NDAK WIRIDNAK WENE 31 - Nanduk Ngget Tul Pidnak WeneYakup na Laban keya buruk mbik mbok mbiridnak wene 31:1-21 1 Yakup na-nen kulidnggal-e Laban elirak-nen yogolar-e: ”Yakub-e nit nineid arengge oboksa yeba na-ge at nak winde yidnak me, at arengge oboksa-ge nit nineid arengge nak-nen yusu-o” yidnak wene kulij-o. 2 Iri-nen Yakup-nen yik kasoma na Laban na-ge nanduk-nen at imin wene ndok ndok yusu ereba na nggal na kwarigit lak irit kagaij-o. 3 Iri ala-ge, Nagawan Indo-nen Yakup yak tosolar-e: ”Kar-e keid min kowe kowot worali sa-t tuguruk mbiri-o. Mborosola-ge, an-e kimin-et mbirimin-o” yak tij-o. 4 Iri yosoloma-ge, Yakup-nen-e Arakel min Lea min-e kambing wam min lomba wam min parugu woragwi sa iri na me eram lobok yuwakluk wene wosa ap enpem pij-o. 5 Pamu, yak indikma, eram lobok yogola, Yakup-nen yak ondosolar-e: ”Kit kineij-e yawo-ge nanduk an nimin wene ndok ndok yusu iri na nggal-e kwarusu bug-o. Alat nde, neid-nen kek tak poso Mbal Pem Nagawan-nen-e keya nubusu bug-o. 6 Nde, kit mberen-e kenaru irir-o. An-e perari yigit lak, mondok kwara kineid ndegel ibigi nar-o. 7 Irit nde, onggo an wok nururag-e namberam lasolat sepulu bem-et nden yaga nin tak pij-et nde, Mbal Pem Nagawan-nen-e an meya rak nubuwakluk keya ibigit lag-o. 8 Nde, kineid-nen yak norosolar-e: ’Kat yabu wanugun onggo-ge kambing wam min lomba wam min usu miringgubuk loronggubuk irit onggo kat wok kirimin-o’ yosola-ge, wam ereba na-ge amarik usu-ge miringgubuk loronggubug-et ndagij-o. Nde, at-nen yosolar-e: ’Kat yabu wanugun onggo-ge kambing wam usu kisinggemburuk irit wok kirimin-o’ yosola-ge, wam ereba na amarig-e usu-ge kisinggemburug-et ndagij-o. 9 Iri nggal kwarosolar-e, Mbal Pem Nagawan-nen kineid owam ereba na-ge waga an wok nirij-o. 10 Nde, kambing lomba ereba na iye nil lobok yoso tarem-e an nabi bem kasolar-e, kambing wam kusi ereba na oboksa usu-ge wembebenggek min miringgubuk loronggubuk min kisinggemburuk min ereba na-nen wam iye nasola kagi-o. 11 Nde, Mbal Pem Nagawan nde aid nap abage nggal kwatluk an nabi bem wene yak norosolar-e: ’Yakup wa-e’ yosola-ge, an-nen na ’No!’ yigi-o. 12 Tuguruk aid nap iri-nen yosolar-e: ’Kambing wam kusi wam iye nasu oboksa usu-ge wembebenggek min miringgubuk loronggubuk min kisinggemburuk min ereba-ge Laban-nen kat lel kubusu ereba karuk-nen an-nen kamanggim kwarak pusu-o. 13 Nde, an-e Mbal Pem Nagawan o Mbetel-nen kimbiri bem nam yaga mirik kobosola, kar-e an kimbiri bem nam yigi sa yenggerak purak pem kerep mbi ebem e saitun engen amburu kilik puruk sindik posolat, irit kwarimin-o luk owak mbara yak nirigen-o. Nde, yawo-ge tuguruk kiminep ma mbururak pem lid lud tak puruk wolmin-o’ luk yak nirij-o” luk yak indij-o. 14 Yak ondosoloma, Lea min Arakel min-nen onggo yogolar-e: ”Iri ala-ge, nineid imining angge nit abok wanurag-e abu ondoro yamu-o. 15 Nineid-nen ap sal nggal yik neneyasu-o. At-nen nonggo wanid silobulo ereba na wirik puruk, ondoro rag-et pij-o. 16 Nineid arengge mende Mbal Pem Nagawan-nen wanid ereba-ge nit min ninlirak min nenarengge-t me, Mbal Pem Nagawan-nen kwarurak yak korosola-ge, kwarurak nag-o” luk yak tiga-o. 17-18 Iri lug-e Yakub-e eid eram Kanaan mbururak pem mija lele nak ogwerak min ilirak min unta wam ombolwak pem inpil laruk, at o Mesopotamia woralat-nen ndok wirid kambing lomba oboksa min arengge mende oboksa min nduguluk mbirij-o. 19 Nde, iri tarem-e Laban na-ge olomba wam usu mbarosolat, wam parugu woraso sa ereba worala-ge, Arakel-nen-e eid Laban ogwela inmin inmiri yoso ugugwiwak kuraguruk mbirij-o. 20 Yakup na mborosolar-e, Laban yak tigit lak, ombol