Lalaḡova 28 - Hano Niu TestamenPol mwa Dogo Molta 1 Haḡe mahavana be ram hae tavuhai vai aute vuvuri ram siv iloe be ihan vanua gea Molta. 2 I atatu ata la vanua gea ram ḡita ḡoro tavuhai kamai. Haḡe mahavana be mwa dau bwatuna mwa uhe, ute mwa hohoga, kera ram bal gabi lalai kamai i gam dalainia. 3 Haḡe Pol mwa hara ḡoḡo tatan̄an gai ḡoru vwate mwa bohai nia la gabi, i mahavana be gabi mwa havwan teltele vwate mwa mwalue mwa bivihi liman Pol. 4 Take mahavana be kera ata lol ute gea ram ḡitae be teltele mwa bivihi liman Pol ram bevea ginginira be, “Sihav vahala tehe, wani geki atat wehi surai. Kea nu rahu lol tahi gaivua huba, take God sihav varahua tehe.” 5 Take Pol mwa bulai kaburai teltele vai lol gabi take teltele mwa hav gasia tehe. 6 Kera ram hohovia be halana vi sisibo, sage vi mate vi hovi. Take mahavana n̄ava huba ram hohovia be rav gita havanau be vi loli lalainia, i kunia ram leahi nora binihiva ram bevea be, “Kea haḡea god!” 7 Ute gea mwa hav vora te hautu nin tavihen tano vwate non ratahigi ata Molta, ihana Pablias. Kea nu lai ḡoḡo kamai gi non tausala huri gubwen̄ gaitolu. 8 Haḡe taman Pablias mwa eno la batana gin harova, rurutia mai hihivori daga. Haḡe Pol mwa haroro lol vwavwan imwana, mwa dataro mwa dau limana aluna i mwa barahua. 9 Ataguna be ginau geki mwa loli vuvuri, ram lai ira harova duluai la vanua gea vai abena i mwa barahu duluainira. 10 Kera ram lai nora hogoi ivusi lalai kamai, i mahavana be gam mwalue ram dau ginau duluai be gam doronia huri halamai. La Vanua Molta vai Rom 11 Atagun vula gaitolu gam mwalue la waḡa nin Aleksandria be ihana “Ira Malava God.” Mwa du teti Molta lol taron ute hohoga. 12 Haḡe gam botui bwatutun vanua Saerakus i gam dogo aia huri gubwen̄ gaitolu. 13 Gam mwalue nin aia i gam botu la bwatutun vanua Rijiam. Haḡe mwa rani mulei dueliu mwa mwalue i gam rovo huri gubwen̄ gairua gam botu la bwatutun vanua ata Putioli. 14 Aia gam habwe ira binihimwasigi rituai i ram hudali kamai be gav togo maira huri wik gaituvwa, i vuvuri gam mai vai Rom. 15 Haḡe ira binihimwasigi ata Rom ram lai dum roroi huri kamai i ram mai vai votu ram botui bwatutun vanua huri volvoligi la vanua Apias i aia hotel gaitolu. Haḡe mahavana be Pol mwa ḡitae mwa avkari God i mwa samwara maragai huria. Pol mwa Dogo Rom 16 Haḡe mahavana be gam botu la vanua Rom, mahin̄ana lalai Pol be vi togo gahena mai ira atatun bwaloana rav gita ḡoroe. 17 Atagun gubwen̄ gaitolu Pol mwa uloi ira tomuai non ira Jius avare i mwa haḡo ḡoḡoana maira. Haḡe mahavana be ram haroro vuvuri mwa bevea lalai nira be, “Ira tua kimiu ata Israel, son̄o be nan hav lol te ginau hantai vai alun nonda sinombu sage alen̄an vanuanda be tav laia nin ira sibida, i ram dauau lol imwa vauvauhi lol vanua Jerusalem vuvuri ram lin̄iau la limara ata Rom. 18 Ataguna be ram hudaltaliau vuvuri, ira ata Rom ram doron be rav lin̄iau bwatuna be ram habwea be nam hav lol te ginau vahala vwate be nudadariha be nav mate huria. 19 Take mahavana be ira Jius ram ban burigaiau, i mwa lolia nam doron be nai mai ba bev lua noḡu mwasigi la lolmatan Sisa. Vuvuri noḡu avoan tul bonogai vwat sigai vai alun noḡu sinombu. 20 Haḡe bwatuna gea nam uloi kimiu be nav gita kimiu, i nav avo lalai kimiu. Bwatuna be ram bauhiau gin gao talai, huri varahu gea be gida ata Israel tam dau nonda doronhohov aluna.” 21 Haḡe ram bevea lalainia be, “Gan hav lai te letasi n̄an haḡea nin ata Judia hurigo. Sage atatu rituai nin kamai ran hav mai te nin aia mai roroi sage ginau hantai vwate hurigo. 22 Take gam doron be gamen ron̄ nom binihiva, bwatuna be vataha ute gam iloe be sinombu ram avo huri tatan̄ana be gom dogo alolona.” 23 Haḡe ram dov mahavan gubwen̄i mai Pol, i ataguna sinombu gaivua gabe tavalura ram mai lol gubwen̄i gea vai lol ute be Pol mwa dogo aia. Haḡe Pol mwa dugu halana lalainira huri rani duluai vaivotu mwa bon̄i. Mwa bevea huri rahuan gara gabe God mwa bora ratahigi ḡoro non sinombu alolona. Kea mwa dogo mwa avo alun Silo non Moses mai ira atatun vevsera huri be vi ravara rai mai gi atatu non Jisas. 24 Atatu rituai alolora ram ron̄ron̄ non avoana ram binihimwasigi, ta atatu dodolua rituai ram hav vinihi te mwasigi. 25 Haḡe kunia ram bano, take ram hav dara tehe alun nora binihiva sibora ataguna be Pol mwa avo huri ginau gaituvwa geki: Pol mwa bevea be “Nu vavtutu mahaḡea be Vui Sabuga nu avo sivi atatun vevsera Aesaia lalainira ira sibimiu! 26 Bwatuna mwa bevea be, ‘Vano ba bevea lalai sinombu kera geki be: Giv roron̄tai ba roron̄tai, take gisav ilo te dumwia; giv gitae ba ḡitae, take gisav gita te dumwia 27 bwatuna be sinombu kera geki binihira nu vono, kera ran sin̄ohi bwerora i ram bwin̄a. Bereva matara gim ḡita dum, i bwerora gim roron̄tai dum, i binihira gim ilo batoia, i ram dabagilu huriau, God mwa bevea, i nai varahura.’” 28 Haḡe Pol mwa bev nogonogoinia be: “Kimiu giv iloe be roroi non God huri varahuva be nu horae huri ira Lolobon̄i. Kera rav roron̄tai!” 29-30 Pol mwa dogo alolon imwa gabe nu vol tavuha huria sibona huri taul gairua, i nu samsamwara maragai be men lai ḡoḡo ira hei gabe ram mai huria vataha mahavana. 31 Kea nu toretore huri Rahuan gara gabe God mwa bora ratahigi ḡoro non sinombu alolona. I nu lai silo vagahi huri Ratahigi Jisas Kraes, kea nuhav matagu tehe be men avo, i atatu sihav tu ḡoro te dum non avoana. |
Bible Society of the South Pacific
Bible Society of the South Pacific