Yoane 9 - Bibilia Buk na Ŋun nagon koti luŋu aYesu a toke ’ya ŋuto logon a yuŋwe a mo ’doke 1 A na tiri Yesu nu, a nye meddilele ŋuto logon yuŋwe a mo ’doke. 2 A ŋutu kanyit kajujumuk pije lepeŋ adi, Katodinönit, toron niŋa na tiŋdu lo ŋuto yuŋwe a mo ’doke? Ŋina toron a na lepeŋ, kode a na monye ko ŋote? 3 A Yesu waddi adi, Ti gwon adi lo ŋuto a toroŋdya, kode monye ko ŋote, ama lepeŋ yuŋwe a mo ’doke anyen memeta adi Ŋun kikita ko lepeŋ i mugun. 4 Yi ködyö yeŋon koŋdya kitajin ti lepeŋ lo sunyuŋdyö nan lo a kak nyuŋ a tuparan. Tukwaje de popo nagon lele ŋuto ti bulö kitari na. 5 Na gwoŋdi nan i na kak na, nan a parara na ŋutu ti na kak. 6 A nagon nye aje kulya nu, a nye yakakiŋdye kamulak kak a nuddi lipo ko kamulak, a nye linyokiŋdye ko ŋuto lo i konyen, 7 a kulyani ko lepeŋ adi, Iti, ko lalaji i jor na Siloama. (Siloama nyönyökö adi, Sonyo.) A ŋuto lo iŋge tu, a iŋge lalaju, a nye ko yitwene a bulöni bulö meddya. 8 A maratejin kanyit se ko ŋutu logon köju aje met lepeŋ i ŋoŋolija kulo pije adi, Lo ŋona ’bayin a ŋuto logon yeŋ sisi ’datu i ŋoŋolija lo? 9 A kulye kulyani adi, Iŋkoi, lepeŋ a nye; ama a kulye renyani adi, ’Bayin, lepeŋ ti gwon a nye. Lepeŋ meta gwoso nye. Nyena a ŋuto lo ko mugun kulyani adi, Nan a nye. 10 A se pije lepeŋ adi, Nyena a konyen kulök ŋaji ada? 11 A nye waddi adi, Ŋuto lo luŋu a Yesu lo a nuddu lipo, a liŋyökiŋdye köyö i konyen, a takiŋdye nan i tu Siloama i lalaju. A nan iŋge tu a nan iŋge lalaju, a nan joni jo meddya. 12 A se pije ŋuto lo adi, A lepeŋ liya? A nye waddi adi, Nan ti den. Parusijin pipija ŋuto go i kulya ti tokela nanyit. 13 A sejoŋgi ŋuto logon köju a mo ’doke lo ko Parusijin yu. 14 Nyena ŋilu lor lo nuddi Yesu lipo a ŋaji konyen ti lepeŋ lo a Sabata. 15 A Parusijin köti pije ŋuto lo ko lepeŋ a tiki i meddya ada. A nye takiŋdye lepeŋat adi, Lepeŋ a liŋyökin lipo köyö i konyen a nan lalaji lalaju, a nan bulöni bulo meddya. 16 A kulye Parusijin kulyani adi, Ŋuto lo koŋdya kine ŋo lo ti po ko Ŋun yu, kogwon lepeŋ ti ’debba Sabata. A kulye kulyani adi, Ŋuto logon a katoronyanit bubulö koŋdya kweyesi gwoso kine ada? A se iŋge koŋa. 17 Nyena a se köti pije ŋuto mo ’doke lo adi, Do jambu nyo i kulya ti lepeŋ kogwon lepeŋ aje ŋaju konyen kulök? A nye waddi adi, Lepeŋ a nebi. 18 Nyenagon a Yudayaki tine yuŋ adi ŋilo ŋuto köju a mo ’doke ko soŋinana bulöni bulö meddya, tojo ko se a luŋun monye ko ŋote ŋilo ŋuto logon a tiki i meddya lo, 19 a pije se adi, Lo a ŋuro losu le? Ta ŋona kulya adi lepeŋ aje yuŋwe a mo ’doke? Lepeŋ soŋinana meddya ada? 20 a ko monye ko ŋote waddi adi, Yi deden adi lepeŋ a ŋuro likaŋ, ko adi lepeŋ aje yuŋwe a mo ’doke. 21 Ama yi ti den ko lepeŋ soŋinana meddya ada, köti yi ti den ko ŋa lo ŋaju konyen kanyit. Pije ta lepeŋ, lepeŋ gwe a duma; lepeŋ ko mugun bubulö waddu. 