pem laruk mbirij-o. 21 Mborosolar-e, ndig-et ndag-et nak aringgi arengge yeba na nduguluk yi Eperat mbatluk, o ndobo worak Nggileat nggwe mbirij-o. Laban-nen Yakup muk kagaid wene 31:22-42 22 Yakup na mberamu kenan nene lug-e Laban na-ge Yakup mbik mbok mbiridnak wene yak tiga-o. 23 Yak togolikma, Laban na-ge owe owot ndok wutluk Yakup muk kil mborosolat, tuju nene lug-e Yakup na-ge o ndobo worak Nggileat iri me worasoma wok yil mbirij-o. 24 Wok yil mborosola-ge, Mbal Pem Nagawan-nen nabi bem yak tosolar-e: ”Kar-e wene tebarosolat, kene marig-et tet Yakup ebem mondok purak puk na-e” luk yak tij-o. 25 Iri na tarem-e o Nggileat iri me-t Yakup na ndobo misik pem o lije worosola-ge, Laban-nen lit unpuruk lobok yid owe owot iri na inmin na ndobo misik pem o lije wiriga-o. 26 Nde, Laban-nen Yakup yak tosolar-e: ”Kar-e noluk-nen an yak nirigit lak, namberam laruk, an nararak wim kugun pem-nen wok unpuruk mburugwi nggal yu-ge wok unpuruk lobok yigen-o? 27 Noluk-nen kar-e namberam lasolat, ’Mbirimin-o’ yigit lak, mimo nak lobok yigen-o? Kat-nen nde nam-et ’Mburusu-o’ yak netlepnggal-nen-e lerak kebelepma nenalen pem-et posid poba erebana min kecapi min yogolat, ndawi bem wok kuburuk lobok yeleb-o. 28 Nde, meya misik kwarigen-e noworak nomborak mburuwokluk yogola, wa yak unduwakluk ondoro wok nirigit lak yigen iri-ge kindi lak-nen kwarigen-o! 29 Iri ala, an-e kat kebem mbud yurak iri-ge ndag-et nde, yawo kubu kat keid-nen kek tak poso Mbal Pem Nagawan iri-nen-e yak norosolar-e: ’Kar-e wene tebarosolat, kene marig-et tet Yakup ebem purak puk na-e’ yak nirid iri-nen keya kubusu-o. 30 Kar-e ndemeret kindi kama mbururak wat tak puruk lobok yigen iri-ge ob-et nde, kar-e noluk-nen an nogwela inmin ninmiri yoso kugwiwak iri-ge waruk lobok yigen-o?” yak tij-o. 31 Yak tosoloma, Yakup-nen Laban yak tosolar-e: ”Kat yak kirigit lak lobok yigi iri-ge kat-nen kararak tena unpugun naru kwiye-nen mbik mbok lobok yigi-o. 32 Alat nde, kugwiwak iri-ge an-e naru bug-o. Nenaptak yu inmbiri bem-et kat-nen nak limbini-o. Ta-nen nde wanidnak ala karug-e, at iri-ge mondok wururag-o” yak tij-o. Iri yid iri-ge Arakel-nen kugwiwak iri yariya wanarik worasu iri-ge aru buk-nen yij-o. 33 Iri yosoloma, Laban na mberarik Yakup uwi lijema nggosolar-e, mbenarij-o. Mbenatlug-e, Lea woraso sa min Yakup ndegel ubugwi kweyap mberen ereya na woragwi sa min unuwi lijema mbenaril waring kagaij-et nde, ugugwiwak iri na-ge mondok kagit lag-o. Alama, Arakel ama nggwij-o. 34 Ereba na kwarosola-ge, Arakel na-ge eid ugugwiwak na-ge waga unta wam ombolwak pem mborogolat-nen silobulo yarak pugwi iri na arem yarak puruk, ebem tebesa koreyak worasoma, eid na nggwarik, o ma iri na me mbenarij-et nde, mondok kagit lag-o. 35 Nde, Arakel-nen Laban yak tosolar-e: ”Neid wa-o. An-e kwami yigirik me, menluk wok kuburag-e meya me, kisilepma nuburak pug-o” luk yak tosola, Laban na-ge kugwiwak iri na kore yij-et nde, mondok kagit lag-o. 36 Iri ala karuk, Yakup na isilepma min Laban met posolar-e: ”An-e meya-ge no kwarukmu-o? An-e meya nggog-e no kwarukmu-nen nimi kar-e muk nuburuk nusu-o? 37 Yawo an narengge oboksa mbenarigen ala-ge, nimi kat karengge mbi kaigen, lak? Karengge kaigen nde ala-ge, an nggwe-nen na, kat nggwe-nen na: ’At iri-nen wanarik kagi’ luk yuwakluk waga nam tak pi-o. 38 Kat kimin olengen dua pulu woralat, kowam ndogorosolar-e kat kowam kambing min lomba min-e kwarat wigak yij-et nde, kowam kambing kusi ereba misiget ter-o luk mondok neyak pigit lag-o. 39 Parugu worala ndakngge-nen misik worak pamu na nimi keram mondok waruk mbirigit lag-o. Alat