Hechos 7 - Biblia Guarani Tumpa IñeeEsteban iyeepɨ 1 Jayave sacerdote tenondegua ete oparandu Esteban pe: —¿Añete pa jökorai? 2 Jayave Esteban jei joko pe ñogüɨnoi vae reta pe: —Tëtara reta, tëta guasu itenondegua reta, peyeapɨsaka cheré: Tumpa imboetea yae vae oyekuaa ñaneñemuñagüe Abraham pe, Mesopotamia pe oiko yave, ndei oiko Harán pe mbove. 3 Jare jei chupe: “Eë ndeɨvɨ güi jare eeya nerëtara reta, jare ekua jókuae ɨvɨ aechaukata ndevea pe.” 4 Jayave Abraham oë iɨvɨ Caldea güi, jare ou oiko Harán pe. Jare tu omano yave, Tumpa güeru joko güi kuae ɨvɨ añave peiko pɨpea pe. 5 Ërei Tumpa mbaetɨ omee Abraham pe ɨvɨ imbaerä etei kërai ave yepe. Ërei jei omeeta ko chupe jare iñemuña reta pe iɨvɨrä, yepe tëi Abraham ndei taɨ. 6 Jare Tumpa omombeu chupe: “Neñemuña reta yogüɨrekota ïru vae reta iɨvɨ pe, jare jókuae ɨvɨ pegua reta oyapota jembiokuai retarä jare güɨrekoasɨ katuta cuatrociento año rupi. 7 Ërei che aiporaraukata jókuae tëtaguasu oyapota jembiokuai retarä vae reta pe, jare jókuae jaɨkue rupi neñemuña reta oëta joko güi, jare oyeokuai retata cheve kuae ɨvɨ pe.” 8 Jare Tumpa jei Abraham pe jae jare opaete iñemuña kuimbae reta oyembocircuncidauka vaerä. Jáeramo Abraham taɨ Isaac oa ma yave ombocircuncida juri ara ma güɨnoi yave. Jökoraiño vi Isaac ombocircuncida taɨ Jacob, jare Jacob ombocircuncida jókuae doce taɨ yandeɨpɨ reta. 9 Jókuae yandeɨpɨ reta omotareɨ José ramo omee reta korepoti re, oyererajauka vaerä Egipto pe. Ërei Tumpa oï José ndive, 10 jare oepɨ opaete tembiporara reta güi. Jare jae omee chupe mbɨakavi jare arakuaa mburuvicha guasu Egipto pegua Faraón jóvai. Jáeramo Faraón oyapo mburuvicharä, opaete Egipto pegua reta re jare Faraón jo re. 11 Ërei karuai ou opaete ɨvɨ Egipto jare Canaán re, jare opaete vae oiporara; jare jókuae ñaneñemuñagüe reta ikaruai. 12 Ërei Jacob oikuaa oime tembíu Egipto pe yave, omondo jókuae ñaneñemuñagüe reta jokotɨ. Jaeramo etei jae reta yogüɨraja Egipto pe. 13 Jare Jacob omondo reta ye yave, José oyekuaauka tɨkeɨ reta pe, jare Faraón oikuaa José jëtara reta. 14 Jayave José ombou güɨrajauka tu Jacob jare opaete jëtara reta. Opaete reve setenta y cinco yogüɨraja. 15 Jökorai Jacob ojo Egipto pe. Jare joko pe jae jare jókuae ñaneñemuñagüe reta opa omano. 16 Jare opa jetegüe reta oyereru Siquem pe, joko pe oñotɨ reta tɨvɨa pe, Abraham ɨvɨ ogua Hamor taɨ reta güi vae pe. 17 Ërei köiño ma ou oyembopo vaerä Tumpa güɨrökuavee jee re ae oyapo vaerä Abraham pe vae yave, ñaneñemuñagüe reta jeta yae ma oñemoña Egipto pe. 18 Jayave rupi oguapɨ mburuvicha guasurä Egipto pe, metei kuimbae mbaetɨ oikuaa José vae. 19 Kuae mburuvicha guasu ipoki rupi oyapo ikavimbae vae ñaneñemuñagüe reta pe. Jei oyeyukauka vaerä taɨ reta oa yave, agüɨye vaerä jeta oñemuña reta. 20 Jókuae ara reta pe etei oa Moisés. Tumpa ipɨakatu jókuae michia raɨ re. Jare mboapɨ yasɨ rupi tu reta güɨreko jo pe. 21 Ërei omano vaerägüe Faraón tayɨ oepɨ, jare ombokuakuaa imembɨ rami. 22 Jare Moisés oyemboe opaete arakuaa Egipto pegua re, jare iyarakuaa katu yae jare jäta ngatu. 