Marku 9 - Bible Fulfulde Bénin New Testament1 O wi'i ɓe kade: «Mii bata on e gooŋa: Woɓɓe wonɓe ɗo maayataa go ɓe ji'a *Laamaare Alla e warda e baawɗe.» Yeeso Yeesu waylitake ( Matiye 17.1-13 ; Luka 9.28-36 ) 2 Ɓaawo balɗe jeego'o, Yeesu yaari Piyer, e Yaakuuba e Yuhaana, kamɓe tan dow waanne towne. Ɓannu makko waylitii yeeso maɓɓe. 3 Gineeji makko jalbitii, rawni tar, walaa baawɗo rawningo gineeji hande nun der duuniyaaru. 4 Den *Eliya e Muusa suppitoy e badda e Yeesu. 5 Go Piyer hocci haala wi'i mo: «Moodibbo, e wooɗi gonoɗen ɗo, accu men darna ɗo bukaaji tati: An wooru, Muusa wooru, Eliya wooru.» 6 O annaa ka o batata, gam kulol manŋol nanŋii ɓe. 7 Den duulel wari ommi ɓe, go daane gom ƴiwi der duulel e wi'a: «Oo ɗo laatii *Ɓiɗɗo am jiɗaaɗo, kettinanee mo!» 8 Ɗon maa ɗon, aahiiɓe daari daari, yi'ay goɗɗo sey Yeesu tan wondi e maɓɓe. 9 No ɓe jippii diga dow waanne o haɗi ɓe to ɓe batu goɗɗo ko ɓe ji'i faa to *Ɓii neɗɗo fintii diga maayde. 10 Ɓe ɗowtanii haala kan, amma ɓe darii ɓee ƴamontira hakkune maɓɓe ume o yiɗi batugo e wi'ugo fintugo makko hakkune maayɓe. 11 Ɓaawo majjum, ɓe ƴami mo, ɓe bi'i: «Ume waɗi ko *moodiɓɓe tawreeta e wi'a ‟*Eliya nun haani arta wara?”» 12 O toontii ɓe o wi'i: «Gooŋa nun, Eliya artan wara taw, moƴƴina huune fu. Den ume waɗi ko Binni Ceniini e wi'a: ‟*Ɓii neɗɗo toorete tooraaji ɗuuɗɗi, o yawnee?” 13 Mii bata on, e gooŋa Eliya warii, ɓe gaɗii mo ko ɓe jiɗi fu, hande no ɗum winniraa dow makko der Dewte.» Yeesu nyawti suka mo ginnool toorata ( Matiye 17.14-21 ; Luka 9.37-43 ) 14 No ɓe bittoy to aahiiɓe horiiɓe, ɓe ji'i jama'aare ɗuunne e huuritii ɓe, *moodiɓɓe tawreeta e yeddontira e maɓɓe. 15 No ɓe ji'i Yeesu, haaynaare mawne waɗi ɓe, ɓe fu ɓe doggi, ɓe jaɓɓoyii mo ɓee canna mo. 16 O ƴami ɓe, o wi'i: «Ume jeddontirtonno e maɓɓe?» 17 Caka jama'aare nen goɗɗo toontii mo wi'i: «Moodibbo, mi waddanii maa ɓiyam gorko mo ginnool muumiɗini. 18 To ginnool ŋol ummanake mo, ŋol doƴƴan mo nun e leydi, hunnuko makko e ƴufa guufo, oo ƴakkontira nyiiƴe, o ŋaɗa konkon. Mi eelii aahiiɓe maaɗa ɓe diiwa ŋol, amma ɓe baaway.» 19 Yeesu wi'i ɓe: «Onon ɓe galaa goonɗinki! Faa dey gondanmi e mooɗon? Faa dey munyananmi on? Gaddanee am suka on!» 20 O waddanaa mo. No ginnool ŋol yi'i Yeesu, ŋol yiili suka on, ŋol doƴƴi, o yani oo tallitoo, hunnuko makko e ƴufa guufo. 21 Yeesu ƴami baaba suka on, wi'i: «Diga dey ɗum tawi mo?» Baaba on toontii, wi'i: «Diga oo pettel. 22 Kade bo wakkati fu, ginnool ŋol e doƴƴa mo der yiite naa bo der diyam, gam halka mo. Yurma men, ballitaa men to a waawan!» 23 Yeesu wi'i mo: «To mi waawan bi'uɗaa? Huune fu waɗanto goonɗinɗo.» 24 Ɗon maa ɗon, baaba suka on bati dow dow, wi'i: «Mi goonɗinii, amma wallam, gam goonɗingo e tiiɗanimmi!» 25 No Yeesu yi'i jama'aare e dogga e wara, e hawrito to maɓɓe, o wi'i ginnool ŋol: «An ginnool muumiɗinoowol e pahiɗinoowol, mii wi'ee wurta e suka on, taa naatu e makko kade abada.» 