NDAK WIRIDNAK WENE 41 - Nanduk Ngget Tul Pidnak WeneYusup-nen Pirayon nabi kagaid iri na ebe para yak tidnak wene 41:1-36 1 Nde, olengen mberen woraruk, Mesira nagawan iri na-ge nabi mbi kagaij-o. Nde, Pirayon na-ge nabi bem ar-e yi Nil eyak pem mendak worasoma-ge, 2 sapi wam mondok nggok usu na konak abinal nggwerek tak nak tuju ereya-ge yi ma-nen wasolat, tusuangge yi eyak pem ereya na tarij-o. 3 Tarosoma, imbirig-e sapi wam mondok ubugulwak li rak, aboro-ge owak pem nak lop nop tak tuju iri yi ma-nen luwasolar-e, sapi wam nggok omok worak yi eyak pem tusuangge tarusu ereya na eram men yil wasolar-e, 4 sapi omok worak nggok ya na nuruk, lak tak pij-o. Iri karug-e, nagawan na-ge indi luk luk men yij-o. 5 Menluk, tuguruk nene yarik pem-e nabi tuguruk mbi kagaij-o. Nde, iri-ge mbato ari misiget pem-net nde, ebe-ge tuju yidnak irit kagaij-o. Nde, mbato ebe ereya na-ge engen kwarat-nen ogore irit kagaij-o. 6 Nde, iri na imbirig-e, mbato ari meya owak nak, obube mo ambigit nggwe-nen lobok yosolat embem-nen merek lerak pidnak tuju irit yak yij-o. 7 Mbato ari tuju merek lerak ereya na-nen mbato nggok engen kwarat ereya na-ge kum nuruk, lak tak pij-o. Iri yosola karuk, indi lud yidnggal-e nabi nde kagaij-o. 8 Karuk, kup o nda yosoloma-ge, nagawan na-ge yobosa wolmomtag-e meya alama-ge, at-nen-e Mesira woragwi nap kagwi buk mende kwarugwi enaru nap min yi elem ndi elem enaru nap min oboksa wene mbo enpaga ndok worak unpuruk, at nabi kagaid iri na kiringgij-et nde, ap misiget ter-o luk-nen ”Nabi iri-ge ebe-ge iri nggal kaigen-o” luk yak turag-e meya irit agaij-o. 9 Yak turak meya ala karuk, abok nggwe-nen-e nagawan yi kenang toso iri na-nen yosolar-e: ”Yawo an meya yigi pareyeg-o. 10 Nanduk nagawan kisilepma-ge oroti worak koroso nap iri na min an min nenpem puruk, nagawan woraso sa yik karok woragwi nap enanggul pem san ombo kek tak iri na ama o kubu me ninpigenma woragolar-e, 11 nit mberensa kubu nene yukmu-ge nabi mbi kaige-t nde, nabi ebe-ge arik tag-et kaige-o. 12 Nde, iri me woragola-ge, Iberani nap ap sujwe misig-e nit totno woraige-o. Nde, at iri-ge o kubu me ombo iri ndegel oboso nab-o. Nit-nen nabi kaige iri na yak togola-ge, at-nen-e: ’Iri-ge ebe-ge yu nggal-o’ luk nam para nabi kaige na-ge yak nindij-o. 13 At-nen yak nindid iri na ndak ndag-et kwat yosolar-e, nagawan kat-nen-e an-e nanduk wanoso yabu yu wanuwakluk tuguruk o kubu me-nen nibil lobok yigen-o. Nde, at oroti worak koroso na-ge wirigen irir-o” luk yij-o. 14 Yosoloma-ge, nagawan na-nen: ”Ndag-et nak wil mberer-o” yamu, Yusup na-ge o kubu me-nen wesera wirik pogolikma-ge, ondoksu kona pena, usum na konak nak yutlug-e, nagawan eram lobok yij-o. 15 Nagawan na-nen Yusup yak tosolar-e: ”An-e nabi mbi kagi-t nde, ap-nen-e: ’Iri nggal kaigen-o’ luk ebe-ge para yak nitli bug-o. Nde, an-nen kolosolar-e, kar-e ap nabi kaidnag-e ebe-ge iri nggal kaigen-o luk nabi-ge para yak ondoso yogola kuligi-o” yij-o. 16 Yosoloma, Yusup-nen onggo yosolar-e: ”Nab-o, ndegel koboso nap an-nen yoso-ge lag-o. Iri-ge Mbal Pem Nagawan nak-nen ebe-ge ndemeret ludsa para yoso-o” yij-o. 17 Yosoloma, Nagawan na-nen yosolar-e: ”Nabi bem an-e yi Nil eyak pem mendak worasoma-ge, 18 sapi wam mondok nggok usu na konak abinal nggwerek tak nak tuju yi ma-nen wasolar-e, tusuangge yi eyak pem ereya na tarosola kagi-o. 19 Nde, imbirig-e, iri nggal-et kwasa sapi wam tuju li rak, aboro-ge