1 TAWARIKH 29 - Allah Wene Fano Wene Hupla InaneTuhan Awi a'nogo wusuageluk yi mene ti mene kabogetukwa wene 1 A'nogo yagatukwasik at Daud en it afuni inogogwi kaboksek mene omanogo inoba ikhi logolik he, ”It an nagainafuri mondogat omanogo nen we at Salomo nek he Tuhan nen wenate. Oba nen he at ebe alage oan se'ma endawinggen hambuksek lek, nen yabu yi re mondok hokho mene. Nen, o wusugun mene andi re afuni mene inawi istana faget he fuk, mene at he o andi re nineisena Tuhan Allah faget Awi wusugun. 2 O Tuhan Awi andi faget o ebenengge inom, elonggokwe faget inom he an nen hilingisu elok meneba re mondogat foukhogo figimo werek. Fougerati mene andi ebe re: emas, perak, perunggu, besi, helep onggo werek mene enu permata andi mene, elokhe yinik-hunik ebene labetu mene faget inom, nen helep pualam mene mondok hokhorogo tukhogo figimo werek. 3 An nen Tuhan Awi andi faget nendawimo nagaiyek anggikhi logolik he, emas, perak inom, an nonggwarek nangge mene ogo figiat. 4-5 Emas mondok fano mene nek he 100 ton seberogo ekhe inom, nen perak mondok fini-fano mene re 240 ton hakhogo o Tuhan Awi a'nogoba labethigik wusuageluk fugaratiat. Nen ekhe re yi mene ti mene iren elalhu mene inelu inaben elaluageluk ogo figiat. Nen yogondak he ap sa nen ekhe endawi fano nen Tuhan obaget wogosi wesigin?” iluk yagaisasikhe. 6 A'nogo yagaisasikhemo re ap ineisok erokwe faget kepala welagaukwa inap omanogo inom, it tentara inogogwi perwira omanogo inom, it at raja angge onggwarek mene faget halharek mene omanogo inom nen ikhi logolik he, niren ogo kabogesugun iluk ninendawimo anggogo o, iluk isukwa. 7 A'nogo anggasukwasik he, Tuhan Awi wutu mene a'nogo faget iren wogetukwangge re yi: Emas re 170 ton ekhe inom mangorogo, perak 340 ton taganhogoat inom, nen perunggu 620 (ton) inom, nen posiemanggen mene re 3.400 ton taganhogo inom kabogetukwa. 8 It afuni helep permata andi inenggimo werek mene nen he o Tuhan Awi wuri'mo a'nogo yi mene ti mene fugu mene kwelafu mene omanogo fouwageluk he andogorogo ap Yehiel wogetukwa. (At Yehiel andi re ap Lewi mene unggulenu Gersom mene welagaikhe.) 9 Afuni holhu mene nen he inendawimo nen anggaluk wogetukwasik, iren hokhorogo fesukwa andiba it inendawinggen inagaiyek mondok hasukwa. At raja Daud a'nogo ogo agaiyek hasikheat Daud en Allah fogeratikhe wene. 10 It afuni hokhorogo ineilhanem a'nogo re at raja Daud en Tuhan fogerati logolik he, yi'nogo isikhe, ”Tuhan Allah ninomba Yakub en fogethafi laga mene, neisena. Hat he hundik-handik fogethafu mondok logogun! 11 Hat he mondok hokho mene logolik halong welagen. Hat he hombak-pak logolik halong welagik, haren hilingiti lagen mene re ambisangma mondok tiphogo nek agik, Hebe mondok lego welagik, hilingik welagen. Yi mene ti mene pogoroba inom, kweangma inom andoma Hat honggwarek hangge nek. Hat he (Raja) mondok lego mene welagenma re, yi mene ti mene mondogat Hat homame a'ma nek werek. 12 Yi mene ti mene inenggi werek welagaikharek andi inom, sik-pikhogo welagaikharek andi inom, mondogat ero re Hat hoba nek werek. Yi mene ti mene re Hat homame a'ma were'ma, it inamboloba we Hat hami hamuat welagen. Haren he we ap ningginik meneba nen ogo ap hokho mene a'luk omame logouwageluk Hat Homameba hilinginabu hak enek. 13 Yogondak he, Nineisena Allah, niren Hat hai wathafik, Hat henu mondok lego mene andi fogethafik, ikhi lago, neisena. 14 An nen inom an nagainafuri holhu mene yi inomen he ninangge nit ninoba mene yi mene ti mene Hat hoba wokhesu lek mene o, neisena, andi re yingge tingge andoma mondogat he we Haren enek wo'nisegen mene hilingi'mo re we Hat hangge mene andi niren oak waganogo wokheto o, neisena. 15 Nineisena Tuhan, Hat he mondogat helu o, nit ninambu ninombalak hakhogore nit ogo nineluk welago yi re ap pok hakhogo inom nogoukmo lagaikharek hakhogo inom welago. Nit nineluk yi re afumagengge attak hilinglagu mene wenggelhagarek andi higit hilingi'mo re, wa'lagu meneba nen hobuk ineluk asu lek hak. 16 Nineisena Tuhan Allah, yi mene ti mene onggo werek engge nek kabogeto mene yi re, niren o Hat hobaget misik ekhe wut fuluk, Hat henu mondok horek welagen mene a'nogo halong anggaluk legeisogo hobagakhi logogun nen, kabogeto o. Oba nen he mondogat yi re Hat henggiba nen nit helogo mene hilingi'mo re, andoma Hat hangge mene nek. 17 Haren ap inendawinggenma palisaluk, it inendawimo mondok selek mene halok Hat hendawirek welagen a'nogo, an nelu o. An nendawimo healek oba inom, nendawimo nagaiyek oba inom, mondogat yi hat hobaget waluk wokhesi wagi. It Hat againafuri yoma kaboksek mene yi nen, inendawi fanoba inangge Hat wokhesuogeluk waluk waga lagaikha aple an mondogat neil isigi. 