23 Jare Moisés cuarenta año güɨnoi yave, oyemongeta ojo vaerä oecha kërai ra yogüɨreko jëtara Israel iñemuña reta vae. 24 Jare oecha metei Egiptoɨgua oinupa güɨnoi metei Israel iñemuña pegua. Jayave oepɨ jare oyuka Egiptoɨgua. Jökorai oepɨ oiporara vae. 25 Moisés oyemongeta tëi jëtara reta oikuaata ko Tumpa oepɨ jae rupi vae, ërei mbaetɨ jökorai oyemongeta. 26 Pɨareve pe oecha mókoi jëtara oñeraro ñogüɨnoi, jare oipota tëi oñono kavi reta. Jáeramo jei chupe reta: “Kuimbae reta, pe reta metei tëtara vae ko. ¿Maera pa ikavimbae vae peyapo oyoupe?” 27 Ërei jókuae kuimbae oinupa güɨnoi jëtara vae omoaña Moisés, jare jei chupe: “¿Kia pa neñono oreruvicharä, orejäa vaerä? 28 ¿Reipota pa cheyuka, Egiptoɨgua kárumbo reyuka rami?” 29 Kuae oendu Moisés yave otekuarai, ojo oiko ketɨgua rami ɨvɨ Madián pe. Joko pe oñemoña mókoi taɨ. 30 Cuarenta año ma oasa yave, metei araɨgua oyekuaa chupe ñuu pe, ɨvɨtɨ guasu Sinaí iyɨpɨ pe. Metei yai jendɨ oï vae güi. 31 Moisés oecha jókuae yave, ipɨakañɨ jese. Ërei oyakatu omae vaerä jese köiño güi yave, oendu yandeYa iñee jei: 32 “Che ko jae neñemuñagüe reta Abraham, Isaac jare Jacob iTumpa.” Jayave Moisés orɨrɨi okɨɨye güi, jare oipoɨu omae vaerä jese. 33 Jayave yandeYa jei chupe: “Emboi ndepɨapaa. Echa reyemboɨ reïa oñeñono tee vae ko. 34 Che añetete aecha kërai oiporara chembae vae reta Egipto pe, jare aendu iyaeo. Jáeramo agüeyɨ ayora vaerä. Añave eyu toromondo Egipto pe.” 35 Kuae Moisés ko jae Israel pegua reta güɨröɨro vae. Echa jei reta chupe: “¿Kia pa neñono oreruvicharä, orejäa vaerä?” Tumpa omondo Moisés mburuvicharä jare oporoyora vaerä, araɨgua yai jendɨ vae pe oyekuaa chupe vae rupi. 36 Moisés güɨnoe reta güeru, mɨakañɨ reta oyapo Egipto pe vae rupi, Ɨguasu Pɨ̈ta vae pe, jare cuarenta año ñuu rupi yogüɨreko ramboeve. 37 Moisés jei Israel pegua reta pe: “YandeYa Tumpa omopüata peve ñeemombeúa perëtara reta güi, che chembou rami. Peyeapɨsaka jese.” 38 Araɨgua omomiari Moisés ɨvɨtɨ guasu Sinaí pe, ñuu pe oyemboatɨ yave Moisés jare ñaneñemuñagüe reta. Tumpa omee Moisés pe ñee tekove pegua, jae omombeu vaerä yandeve. 