26 Ginnool ŋol halɓi, dimmi suka on e semme, wurtii. Suka on e fukkii hande maayɗo, himɓe darinooɓe ɗon fu wi'i o maayii. 27 Amma Yeesu nanŋi junŋo makko, ummini mo, o darii. 28 Yeesu naati suudu, aahiiɓe makko ƴami mo wi'i: «Ume waɗi ko men baaway ko riiwi ginnool ŋol?» 29 O toontii o wi'i: «Iri ginnool ŋol riiwataako to hinaa e du'aare .» Yeesu batanii maayde e pintol mum de ɗiɗawre ( Matiye 17.22-23 ; Luka 9.43-45 ; Daaru bo Marku 8.31-33 ) 30 Ɓaawo mum, ɓe ummii ɗon, ɓe palti leydi *Galili. Yeesu yiɗaa goɗɗo anna to o woni, 31 gam oo janŋina aahiiɓe makko, oo wi'a: «*Ɓii neɗɗo wattete e juuɗe himɓe, ɓe bara mo, amma balɗe tati ɓaawo maayde makko, o fintan.» 32 Amma aahiiɓe makko faamay maana boliiɗe ɗen, ɓe kulii ƴamugo mo bo. Moy ɓuri manŋu? ( Matiye 18.1-5 ; Luka 9.46-48 ; Marku 10.42-45 ) 33 Ɓe jottii Kafarnahum. No ɓe naati der suudu, o ƴami aahiiɓe makko, o wi'i: «Ume jeddontirtonno dow laawol?» 34 Ɓee jeeɗii. Nani ka ɓe jeddontiranno dow laawol woni moy nun ɓuri manŋu der maɓɓe. 35 Den Yeesu jooɗii, noddi aahiiɓe mum sappo e ɗiɗo, wi'i ɓe: «Jiɗɗo ardaago fu, wonoo ɓaawo horiiɓe, laatoo maccuɗo maɓɓe.» 36 Den o nanŋi junŋo sukayel, o waddi ŋel hakkune maɓɓe, o etti ŋel o wuunii, o wi'i ɓe: 37 «Jaɓɓiiɗo sukayel hande ŋel ɗo e inne am fu, min joomum jaɓɓii, kade bo jaɓɓiiɗo am fu, min tan bane joomum jaɓɓii, amma o jaɓɓake liluɗo am bo.» Mo haɓidintaa en fu ɓaawo men darii ( Luka 9.49-50 ) 38 Yuhaana wi'i mo: «Moodibbo, men ji'ii gorko gom e riiwa ginnaaji e inne maa, men kaɗii mo ɗum gam o tokkay en.» 39 Amma Yeesu wi'i ɓe: «To on kaɗee mo ɗum, gam gaɗuɗo kaayeefi e inne am, waawataa ko hallini am law ɓaawo ni. 40 Gam mo haɓidintaa en fu, ɓaawo meeɗen nun darii. 41 Mii bata on e gooŋa: neɗɗo fu kokkuɗo on diyam jaruɗon gam on himɓe *Almasiihu, joomum dullataa barjaari majjum.» 42 «Neɗɗo fu doƴƴuɗo gooto der faanɗuɓe goonɗinɓe inne am der hakkeeji, ɓuranno wooɗugo joomum haɓɓanee hayre namarde e daane mum, faɗɗee e maayo. Manŋu hakke ( Matiye 18.6-9 ; Luka 17.1-2 ) 43 To junŋo maa nun waɗintee hakke, wudditin ŋo, gam wuuridingo e junŋo wooto der aljanna e ɓuri taweeki maa e juuɗe ɗiɗi der jahannama, to yiite mum nyifataa. [ 44 Ton gilɗi maɓɓe waatata, yiite mum bo nyifataa.] 45 To bo koyŋal maa waɗintee hakke, wudditin ŋal, gam wuuridingo e koyŋal gootal der aljanna e ɓuri naatoygo e koyɗe ɗiɗi der jahannama. [ 46 Ton, gilɗi maɓɓe waatataa, yiite mum bo nyifataa.] 47 Kade bo to itere maa nun waɗintee hakke, ɗoofu ne, gam naatugo *Laamaare Alla e itere woore, ɓuri wonaago maa der jahannama e gite ɗiɗi. 48 Ton, gilɗi maɓɓe waatataa, yiite mum bo nyifataa. 49 Gam moy fu maatinte e yiite hande no sadakaaji maatinirtee lamɗam. 50 Lamɗam laati nun huune ko wooɗi, amma to dakam majjam waati, ume welinta ɗam? Goodee lamɗam caka mon, jooɗoɗon jam.» |
Bible Fulfulde Bénin, New Testament © SIM International, 2011.