikomo at Paùlùt ebe kwe lel pelarek oba metek logolìk, “Hinane,” ìlùk eki map isikomo re, inane lek agaukwama, it apùnì Iberani mene inane ba mel yogoisasike:

ကြှနျုပျတို့နောကျလိုကျပါ:



ကြော်ငြာတွေ