San Mateo 26 - Biblia Guarani Tumpa IñeeOyomboemboe reta Jesús oipɨɨ vaerä ( Mc 14.1-2 ; Lc 22.1-2 ; Jn 11.45-53 ) 1 Jare Jesús opa ma jei kuae yave, jei jemimboe reta pe: 2 —Pemaendúa mókoi araño ma ko oata Pascua iara oväe vaerä, che Kuimbaerä ayeapo vae chemee retata amano vaerä kurusu re. 3 Jayave sacerdote reta itenondegua reta jare mborookuai re oporomboe vae reta jare tëta guasu pegua reta itenondegua reta oyomboatɨ sacerdote tenondegua ete Caifás joka pe. 4 Jare oyomboemboe reta yembotavɨ rupi oipɨɨ vaerä Jesús jare oyukauka 5 Ërei jei reta: —Agüɨye yaipɨɨ Pascua iara pe etei, agüɨye vaerä tëta guasu pegua reta oyapo tekorai. Kuña opɨyere mbae ikäti kavi vae Jesús re ( Mc 14.3-9 ; Jn 12.1-8 ) 6 Jare Jesús oï ramboeve tëta Betania pe, Simón ipire mbaerasɨ okuise vae jo pe yave, 7 oike metei kuña güeru reve ɨruraɨ ita alabastro pegua pe tɨnɨe mbae ikäti kavi vae jepɨ yae vae. Jare jókuae kuña opɨyere mbae ikäti kavi vae Jesús iñäka re, oguapɨ oï ramboeve mesa pe. 8 Jare Jesús jemimboe reta kuae oecha yave, pochɨ reta jei reve: —¿Maera pa kuae oñemokañɨteiiño? 9 Echa ipuere tëi ko oñemee jeta korepoti re, oñemee vaerä iparavete vae reta pe. 10 Ërei Jesús oikuaa yave jei reta vae, jei chupe reta: —¿Maera pa pemoambeko kuña? Echa oyapo cheve ikavi vae ko. 11 Echa iparavete vae reta oime aveita ko pepɨte rupi, ërei che ngaraa aiko avei pe reta ndive. 12 Kuae mbae ikäti kavi vae opɨyere cheré vae pe, chemokäti kavi ko oï tɨvɨa peguarä. 13 Añete che jae peve, opaete ɨvɨ rupi ñee ikavi vae oñemoërakuaa rupi, kuae kuña oyapo vae jërakuata vi, ïru vae reta imaendúa vaerä jese. Judas oyapo yemongeta omboeterenga vaerä Jesús ( Mc 14.10-11 ; Lc 22.3-6 ) 14 Jayave jókuae doce jemimboe reta güi metei Judas Iscariote jee vae ojo sacerdote reta itenondegua reta ñogüɨnoia pe, 15 jare jei chupe reta: —¿Mbae pa pemeeta cheve, amboeterenga yave Jesús peve? Jayave jae reta jei omee vaerä chupe treinta reare korepoti pegua. 16 Jayave güive oeka kërai omboeterenga vaerä chupe reta. Jesús oyapo Santa Cena jemimboe reta ndive ( Mc 14.12-25 ; Lc 22.7-23 ; Jn 13.21-30 ; 1 Co 11.23-26 ) 17 Jare jókuae tenondegua ara judío reta omboɨpɨ jou mbɨyape oyembovumbae vae yave, Jesús jemimboe reta yogüeru oparandu chupe: —¿Kia pe pa reipota roñono kavi vecha kuimbae taɨrusu vae isoo Pascua pegua reu vaerä? 18 Jesús jei chupe reta: —Pekua tëta guasu pe kuimbae amombeu peve vae pe jare pere chupe: “Oporomboe vae jei: ‘Ora oväe ma, aipota jau vecha isoo pascua pegua ndero pe cheremimboe reta ndive.’ ” 19 Jayave jemimboe reta oyapo Jesús jei chupe reta rami. Jare oñono kavi reta vecha isoo pascua pegua. 20 Jare pɨ̈tu ma yave Jesús oguapɨ okaru vaerä jókuae doce jemimboe reta ndive. 21 Jare okaru ñogüɨnoi ramboeve, Jesús jei chupe reta: —Añete che jae peve, metei pepɨte pe oï vae chemboeterengata. 22 Jayave jae reta ipɨatɨtɨ yae, jare oparandu reta Jesús pe metei ñavo: —CheYa, ¿che pa ko jae? 23 Jayave Jesús jei chupe reta: —Ñae pe opöe che ndive vae ko chemboeterengata. 24 Che Kuimbaerä ayeapo vae pe oyeapo ñotai ko oyekuatía oï cheré vae rami. Ërei, ¡paravete jókuae kuimbae chemboeterengata vae! Ikavi yae viña jókuae kuimbae mbaetɨ oa yave. 25 Jayave Judas, jókuae omboeterengata vae jei chupe: —Oporomboe vae, ¿che pa ko jae? Jesús jei chupe: —Rere ma ko. 26 Jare okaru ñogüɨnoi ramboeve, Jesús oipɨɨ mbɨyape, omee yasoropai jese Tumpa pe. Jayave opɨ̈saa mbɨyape jare omee jemimboe reta pe, jei reve: —Peu. Kuae ko jae cherete. 27 Jayave Jesús oipɨɨ vi metei kopa, jare yasoropai omee ye güire Tumpa pe, omee jemimboe reta pe, jei reve: —Peu. Opa reve pe reta, 28 echa kuae jae ko cherugüɨ morogüɨrökuavee päve ipɨau vae pegua, oyepɨyereta Tumpa iñɨ̈ro vaerä jeta vae reta pe iyoa reta re. 29 Ërei che jae peve, añave güive ngaraa ye ma jau uva tɨgüegüe, cheRu iporookuaía pe uva tɨgüegüe ipɨau vae, pe reta ndive jau ye regua. Pedro oikuakuta Jesús ( Mc 14.26-31 ; Lc 22.31-34 ; Jn 13.36-38 ) 30 Jare opa yave otairari reta Tumpa pe, oë reta yogüɨraja ɨvɨtɨ Olivo kotɨ. 31 Jayave Jesús jei chupe reta: —Opaete pe reta opata chereeya kuae pɨ̈tu. Echa Tumpa Iñee pe oyekuatía oï körai: “Ayukata vecha reta iyangarekoa, jare vecha reta opata oñemoai moai.” 32 Ërei aikove ye yave, ajata perenonde Galilea pe. 33 Jayave Pedro jei chupe: —Yepe tëi opaete ïru reta ndereeya, ërei che ngaraa roeya. 34 Jesús jei chupe: —Añete che jae ndeve kuae pɨ̈tu ndei takareo oñee mbove, mboapɨ ye ma chekuakuta. 35 Ërei Pedro jei chupe: —Tamano nde ndive, ërei ngaraai rokuaku, Jare jökorai vi jei opaete jemimboe reta. Jesús oyerure Getsemaní pe ( Mc 14.32-42 ; Lc 22.39-46 ) 36 Jayave Jesús ojo oväe jae reta ndive Getsemaní pe. Jare jei jemimboe reta pe: —Peguapɨ kuae pe, che aja pea pe ayerure ramboeve. 37 Jayave güɨraja Pedro jare jókuae mókoi Zebedeo taɨ reta, jare omboɨpɨ ipɨatɨtɨ jare oiporara yae. 38 Jayave jei jókuae jemimboe reta pe: —Tuicha chepɨatɨtɨ, jare amano potaecha. Pepɨta kuae pe, jare agüɨye peke. 39 Jayave Jesús osɨrɨ katu chugüi reta, jare oyetavatɨka itindɨasɨ ɨvɨ re jare oyerure, jei reve: “CheRu, nde reipota yave, emboasa chegüi kuae aiporarata vae. Ërei toyeapo cheve nde rere vae. Agüɨye toyeapo che jae vae.” 40 Jayave Jesús ou ye jemimboe reta ñogüɨnoia pe, jare oecha oke ñogüɨnoi. Jayave jei Pedro pe: —¿Pepuereä pa metei ora yepe pekembae peï che ndive? 