owak pem nak lop nok tak wagij-o. Nde, o Mesira yu-nen-e an-e sapi wam-e meya emben to rak iri nggal-e mondok kaso bug-o. 20 Sapi wam li rak ereya na-nen-e sapi omok worak nggok tuju ya na nuruk, lak tak pij-o. 21 Sapi ya na-ge ninggij-et nde, ebe-ge mondok li rak iri na-t woragij-o. Iri kasolug-e, nindi lud yigi-o. 22 Iri karuk, tuguruk nene yigirik pem-e mbato ari misiget pem-net nde ebe-ge tuju yidnak ereya na-ge engen kwarat-nen ogore iri kagi-o. 23 Nde, iri na imbirig-e, mbato ari meya owak nak, obube mo ambigit nggwe-nen lobok yosolat embem-nen merek lerak pidnak tuju irit yak yij-o. 24 Nde, mbato meya merek lerak ereya na-nen mbato ebe yok nggok ereya na lungguk nak mberak pij-o. Nde, nabi mberen ereya karug-e, nabi ya-ge ap kagwi buk mende kwarugwi nap kerengga yak indigi-t nde, it ennggendumu ap misiger-o luk tet-nen: ’Nabi ebe-ge iri nggal-o’ luk para yak nururag-e meya agaij-o” luk yij-o. 25 Yosoloma, Yusup-nen nagawan iri na yak tosolar-e: ”Nabi mberen kaigen ereya-ge ebe-ge misiget erep nak kaigen-o. Nde, iri-ge Mbal Pem Nagawan-nen kwarurak irit mirik kibij-o. 26 Sapi wam nggok nak tuju iri-ge olengen tuju ut mimirik kaigen-o. Nde, mbato ebe yok nggok ereya na irit olengen tuju ut mimirik kaigen-o. Iri-ge ebe-ge misiget nag-o. 27 Nde, sapi wam mondok li rak tuju yi ma-nen luwagid ereya min mbato meya obube mo ambigit nggwe-nen lobok yosolat embem-nen merek lerak pidnak tuju ereya min ereya-ge nogoro mbud marik, nogoro nak woragolat, olengen tuju wolmomtak irit kaigen-o. 28 Nde, iri-ge ndegel koboso nap an yanem yak korosolar-e: ’Iri-ge Mbal Pem Nagawan-nen kwarurak irit mirik kibij-o’ yak kirigi nar-o. 29 Nde, abog-e o Mesira wi yu oboksa-ge olengen tuju iri bem-e nunggwi mende-ge kwarat, emben to yosolat, norag-e meya ma-o. 30-31 Ndilagi woraruk, imbirig-e olengen tuju iri arem-e nogoro nggok mbud yosolar-e, ndilagi na-ge ngga nggwe mbiridnak nggal nde kwat ma-o. Nogoro kwiye worak iri-nen ndowaga o yu nggweyag-e abu umbuk luk larok ma-o. 32 Kat-nen nabi mberen pem kaigen iri-ge ebe-ge yu-o: Mbal Pem Nagawan-nen ’Irit kwat mag-o’ luk wat tak posolat, yanem-et Mbal Pem Nagawan-nen kwarak puwa-o. 33 Iri bem-e kat-nen ap misik indi nggat nggat worak, kwarurak mondok aru nap mbi o yu me-nen kwarurak mururak yabu iri-ge at inggem pi-o. 34-35 Nde, iri luk ap yabu winde erep min-et lenak unpuruk, olengen tuju ereya arem ndilagi woragolat-nen yaidnak mbato ogore oboksa menggesa ereb-e (seperlima) waga o siri lombok ndok wosa buruk, yik karok wolmomtak nap kat-nen yabu iri tena wolmomtak nap lini-o. 36 Nde, mbato ndok wosa pidnak ereba na-ge olengen tuju iri arem nogoro Mesira mbud yuwa iri na amanggim lid lud tak purag-o. Nde, nogoro nde mbud yosola-ge, ab-e ndok wosa pidnak ereba na nak nonggolat unmud lak wolmomtag-o” luk yak tij-o. Yusup na-ge Mesira ese (Ngguberenot) mendak pidnak wene 41:37-57 37 Yosoloma, nagawan-nen na irit, it ap yok nggok yabu winde oboksa-nen na irit wene Yusup-nen yid iri na-ge ”Ob-er-o” yiga-o. 38 Iri luk, nagawan iri na-nen it yak ondosolar-e: ”Nit nennggendumu-ge ab-e Yusup ombol pem ap terak minik misik worasu-ge mondok lag-o. At yu nak perak Mbal Pem Nagawan Indi ebem worasu me, mondok ndak-nen yusu-o” yosoluk, 39 nagawan na-nen Yusup yak tosolar-e: ”Wene yigen yeba oboksa-ge Mbal Pem Nagawan nak-nen mirik kibij-o. Iri bem-nen kat karig-et nak kindi nggat nggat worak, kindi