nde, ondolma-ge an narengge-t poso-o. Nde, lengge-nen na kubu-nen na ap-nen yariya wanosoma perak nde, kat-nen-e ’Ondolma pi-o’ luk nebem kore yosola, an-e ondolma poso iri nar-o. 40 An perak nde kat ndegel kobosolat, lengge-ge mo eyak nebem tela mbosolat, kubu-ge toro kwarat kasolat yoso-o. Nde, pempa kwara na nene yoso bug-o. 41 Iri nggal kwarosolar-e, kat ndegel kobosolat olengen dua pulu woragi-o. Kararak ya yabu kan wanosolar-e, olengen empat belas woragi-o. Nde, kambing wam min lomba wam min wok nururak pem-e tuguruk olengen enam woragi-o. Iri kwarosolat worala-t nde, yabu wanigi bem onggo an wok nururak na-ge kat-nen-e sepulu bem-et nden yaga nin tak pigen-o. 42 An nde Abarakam min Isak min-nen kek tak pugwi Mbal Pem Nagawan iri na-nen nde yongga nirigit lak nggal-nen-e kat-nen-e ninggem lag-et wirik nebeleb-et nde, Mbal Pem Nagawan-nen an-nen anggun kaso min yabu wanigi min oboksa karug-e, yawo kubu kat-nen kwarurak ambigir-e at-nen amburu mbarak pid irir-o” luk yak tij-o. Yakup min Laban min-nen wolmomtak pem wene amburu mbaridnak wene 31:43-55 43 Yak tosoloma, Laban-nen onggo Yakup yak tosolar-e: ”Kwami mberen ya-ge an nararag-et yu-t nde, it inlirak ereba na ombo-ge an-net yusu-o. Wam-e lomba min kambing min yeba na ndemeret ombo-ge an-net yusu-o. Kat karengge mende yeba oboksa-ge erem ombo-ge an nag-o. An-e nararak nomborak yeba tena enpeyekluk yilik ndilik kwarurag-et nde, keya unpusu-o. 44 Iri ala-ge, nir-e mondok kundik wolmomtak pem yenggerak purak kerep ndok wosa ligik puwog-o” luk Laban-nen yij-o. 45 Yenggerak purak pem-e Yakup-nen kerep misik sindik pij-o. 46 Iri lug-e, Yakup-nen at nap yak ondosolar-e: ”Kerep ndok werer-o” yak endamu, kerep ndok wosa ligik purug-e, kerep ndok wosa piga iri na eralu-ge Laban tak inmin lambuksa nunggwi mende ningga-o. 47 Nurug-e, Laban-nen kerep umut mbara piga iri na unu-ge Yegat Saganduta yarij-et nde, Yakup-nen yarosolar-e, Nggalet yarij-o. 48 Yatlug-e, Laban-nen Yakup yak tosolar-e: ”Kerep umut mbara pidnak yu-nen-e nit wene amburu mbarige na-ge ninndi yeberak puwa-o” yij-o. Iri yidnak sa ala karuk, iri na me unu-ge Nggalet yariga-o. 49 Tuguruk Laban-net yosolar-e: ”Nenariktak yoboksa wulmul-et nde, Nagawan Indo-nen-e yik neneyarok wolmag-o” yij-o. Iri yidnak sa ala karuk, iri na me unu-ge Mispa yariga-o. 50 Laban-net yosolar-e: ”Kar-e an nararak ya lel onposolat, kwami erep wok onposolat kwarugun iri-ge ap ereb-e kabak wolma-t nde, karu wolmin-o, Mbal Pem Nagawan-e yik neneyarok wolma-o. 51 Kerep ndok wosa pigi min wene yu yenggerak purak pem kerep sindik pige min-e yar-o. 52 Nde, kerep umut mbarak yu min wene yu yenggerak purak pem kerep sindik pidnak yeba-nen yeberak nonposolar-e, an-nen-e kerep umut mbarak yeba kwid turuk, mondok kiril mbirimin puk, nde, kat-nen na kerep umut mbarak min yenggerak purak pem kerep sindik pidnak yeba min kwid turuk, an niril mbururak pug-o. 53 Nde, Abarakam-nen kek tak poso Mbal Pem Nagawan, an neid Naot-nen kek tak poso Mbal Pem Nagawan iri na-nen-e nit nenpem wene mbaroso nap kwat ma-o” yosoloma, Yakup-nen yosolar-e: ”Mondok kirimin pug-o” luk eid Isak-nen kek tak poso Mbal Pem Nagawan iri na unu bem owak mbarij-o. 54 Iri luk, Yakup-nen wam ereba na misik wosa ndobo iri na bem-e Mbal Pem Nagawan amanggim kan posolat, mbarak ereb-e anggamirak yonggo unpuruk ningga-o. Nonggoluk, ndobo iri na bem nene yiga-o. 55 Nene luk, kubu kabu Laban-nen ararak min omborak ereba na min keya unpuruk, enarik tak mbururak me, paluksa wa yak indil lobok lug-e, Laban na-ge tuguruk ama mbirij-o. |
@LAI 1992, 1994
Indonesian Bible Society