Yoane 11 - Bibilia Buk na Ŋun nagon koti luŋu aTwan na Lajaro 1 Lele ŋuto kata logon a gilö, A karin kanyit a Lajaro. Lepeŋ si’da Betania i köji nase Maria se ko kiaser nanyit Marata. 2 Ŋina Maria a nye nagon aje we ’ya MATAT ko welet na mon ’bura, a iŋge seja mokosi kanyit ko kupir kanyit ti kwe. Ŋilo Lajaro logon a gilö lo a luŋaser lonyit. 3 A kiasirik kune soŋdi ŋuto i takiŋdya na Yesu adi, MATAT, ŋuto logon do nyanyar lo lu a gilö. 4 A Yesu ko yiŋge ŋilo lore a nye kulyani adi, Ŋilo twanti ti tatuja, ama anyen bulari Ŋun ko anyen jakiŋdya nan Ŋuro lo Ŋun bulet. 5 Yesu nyanyar Marata ko kiaser nanyit se ko Lajaro. 6 A na yiŋge nye adi Lajaro aje gilö nu, a nye karaki i pirit na gwoŋdi nye kata nu ko kulye perok murek. 7 A i mukök na ŋina a nye kulyani ko ŋutu kanyit kajujumuk kulo adi, Ti yi köti iti ta Yudaya. 8 A ŋutu kanyit kajujumuk pije lepeŋ adi, Katodinönit, i perok ku ’dik lo tu Yudayaki ga ’yu gugubuja do ko ŋurupö, a do yitöni yu köti? 9 A Yesu waddi adi, Tuparan geleŋ ti gwon ko saalan puök wot murek le? Nyena ko ŋuto wörö paran lepeŋ ti köpukö, kogwon lepeŋ memet parara na na kak; 10 Ŋoma ko ŋuto wörö kwaje, lepeŋ kököpuko kogwon parara ’bayin ko lepeŋ i mugun. 11 A Yesu ko jambi kine kulya, a nye ’ya ’yi jamakiŋdya lepeŋat adi, Ju likaŋ Lajaro lu dodoto; ama nan de tutu i topuruŋdyö na lepeŋ. 12 a ŋutu kanyit kajujumuk kulyani ko lepeŋ adi, MATAT, ko lepeŋ dodoto, lepeŋ de popo a lo ’but. 13 Nyenagon a Yesu jambi kulya ti twan na Lajaro, ama a se, yeyeji adi nye jambu kulya ti doto na yeŋ na. 14 A kirut Yesu tukökiŋdye lepeŋat köke adi, Lajaro aje twan, 15 ama nan a lyoŋon kogwon kulya kasu kogwon nan ’bayin yu, anyen ta böŋö yuyubbö. Nyena ti yi iti ta ko lepeŋ yu. 16 A Toma lo luŋu a Kurudwötti kulyani ko kulye kajujumuk kulo adi, Ti yi moraddi ta ko lepeŋ köti anyen yi böŋo twatwa ko lepeŋ i pirit na geleŋ. Yesu a ŋiel ko a ru 17 A Yesu ko ’dure, a ko ryeji Lajaro aje doto i gulöm perok iŋwan. 18 Suluja Yerusalema tojo Betania nyona a mailijin murek, 19 a Yudayaki jore iŋge po kase Marata ko Maria ni i sugga na lepeŋat i kulya ti twan na luŋaser lose lo. 20 A na yiŋge Marata adi Yesu popo nu, a nye iti i dodogga na lepeŋ; ama a Maria möŋdi midi. 21 A Marata kulyani ko Yesu adi, MATAT, ko do ködyö gwon ni a luŋaser liŋ lo ködyö tine ko twan. 22 Ama nan deden adi ma ’di soŋinana Ŋun de titikin do ŋo liŋ nagon do a piyun ko lepeŋ kine. 23 A Yesu kulyani adi, Luŋösur mo ŋiŋien i twan koti. 24 a Marata waddi lepeŋ adi, Nan deden adi nye mo ŋiŋien köti i twan i lor ’dutet. 25 A Yesu kulyani ko lepeŋ adi, Nan logon a ŋiet ko a ru. Ŋuto logon a yubbo nan lo mo gwon jörun ma ’di ko nye a twan; 26 a nye lo gwon jörun ko a yubbö nan lo mo ti twan kwöŋ. Do a yuŋ kine kulya? 27 a nye ruŋge adi, lye, MATAT; nan a yuŋ adi do a Masia Ŋuro lo Ŋun logon adi popo i na kak lo. Yesu gwigwien 28 A nagon Marata aje kulya sona nu, a nye yitwene yitwe a luŋgi Maria kiaser nanyit a kulyani ko lepeŋ a lwön adi. Katodinönit lo ni, lepeŋ luŋgu do. 29 A Maria ko yiŋge kine kulya, a nye ŋine ki ’de ’de a iti ko Yesu yu. 30 Yesu nyuŋ a ko ’dur köji kata, ama nyuŋ gwon i pirit nagon Marata dodoggi lepeŋ nu. 31 A Yudayaki logon gwon kadi ko Maria i pirit na geleŋ i sugga na lepeŋ kulo, ko meddi lepeŋ i ŋien ki ’de ’de a iti tu nu, a se kepoddi lepeŋ yeyeju adi lepeŋ tu nyu i gulöm i gwien. 