41 Agüɨye peke. Peyerure Tumpa pe, agüɨye vaerä peyoa. Pepɨa pe peräta ngatu, ërei perete iyakɨ. 42 Jayave Jesús ojo ye oyerure mokoía ma: “CheRu, nde reipota yave aiporara vaerä, toyeapo cheve nde rere vae.” 43 Jayave ou ye jemimboe reta ñogüɨnoia pe, jare oecha oke ñogüɨnoi. Echa jopeɨ yae reta ma. 44 Jayave Jesús ojo ye chugüi reta oyerure mboapɨa ma. Oyerure ye tenonde rami. 45 Jayave ou ye jemimboe reta ñogüɨnoia pe yave jei chupe reta: —¡Jekuaeño ko peke jare peputuu! Mase, ora oväe ma, che Kuimbaerä ayeapo vae oime chemboeterengata iyoa vae reta ipo pe. 46 Pepüa. Yajaño mo. Mase, chemboeterengata vae ko ma ou. Oipɨɨ reta Jesús ( Mc 14.43-50 ; Lc 22.47-53 ; Jn 18.2-11 ) 47 Jare imiari vɨteri oï ramboeve, ou Judas jae ko doce vae güi metei. Jeta vae yogüeru jae ndive ikɨsepuku reve reve jare iɨvɨra reve reve. Sacerdote reta itenondegua reta jare tëta pegua reta itenondegua reta ombou Jesús pe kuae reta. 48 Jare omboeterengata vae omombeu ma këraita oyapo vae. Echa jei yepe chupe reta: “Jókuae aovapɨte vae peipɨɨ kuri.” 49 Judas oyakatu Jesús re, jei chupe: —Kërai pa reï Oporomboe vae. Jayave oovapɨte. 50 Jesús jei chupe: —Chevɨa-ïru, ¿mbae jei vae pa reyapo? Jayave ïru reta oipɨɨ Jesús. 51 Ërei metei Jesús ndive oï vae güɨnoe ikɨsepuku jare oiporu sacerdote tenondegua jembiokuai re, jare oyasɨa inambi chugüi. 52 Jayave Jesús jei chupe: —Eñono ye ndekɨsepuku jɨru pe. Echa opaete kɨsepuku oiporu vae reta, oyeyukaukata kɨsepuku pe. 53 Mbaetɨ pa reikuaa chepuere ko ayerure cheRu pe ombou voi vaerä jeta araɨgua chereepɨ vaerä. 54 Ërei jökorai yave, ¿këraita pa oyembopo Tumpa Iñee pe oï vae? Echa jei jökoraita ko oyeapo cheve. 55 Jayave voi Jesús jei jókuae yogüeru vae reta pe: —¿Maera pa peyu kɨsepuku jare ɨvɨra ndive chepɨɨ vaerä, imonda vae kotɨ rami? Ara ñavo aguapɨ pe reta ndive tupao pe aporomboe. Jare mbaetɨ chepɨɨ. 56 Ërei opaete kuae oyeapo oï oyembopo vaerä ñeemombeúa reta jei vae Tumpa Iñee pe oï vae. Jayave opaete jemimboe reta oeya, jare opa otekuarai. Güɨraja reta Jesús mburuvicha reta jóvai ( Mc 14.53-65 ; Lc 22.54 , 63-71 ; Jn 18.12-14 , 19-24 ) 57 Jayave Jesús oipɨɨ vae reta güɨraja sacerdote reta itenondegua ete Caifás oïa pe. Joko pe oyomboatɨ ñogüɨnoi mborookuai re oporomboe vae reta jare tëta guasu pegua reta itenondegua reta. 58 Jare Pedro ojo vi Jesús jaɨkue. Ërei mombɨrɨño oiko chugüi. Jae oike sacerdote reta itenondegua ete joka pe, jare oguapɨ tupao iyangarekoa reta ndive, oecha vaerä mbae ra oasata vae. 59 Jare sacerdote tenondegua reta jare tëta pegua reta itenondegua reta jare opaete ïru mburuvicha reta oeka reta kërai omboeko vaerä Jesús añetembae reve, jare oyukauka vaerä. 