39 Ërei ñaneñemuñagüe reta mbaetɨ oipota oyapo Moisés jei vae, güɨröɨro reta. Jae reta ipɨa pe oyemongeta oyerova ye vaerä Egipto kotɨ. 40 Jare jei reta Aarón pe: “Eyapo oretumpa retarä yogüɨraja vaerä orerenonde. Echa kuae Moisés Egipto güi orerenoe vae, mbaetɨ roikuaa mbae ra oasa.” 41 Jayave oyapo reta metei toro taɨrusu vae iä, jare omee reta mɨmba oyeyukagüe jókuae tumpa-raanga pe. Omboarete reta jókuae ipo pe oyapo vae. 42 Jáeramo Tumpa oyerova chugüi reta, jare omaeño omboete reta vaerä opaete ara ipo reta. Echa ñeemombeúa reta jembikuatía pe oyekuatía oï körai: “¿Cheve yera pemee mɨmba peyukagüe reta cuarenta año ñuu rupi peiko ramboeve, Israel iñemuña reta? 43 Jökoraiä ko. Peraja ko tumpa-raanga Moloc jee vae oiko pɨpe vae, jare petumpa-raanga Renfán iyasɨtata. Jae reta iä peyapo peyeupe pemboete vaerä. Jáeramo che pomondota Babilonia kutɨ.” 44 Ñaneñemuñagüe reta güɨreko tupao guakapi pegua yemomaendúa pegua ñuu rupi. Tumpa oechauka Moisés pe oyapo vaerä rami etei vae. 45 Jókuae tupao oñemee ñaneñemuñagüe reta pe, jare jae reta Josué ndive güeru, kuae ɨvɨ judiombae vae reta güi oñepɨ̈ro yave. Echa Tumpa opa güɨnoe omombo reta ñaneñemuñagüe jenonde reta güi. Jare David oiko mburuvicha guasurä yave, oimeño kuae pe oï jókuae tupao. 46 Tumpa omae kavi David re, jare jae oyerure Tumpa pe omaeño vaerä oyapo tupao guakapi pegua Jacob iTumpa peguarä. 47 Ërei Salomón omopüa tupao, Tumpa peguarä, 48 yepe tëi Tuichagüe yae vae mbaetɨ oiko tupao oyeapogüe pe, ñeemombeúa jei rami: 49 “Ara ko jae cheguapɨa jenda, jare ɨvɨ ko jae chepɨ jenda. ¿Mbae nunga o ra peyapota cheve? ¿Kia pe ra oïta aputuu vaerä? 50 Che etei ko ayapo opaete kuae mbaembae.” 51 Pe reta ko pepɨa täta vae, pepɨa jare peapɨsa oyembocircuncidambae. Peyovaicho avei Espíritu Santo kotɨ. Peñemuñagüe reta rami etei vi pe reta. 52 Peñemuñagüe reta oyapo ikavimbae opaete ñeemombeúa reta pe. Peñemuñagüe reta oyuka ñeemombeúa reta omoërakua Jupi vae outa vae regua vae. Jaeramoño vi añave pe reta pemee jare peyukauka jókuae jupi vae. 53 Echa Tumpa omeeuka peve iporookuai araɨgua reta rupi, ërei mbaetɨ peyapo. Esteban imano 54 Jare mburuvicha reta kuae oendu yave, iyarasɨ yae, jare jäi ombokɨrɨrɨu reta Esteban kotɨ. 55 Ërei Esteban tɨnɨe Espíritu Santo pe, jare omae ara kotɨ, jare oecha Tumpa iyemboete jare Jesús oï Tumpa iyakatu kotɨ. 56 Jayave Esteban jei: —¡Mase! Aecha ara oyepea oï, jare aecha vi Kuimbaerä oyeapo vae oï Tumpa iyakatu kotɨ. 57 Jayave jae reta täta osapúkai reve iyapɨsa oyopia. Jayave metei rami oepeña reta Esteban oipɨɨ. 58 Jare güɨraja ma tëta guasu güi ikatu pe yave, oyapi reta ita pe. Jare jókuae iyapu reve oñeapo jese vae reta omboi jemimonde oñono metei kuimbae taɨrusu vae Saulo jóvai. 59 Jare oyapi reta ramboeve, Esteban oyerure jei: “CheYa Jesús, eraja cherekove.” 60 Jayave oyetavatɨka, jare iñeeäta reve jei: “CheYa, agüɨye eiporarauka chupe reta kuae mbaeyoa re.” Jare kuae jei yave, omano. |
Biblia DC Guaraní Bolivia © Bolivian Bible Society, 2001.
Bolivian Bible Society