32 A Maria ko ’dure i pirit nagon Yesu gwon kata nu, a nye meddi lepeŋ, a nye rosokakine kak ko lepeŋ i mokosi, kulya adi, MATAT, ko do ködyö gwon ni a luŋaser liŋ lo ködyö tine ko twan. 33 A Yesu ko meddi lepeŋ i gwien, se ko Yudayaki logon a moruŋdya ko lepeŋ i pirit na geleŋ kulo köti gwine gwien, a lepeŋ ’duani kanyit i töili dedelya, 34 a nye pije se adi, Ta aje nuk lepeŋ ya? A se waddi lepeŋ adi, MATAT, po ko meddi. 35 A Yesu gwine gwien. 36 Nyena a Yudayaki kulyani adi, Meddi ta, nye nyanyar lepeŋ parik. 37 Ama a kulye kase kulyani adi, Lepeŋ a ŋaju konyen ti ŋuto logon a mo ’doke, nyo nye a ko koŋdya nene ŋo anyen lo ŋuto gwon ti twan? Yesu a toŋiju Lajaro i twan 38 A Yesu köti ’duani ’dua na ’durökiŋdye nye i gulöm nu. ŋina gulöm a kuggi, a ŋurupit iŋge muköki i kutuk na gulöm. 39 A Yesu kulyani adi, Gwuluŋörö ta ŋurupit kaŋo. A Marata kiaser ŋuto logon aje twan lo kulyani ko lepeŋ adi, MATAT, soŋinana lepeŋ lu ŋona mone mon, kogwon lepeŋ a joŋga perok iŋwan. 40 a Yesu pije lepeŋ adi, Nan dika a ko takin do adi ko do a yubbö do mo memet bulet na Ŋuro? 41 Nyena a se gwuluŋöddi ŋurupit kaŋo; a Yesu diŋe ki, a kulyani adi, Tinate Baba, kogwon do yiyiŋ nan. 42 Nan ko mugun nio aje den adi do yiyiŋ nan ŋupi; ama nan jambu kogwon kulo ŋutu lo gwogwo ’dan ni kulo, anyen se böŋö yuyuŋ adi do lo sunyuŋdyö nan. 43 A nye ko kulyani sona, a nye luŋgi ko gworo lobot adi, Lajaro, lupundye kaŋo. 44 A ŋuto logon aje twan lo lupuŋdye kaŋo a tora könisi ko mokosi ko boŋgwat nukesi, a komor nanyit iŋge tora ko boŋgo. A Yesu kulyani ko lepeŋat adi, Lake ta lepeŋ ko ti lepeŋ iti. Ŋutu ga ’yu mwön ko Yesu (Köti Matayo 26.1-5 ; Marako 14.1-2 ; Luka 22.1-2 ) 45 Nyenagon a jore ti Yudayaki logon aje po i ’yö ’yu na Maria kulo iŋge met ŋo na kon Yesu kune, a se yubbe lepeŋ, 46 ama a kulye kase iti ko Parusijin yu, a takiŋdye se ŋo nagon Yesu aje kon kunu. 47 Nyena a kiŋanejin temejik se ko Parusijin luŋgi momoret nase, a pije ’börik adi, Yi koŋdya nyo? kogwon lo ŋuto koŋdya kweyesi jore. 48 Koyi a kölökin lepeŋ sona, a ŋutu liŋ mo yubbe lepeŋ, a kirut ŋutu ti Roma mo poŋdi i köŋu na pirit nika) nake na rurwan se ko jur likaŋ. 49 Ama a lele lose karin kanyit a Kayapa logon a kijane duma i ŋilu kiŋa, kulyani ko se adi, Ta ti den nene ŋo kwöŋ; 50 ta a ko kurun adi ködyö a na ’but kasu ko ŋuto geleŋ lo twan dakari ŋutu kulo, an ŋutu ti jur ’bukuluŋ ködyö twatwa. 51 A lepeŋ tine jambu kune kulya a kanyit, ama na gwoŋdi nye a kijane duma i ŋilu kiŋa nu, a nye iŋge keju adi Yesu ködyö tatatua dakari ŋutu ti jur ’bukuluŋ, 52 ama ’bayin adi daggu ŋutu ti jur ka ’de, ama köti anyen nye böŋö pepenuŋdya i pirit na geleŋ ŋwajik ti Ŋun logon aje reara ka ’de ka ’de kilo. 53 Nyena suluja i ŋilu lor tojo ko ŋerot a Yudayaki ga ’yi mwön ko lepeŋ. 54 Nyenagon a Yesu köti tine wörö köke ko Yudayaki kiden, ama a kö ’yi ŋinu pirit a iti i jur logon nyona ko yöbu, i köji na luŋu a Epuraima, a mönuŋdye nyu se ko ŋutu kanyit kajujumuk. 55 A rorwe lo Yudayaki logon a Pasaka gwe nyona, a ŋutu jore ti jur iti Yerusalema i toke ’ya na ’börik i ŋerot na Pasaka. 56 A se gwe i ga ’yu na Yesu, a totopine ko ’börik na gwo ’di ’e se i Kadi na Ŋun nu, adi, Ta yeyeju nyo? Lepeŋ ŋona de popo i rorwe kode ’bayin? 57 Kiŋanejin temejik se ko Parusijin aje tiŋdu saresi adi ko lele ŋuto a den pirit nagon Yesu gwon kata na, ködyö ti tuke tuk, anyen se ködyö momok lepeŋ. |
Bari Bible © United Bible Societies, 1979.
Bible Society in South Sudan