MATIUS 19 - Allah Wene Fano Wene Hupla Inane”Ap inagagwi waganek mene lologo herakfisogoin mondok lego,” iluk yagaisasikhe wene ( Mrk. 10:1-12 ) 1 At Yesus nen wene andi arat yagaisasikhesik he, o Galilea herakfisaluk he, o Yudea tonggwe i Yordan aik eliba pisikhe. 2 Pugunem afuni hokhorogo ombo'ne pikhi lagaukwama re, aren o andoma ou higirinafikhe. 3 Ou fano higirinafu kwelek he, it ap Farisi mene fena Yesus obabut paluogeluk oba wagaukwasik he, mel yagatukwa: Aben he, hemi waganek mene andi, wene hokho mene, endep mene, oba fikhi logolik he, ”Nabit, iluk lologo herakfagain eloga? Elo'lega,” iluk yagatukwama, 4 at Yesus nen he, ”Eroba Allah nen elalinafi logolik he, ap elalhik, he elalhik, elalinafikhe, iluk wene lisu palek a'nogo enu salhi'lek welagep nogo? 5 A'nogo elalinafikhesik he, wene mel yagaisasikhe: Aben agaisa eisena herakfisaluk agwe emberek fano logogun o. It andi inebe pire meneat he, misigat mene asugun o, 6 iluk yagaisasikhe andi nen he, inebe pire fuk, misigat agaikhasik werego. At Allah nenat a'nogo emberek hunogo fisasikhesi'mo re, afuni inonggwaregen minggilogoin mondok lego,” iluk yagaisasikhemo re, 7 iren he, ”Halok he, at Musa nen, ap ekhe nen agwe waganek mene herakfisageluk halok he, he yi hebe nabit. Herakhobagagi o,” iluk, lisu palogo enggim wogosimbik he, elok herakfisagain aro, iluk isikhe andi ninggi'nogo nen isikhe,” iluk yagatukwa. 8 A'nogo yagatukwama, at Yesus nen he, ”Lego. Wene a'nogo yagaisasikhe andi re, hit hinendawimo mondok puk logolik yagahisugunem hinesanggo holu mondok elo'lek andi nen yagahisikhe o. Hit he hinagagwi waganek mene lologo herakfisogoin aro,” iluk yagaisasikhe andi. A'nogo meneat he, eroba Allah nen elalninafi logolik a'nogo mondok isikhe lego. 9 Halok he, wene ekhe yi yagahisak. Ap sa nen agwe waganek mene ap ekhe nen pailak hilingiti'le'maat lologo herakfisaluk, he hunogoat mene ekhe wanhe halok he, pailagat hilingisugun o,” iluk a'nogo yagaisasikhemo, 10 at Yesus ane wanhi lagaukwa mene omanogo nen he, ”Halok he, aben hemi woginafi'lek, hemi nen ap woginafi'lek, logoumo re, fano higi,” iluk yagatukwama, 11 aren he, ”A'nogo mene re, wene igin yi, afuni mondogat faget elo'lego. We, it Allah nen inobabut a'nogo wogisasikhe mene nek he, futfogoin o. 12 It ap ekhe re, inagaisa lak inalabutmo nen inouwali lek ta'la'luk he, hemi woginafi'lek mondok welagaikharego. Nen, fena re, afuni nen inouwali woginafunem inagagwi woginafi'lek welagaikharegaro. Nen, fena re, Allah nen awe a'ma fisikhere'ma andoma faget hilingiti logouwogeluk ineranenat inagagwi woginafi'lek welagaikharego. Wene igi andi elok fut fogoin halok he, fanorogoat futfeni o,” iluk yagaisasikhe. ”Yesus nen yenggerugwi magendek mene fanotfisasikhe wene ( Mrk. 10:13-16 ; Luk. 18:15-17 ) 13 At Yesus nen a'nogo yagaisasikhesik were'ma, it afuni ekhe nen inagainafuri aren enggi inunggul sebelogo samban inoba uageluk oba woginarek wagaukwama re, at agoromi ane wanhi lagaukwa mene omanogo nen wenagisasukwa. 14 Wenagisasukwa meneat he, at Yesus nen, ”Afuni yenggerugwi yi hangge hilinglasugun halok, Allah nen awe a'ma fisikhere'ma andoma eisewerek asugun andi nen he, it yenggerugwi magendek mene andoma an noba wesuagen wene palhu lego,” iluk yagaisasikhe. 