60 Ërei mbaetɨ oväe reta teko jese, yepe tëi jeta yogüeru omboeko vaerä añetembae reve. Taɨkue ete yogüeru mókoi omboeko vaerä añetembae reve, 61 jei reta: —Kuae kuimbae jei: “Chepuere ko ambosururu kuae tupao jare amopüa ye mboapɨ ara pe.” 62 Jayave sacerdote reta itenondegua ete opüa oyemboɨ jare oparandu Jesús pe: —¿Maera pa mbaetɨ neñee remoë? ¿Mbae pa rere kuae reta oñeapo nderé vae re? 63 Ërei Jesús mbaetɨ mbae jei. Jayave sacerdote reta itenondegua ete jei ye chupe: —Tumpa oikove vae jee re ere oreve, ¿nde pa ko jae Cristo, Tumpa Taɨ? 64 Jayave Jesús jei chupe: —Rere ma ko. Ërei jae yeta vi peve, che Kuimbaerä ayeapo vae chereechata ko aguapɨ aï Tumpa imbaepuere vae iyakatu kotɨ. Jare chereechata vi ayu amapɨtu re ara güi. 65 Jayave sacerdote tenondegua ete kuae oendu yave, pochɨ ramo omondoro jemimonde, jei reve: —Jei ma ikavimbae yae vae Tumpa kotɨ. ¿Mbaerä ye pa yaekata kia imiari vaerä jese? Mase, pe reta etei peendu ma ikavimbae yae jei Tumpa kotɨ vae. 66 ¿Mbae pa pere añave? ïru reta jei chupe: —Güɨnoi ko teko omanota ko. 67 Jayave amogüe vae ondɨvɨ Jesús jova re, jare okua jese. Jare ïru vae reta oovapete, 68 jare jei chupe: —Nde ko jae Cristo, emombeu oreve kia ra okua oï nderé vae. Pedro oikuaku Jesús ( Mc 14.66-72 ; Lc 22.56-62 ; Jn 18.15-18 , 25-27 ) 69 Jare Pedro oguapɨ oï ramboeve oka pe, metei tembiokuai kuña oya jese jei chupe: —Nde vi ko reiko Jesús Galilea pegua ndive. 70 Ërei Pedro oikuaku opaete vae jóvai jei reve: —Mbaetɨ aikuaa mbae rere vae. 71 Jayave Pedro ojo öke tuicha vae kotɨ. Jare ïru kuñatai oecha jare jei joko pe ñogüɨnoi vae reta pe: —Kuae kuimbae jae vi ko Jesús Nazaret-ɨgua ndive oiko vae. 72 Ërei Pedro jekuae oikuaku ye Tumpa jee re jei reve: —¡Che mbaetɨ ko aikuaa jókuae kuimbae! 73 Jare ndei ɨma mbove joko pe ñogüɨnoi vae reta oya katu jei reta Pedro pe: —Añetete, nde jae vi ko Jesús ndive oiko vae, echa nde nemiari jae reta rami. 74 Jayave Pedro jei Tumpa jee re: —Tumpa toiporarauka cheve kuae jae vae añeteä yave. Mbaetɨ aikuaa jókuae kuimbae. Jare jupivei takareo oñee. 75 Jare Pedro imaendúa Jesús jei chupe vae re: “Ndei takareo oñee mbove, mboapɨ ye ma chekuakuta.” Jayave Pedro oë joko güi, jare ipɨatɨtɨ yae reve oyaeo. |
Biblia DC Guaraní Bolivia © Bolivian Bible Society, 2001.
Bolivian Bible Society