embem worak nir-e yenggerak keyali-o. 40 Nde, yawo kar-e an-nen tenagidnak wi worali nap oboksa-nen kat kene nak kuluruk, kwarogolat wolmakluk kar-e ese (Ngguberenot) mendak kibimin-o. Alat nde, an narig-et nak perak nde kat kombol pem terak minik nagawan-nen yusu-o” yij-o. 41-42 Yurug-e, nagawan-nen manggo inggi ngga misik pem at-nen tenagidnak wi ut mimirik inggi bem na yonggorosolar-e, Yusup inggi ngga misik pem posolat-nen yosolar-e: ”Manggo yu bem-nen kar-e o Mesira wi yu oboksa enanggul pem woranokluk ese (Ngguberenot) mendak kubusu-o” luk yirik pij-o. Iri rak purug-e sum mondok konak misik Yusup yirik obosolat, emas posid kere misik Yusup umukmu yirik ibij-o. 43 Iri luk, nagawan-nen yidnak nggweyak koma misik iri na-ge Yusup-nen ebem nosolat wolmakluk, wok turuk keya bamu, nggweyak koma iri na mborosola-ge, ap san ombo yik karok woragwi ereb-e nanduk mborogolat enne nggoksa yogolar-e: ”Tu terak waber-o!” arem waring kil niga-o. Nde, Yusup na-ge iri nggal kwasa Mesira nap enanggul pem ese (Ngguberenot) mendak pij-o. 44 Pirayon-nen yosolar-e: ”An-e nagawan kek tak-nen yusu-o. O Mesira woragwi nap oboksa-nen-e Yusup-nen ’Ob-o’ yigit lak ma-ge mondok yi kwatlik ndi kwatlik kwarurak pug-o” luk wene wirik pij-o. 45-46 Iri rak puruk, Yusup iri na unu misik Mesira wene bem yarosolar-e, Sapnat Paneya irit yarij-o. Iri rak purug-e o Eliopolis iri me kugi ombo Potipera ara Asenat iri na-ge Yusup wok tij-o. Nde, Yusup na-ge olengen tiga pulu (30) bem ar-e Pirayon amanggim yabu wanoso tel kwirij-o. Iri rak pamu-ge, Yusup na-ge nagawan woraso sa iri me-nen mberarik, nagawan iri-nen tenagidnak wi oboksa waring tenak woragij-o. 47 Nde, olengen tuju iri bem-e nunggwi mende emben to yosolat, ukwe lak, ndilagi irit worasoma, 48 mbato ereba na-ge Yusup-nen-e ndok wosa posolar-e, o siri lombok-nen yagidnak mbato ereba na-ge ndok wosa o siri lombok ereba na me posolat woragij-o. 49 Nde, Yusup-nen mbato ndok wurusu ereba na-ge yi sisiri nggal kwarat ligik lasola-ge, wonarusu ereba na-ge keya bij-o. 50 Nde, nogoro na mbud yigit lak ma-ge Yusup ogwe Asenat iri na-ge li ap nak mberen ndagij-o. 51 Ndagurug-e, Yusup-nen yosolar-e: ”Mbal Pem Nagawan-nen-e an-nen andi bandi kaso min an nowe nowot min ereba na-ge meme rak nibij-o” yosoluk, ambara manggu iri na unu-ge Manase irit yarij-o. 52 Iri luk, at-nen tuguruk yosolar-e: ”An-e anggun panggun worasoma, Mbal Pem Nagawan-nen-e nambara wok nirij-o” luk, ambara imbirik iri na unu-ge Eperaim yarij-o. 53 Nde, o Mesira iri me-ge nunggwi mende emben to yosolat ndilagi nak olengen tuju iri na woraruk nggoboksa-ge, 54 Yusup-nen yid iri na ndak ndag-et olengen tuju iri arem-e nogoro mbud yij-o. Nde, yi wi ndi wi oboksa nogoro worala-t nde, o Mesira wi nak perak nde nunggwi mende lid lud tak pidnak irit woragij-o. 55 Nde, it Mesira nap-nen nere kwarat kagolar-e, nunggwi mende Pirayon ebem nggi yogola-ge, at-nen yak ondosolar-e: ”Yusup yak til mberer-o. Nde, Yusup-nen yidnak yidnak irit kwarogolat wolmer-o” luk yak indij-o. 56 Nde, nogoro iri na mbud yosolat, mondok nere kwarat Mesira wi oboksa kagola-ge, Yusup-nen-e mbato ndok wosa pil nggwid o ereba na tu kuwararik, Mesira nap enpem onggo wanosolat woragij-o. 57 Nde, yi wi ndi wi oboksa-nen nogoro mondok kwiye worak mbud yosola-ge, Yusup eram nunggwi mende onggo pil panggonogolat woraiga-o. |
@LAI 1992, 1994
Indonesian Bible Society