15 A'nogo yagaisasikhesik he, enggi inunggul sebelfuluk, andoma nen o ekhema lagaikhe. Ap alage mene ekhe agarek hokhorogo welagaikhe mene Yesus oba wagaikhe wene ( Mrk. 10:17-31 ; Luk. 18:18-30 ) 16 At Yesus a'nogo lagaikhesik were'ma, ap ekhe oba wagaikhesik he, mel yagatikhe: ”Guru, noe. An nabulal-habulal hilingnabuagen he, an nobabut hilingiti logogin he, fano ki hangge hilingiti logogin anggegen,” iluk yagatikhemo, 17 at Yesus nen he, mel yagatikhe: ”Fano ki mene hilinghabuageluk iluk an yaganeten. Fano hilingiterek andi re, ap misigat enek werego. Hat ineluk mondok logogun oba andoma kwigin hamolo halok he, wene Allah nen komotninafikhe wene andi hesanggo holimbik he, higithogo hilingiti logoino o,” iluk yagatikhemo, 18 at ap a'nogo nen he, ”Wene andi ebe ninggi'nogo mene faget egen,” iluk, heinok wokhasikhemo, at Yesus nen he, ”Wene andi Allah nen mel isikhe: Afuni inebe inoasugun lego. Pailak hilingisugun lego. Yogot wanugun lego. Hineranen inabok palugun lego. 19 Hineisugwi hinagaisawi inane hologo agaugwerinafi logoino o. Hinonggwarek hinebe hinendawinggen hundik welagep andi hak, it afuni ekhe hinom welagep mene andi hinendawinggen hundik logoino o, iluk komotninafikhe wene andi faget igi o,” iluk, yagatikhemo re, 20 at ap alage mene a'nogo nen he, ”Wene mondogat yaganeten andi re, nesanggo hologo logolik higithogo hilingitirek mene aro. Mene re, ki mene hilingiti'lek welagi anggegen,” iluk yagatikhemo 21 at Yesus nen he, ”Hat hebe fano mondok asigeluk halok, yoma nen lambik he, hagarek yi mene ti mene andoma mondogat it ekhe inoba awasi lano. Awarik he, onggo wokhesugun mene andi, it afuni ekhe inagarek lek inelagaik mene andi sumburogo wogisano. A'nogo wogisegen halok he, hat pogoroba mene hokhorogoat eisewerek asigin o. Halok a'nogo arat sumburogo wogisambik he, an nombo'ne nikhi logoinogen, we'no,” iluk yagatikhe. 22 A'nogo yagatikhemo, at ap alage mene a'nogo esanggo holhikhesik he, agarek mondok hokhorogo andi nen he, endawimo weak agaikhesik lagaikhe. 23 Lagaikhemo re, at Yesus nen agoromi ane wanhi lagaukwa mene omanogo mel yagaisasikhe: ”Afuni inagarek hokho mene andi pogoroba Allah nen awe a'ma fisikhere'ma andoma ninggi'nogo ku he aro, iluk eberogoat yagahisigi,” iluk yagaisasikhe. 24 A'nogo yagaisasikhesik he, aren he, ”Wene andi meneat hobuk ekhe inom yagahisak. Wam unta hokho andi mene re, lisu enggetma elok longhogo kwigin meneat he, it afuni inagarek hokho mene andi Allah nen awe a'ma fisikhere'ma andoma kugun mondok elo'lego,” iluk yagaisasikhe. 25 A'nogo yagaisasikhemo re, at agoromi ane wanhi lagaukwa mene omanogo inesanggo holhukwasik he, inailo hokhorogo agaukwasik mel yagatukwa: ”Halok he, Allah nen afuni sani hak elok telinabigin he,” iluk yagatukwama, 26 at Yesus nen he eilenggen lurogo inoba fesikhesik mel yagaisasikhe: ”Afuni nen hilingisugun mondok elo'lek meneat he, at Allah nen yi mene ti mene hilingisigin elok enego,” iluk yagaisasikhe. 27 At Yesus nen a'nogo yagaisasikhemo, at Petrus nen he, ”Mene re, nit hat hombo'ne nikhi logouwogeluk yi mene ti mene mondogat herakfisaluk wagosik nikhi lago mene yi nek he, nena mene wo'nisagain,” iluk yagatikhemo, 28 at Yesus nen he, ”An nen eberogoat yagahisak. Hit an nombo'ne nikhi lagep mene yi re, yi mene ti mene Allah nen hobuk ket hunogoat hilingisumo nen, an abat ta'lasi wagagi a'nogo hobuk wesimbik, foge'nafu kwelek, nobalik oba andoma kain were'ma, hit nera'lu andoma hinobalik 12 nen talek oba kainat logolik, afuni Israel mene inunggulenu 12 nen omanogo hiren wene inoba figik, kotik, ikhi logogun o. 29 Halok he, an nenu hokho asuageluk sa nen awi wurik inom, oe agot inom, erugwi inom, eisena agaisa inom, againafuri inom, eabu siok inom, herakfisaluk waga halok he, obali'mo Allah nen onggo ebe mene mondok hokhorogo wogetik, nabulal-habulal wogetik, igin o. 30 A'nogo meneat he, it afuni o yogondak inenu werek mene hokhorogoat he, hobuk inenu legasigin. Nen, it ekhe yogondak inenu lek werek mene hobuk inenu werek asigin o,” iluk yagaisasikhe. |
LAI 2013
Indonesian Bible Society