18 Nineisena Tuhan Allah, it nit ninombawi ninambu Abraham inom, Ishak inom Yakub inomen hapne wanhi lagaukwa mene, Hat hagainafuri yi inendawinggen hat hoba hundik logolik, yogondak hilingik ya hakhogo nek logouwageluk hilingfisikhi logoin o, nen iren mondok-mondok Hat hoba tiphogo hilingiti logouwageluk leberisan. 19 An namlogo Salomo ba re, Haren wene melalek a'nogo endawimo nen fi-furogo tibet fuluk hilingiti logouwageluk wogetik, o wene kabogetuba wusuageluk an nen ongge tik-tukhogo hilingiti mene andi wusigin endawimo anggikhi logouwageluk wogetik, hilingiti logoin o, neisena,” iluk sambanisikhe. 20 A'nogo mondogat samban isikhesik, at Daud en afuni hokhorogo andoma kaboksek welagaukwa mene omanogo inoba ikhi logolik he, ”Hineisena Tuhan Allah fogera'ni o! Iluk yagaisasikhemo re, it afuni mondogat a'nogo nen, ineisena Tuhan Allah it inombawi nen apne wanhi lagaukwa mene a'nogo fogeratukwa. Fogerati logolik he, iren At Tuhan legeisogo fikhi logolik iluk inom, at raja a'nogo legeisogo fikhi logolik iluk inom he, ineindep awi yakfesukwasik inelokhe sagaum fogeratukwa. 21 Lingge ekhe ombo'ne re, iren wam Tuhan obaget warogo wogosugun iluk wagaukwasik, iren sumburogo re afuni mondogat omanogo wogisasukwa. Andi fena wam sapi ai mene 1.000 nen inom, wam domba ai mene 1.000 nen inom, nen domba ket kotorek mene 1.000 nen inom he watukwasik ebe abirengge, warogo nolhu mene obalik mezbah wurik a'nogoba nolhukwa. Iren ogore anggur omanogo warogo nolhu sambul andi waluk waga logouwageluk werek mene omanogo wogosi wagaukwaat. 22 Andi sambul he it inamburu ninggik, inagai ninggik hilingiti logolik, Tuhan eilhanem inagaiyekhogo hilingitukwa. A'nogo hilingitukwasik he nekhengge inenggi pirenek meneba re at Salomo raja menlaga iluk inane menfesukwa. Tuhan enuba re at Salomo raja menfesukwasik Zadok he imam menfesukwa. 23 A'nogo menfesukwama re at eisena Daud obali'mo re amlogo Salomo at eisena hurek welagaikheba a'nogo Tuhan nen wene fesikhe higithogo hu'lasi lagasikhe andi. At ebere ap raja yi aple ti aple hilingitunem mondok fano nek aga lagaikhe agun, nen, it inunggulenu Israel mene abirengge nen ogore along palogo hilingfikhi lagaukwa agun welagaikhe. 24 Nen it ap pemerintah ba yabu hilingiti lagaukwa inap omanogo inom, it sikhe fisogo inap tentara omanogo inom, at Daud againafuri omanogo inom aren he, at Salomo eberogo raja werek iluk legeisogo fikhi lagaukwa. 25 It afuni holhu mene mondogaren at raja Salomo a'nogo fogerati logolik, it raja attak logolik Israel inap melalinafi lagaukwa mene inom, iren raja alekwe welagaukwa mene inom, we endep harek kwelek at Salomo nek he mondok hunik agun werek iluk, fogerati logouwageluk Tuhan nen hilingisogo fesikhe. At Daud raja logolik melalinafi lagaikhe mene a'nogo horokhogo palek mene re yi'nogo. 26 Daud hun Isai amlogo a'nogo re it afuni Israel mene mondogat melalinafi lagaikhe mene re, 27 40 tahun melalinafu welagaikhe, nen tahun sabiren he o Hebron logolik melalinafi lagaikhe, nen tahun 33 nen he o Yerusalem logolik melalinafu welagaikhe. 28 At ebere enu werek agun were'ma, afuni nen along anggikhi lagaukwa agun. Nen at ebe mondogat yaman agaikhesigen wa'lagaikhe. A'nogo wa'lagaikhemo at amlogo Salomo a'nogo raja at obali'mo menlagaikhe. 29 At raja Daud ta'lagaikhesik yabu hilingiti lagaikhe mene, eroma nen erembulmo tindelogo re, buku nabi Samuel, Nabi Natan, Nabi Gad oba palek werek. 30 Buku andem oba re at Daud raja logolik melalinafi lagaikhe mene inom, at omame welagaikhe mene inom, at ebeba agaikhe mene inom, kerajaan amu mene it Israel mene were'ma horok-horokwe welagaukwa mene andomaba agaikhe mene inom, pilingisogo palek werek. |
LAI 2013
Indonesian Bible Society