22 Ko monye ko ŋote jambu sona kogwon se kujönö Yudayaki. Kogwon Yudayaki köju a torukökin ko ’börik adi ko lele ŋuto a tuggö adi Yesu a Masia, ti nye ködyö riköjine kaŋo i kadi momoret. 23 ŋina a kwe nagon ko monye ko ŋote kulyari adi, Lepeŋ gwe a duma, pije ta lepeŋ. 24 Nyena a se köti lupundye ŋuto logon köju a mo ’doke lo daŋ tomurek, a kulyani ko lepeŋ adi, Tambi kulya nagon a gwak ko Ŋun i komor. Yi a den adi lo ŋuto a katoronyanit. 25 A ŋuto lo waddi adi, Nan ti den kode lo ŋuto a katoronyanit kode ’bayin; lo geleŋ kata nagon nan deden, adi nan köju a mo ’doke, ama soŋinana nan meddi meddya. 26 a se pije lepeŋ adi, Nye a konakin do nyo? Nye ŋa konyen kulök ada? 27 A nye waddi se adi, Nan dika aje takin ta, a ta gwe a ko yiŋ. Nyo ta ’dek yiŋga köti? Ta köti ’de ’dekan gwon a ŋutu kanyit kajujumuk? 28 A se momoroji lepeŋ a kulyani adi, Do a ŋuto lonyit kajujumunit, ama yi a ŋutu ti Mose kajujumuk. 29 yi deden adi Ŋun aje jambu ko Mose; ama ko gwe gwoso ŋilo ŋuto yi ti den ko nye po ya. 30 A ŋuto lo waddi adi, Ŋina a ŋo sörit! Ta ti den ko nye po ya, ama nye aje ŋaju konyen kwe! 31 Yi deden adi Ŋun ti yiŋ katoronyak, ama ko lele ŋuto kukuk Ŋun a koŋdi ’dekesi ti lepeŋ, a Ŋun yiŋge ŋilo ŋuto. 32 Suluja i suluwa na na kak a ko yiŋa kwöŋ adi lele ŋuto a ŋaju konyen ti ŋuto logon aje yuŋwe a mo ’doke. 33 Ko ködyö ŋilo ŋuto ti po ko Ŋun yu, a lepeŋ ködyö tine bulö koŋdya nene ŋo. 34 A se waddi lepeŋ adi, Do pipiluŋdya i toronjin kata. Do ’dek todiŋdyö yi? A se riköddi lepeŋ kaŋo i kadi momoret. Tomo ’dokenon na töilyet 35 A Yesu iŋge yiŋ adi se aje rikun lepeŋ kaŋo, a nye ryeji lepeŋ, a pije adi, Do ŋona a yuŋ Ŋuro lo ŋuto? 36 A ŋuto lo waddi adi, Duma liŋ, lepeŋ a ŋa anyen nan böŋö yubbö lepeŋ? 37 a Yesu waddi lepeŋ adi, Do aje met lepeŋ; nye ŋilo lo jambu ko do soŋinana lo. 38 A ŋuto lo kulyani adi, Nan a yuŋ pon MATAT liŋ; a nye ’dorone rupu ko Yesu i komor twöju lepeŋ. 39 a Yesu kulyani adi, Nan aje po i na kak i ’duŋgö na kulya, anyen ŋutu logon ti meddya kilo boŋö memeddya, anyen se lo memeddya kilo böŋö wora a mo ’dokeno. 40 A kulye Parusijin lo gwon ko lepeŋ nyona kulo ko yiŋge kine kulya, a se pije lepeŋ adi, Yi köti a mo ’dokeno? 41 A Yesu waddi se adi, Ko ta ködyö a mo ’dokeno a ta ködyö gwe ’bak toron. Ama soŋinana ta kulya adi, Yi memeddya; nyena toronjin kasu yeyeŋon. |
Bari Bible © United Bible Societies, 1979.
Bible Society in South Sudan