Lewi 26 - Bibilia Buk na Ŋun nagon koti luŋu aŊutu katwöyök wuju ’boriesi (Köti Nyökit 7.12-24 ; 28.1-14 ) 1 Ta ködyö ti tetenakiŋdya ’börik nyömuejin, köti a ta ködyö tine togwi ’dikiŋdya ki nyömue lo gigiru kode ŋurupit, köti ti ta gwe ti togwi ’dikiŋdya ki ŋurupit lo gigiru kasu i jur, anyen dulaki kak i twöju na se, kogwon nan a MATAT ŋun losu. 2 A ta ködyö ’debbi sabatajin kwe, a ta kujönöni pirit nio nake na rurwan: nan logon a MATAT. 3 Ko ta wöwörö i saresi kwe lo wurö, a ta ’debbi saresi kwe a koŋdi se, 4 nyena a nan mo tiŋdi ta kuduöt i diŋitan kase, a kak mo tore toran, a kaden ti mu ’diŋ mo rade ludweki kase. 5 A ta mo yeŋe gwuddyö ’bolot tojo ko diŋit nagon ta ’deji ludweki ti binyo, a ta mo ’deji ludweki ti binyo tojo ko diŋit weyet na nyomot; iŋkoi ta mo nyesu kinyo a yimönö, a ta mo si ’dani ’bura kasu i jur ’bak kujönö. 6 A nan mo tiŋdi jur i gwon taliŋ, a ta mo pere kak i doto, a lele ŋuto gwe ’bayin lo tokujöŋdu ta. A nan mo tiŋdi gwuruŋin i gwon ’bayin i jur, köti a merok tine po i köŋu na jur losu. 7 A ta mo riköddi merok kasu, a mo totoggi se kak ko baŋdujin. 8 A ŋutu kasu mukanat mo riköddi merok mia geleŋ, a ŋutu mia geleŋ kasu mo riköddi merok alipan puök; iŋkoi a ta mo totoggi merok kasu ko baŋdujin. 9 A nan mo memeddi ta ko töili lo ’but, a mo tiŋdi ta i yuŋwe jore a mo tuŋdije ta, a nan mo togo ’yi tomoret nio ko ta. 10 A ta mo nyesi kinyojin logon a ’dela ’beron kulo, a ta mo yunuŋdye kilo kinyojin ti ’beron kulo kaŋo anyen kölökiŋdyö kinyojin ludukö pirit. 11 A nan mo tiŋdi kemia nio kasu kiden, a nan mo tine maŋdu ta. 12 A nan mo wöröni kasu kiden, a nan mo gwe a ŋun losu a ta mo gwe a ŋutu kwe. 13 Nan logon a MATAT ŋun losu logon a joŋdya ta kaŋo i jur lo Ejipeto, an ta ködyö yeŋon gwon a ’dupi ti kulu ŋutu; a nan aje ’beleŋgu ködini gwuluŋi losu a tiŋdi ta i wörö gwogwo. Ŋutu kalaak wuju riŋesi (Köti Nyökit 28.15-68 ) 14 Ama ko ta ti ’bön yiŋga nan, a ta tine koŋdya kilo saresi liŋ, 15 a ko ta rerenya saresi kwe lo wurö a töilyet kasu maŋdi kulya na ’duŋ nan kune, a ta gwe ti koŋdya saresi kwe liŋ ama a ta ’beleŋgi tomoret nio, 16 nyena a nan mo konakiŋdye ta kune ŋo: kweja adi nan mo totorigwöggu ta ’de ’de kijek ko kujönö, nan mo su-sunyukin ta twanti lo tosogga ŋutu, se ko sa ’yu na mugun nagon köŋu konyen a tolikaddi ru kaŋo. A ta mo weji nyomot kasu ko kana, kogwon merok kasu mo nyesu lepeŋat; 17 a nan mo tiŋdi komor nio a naron ko ta, a ta mo telani tela ko merok kasu i komor; a se lo maŋdu ta kulo mo tumatyane ko ta, a ta mo wöki wökön ’bak ŋutu lo riköddu ta. 18 Ama ko ta nyuŋ ti yiŋga nan ma ’di i kine kulya, nyena a nan mo riŋge ta köti daŋin buryo kogwon toronjin kasu, 19 a nan mo ’beleŋgi ’du ’duŋga nasu na riŋit, a nan mo tiŋdi ’dikolo na gwon kasu loki kune i gwon a nago gwoso witi a tiŋdi kak nasu i gwon a nago gwoso mölwö; 20 a ta mo kitani ko riŋit ko kana, kogwon kak nasu mo tine toran, a kaden ti mu ’diŋ mo tine radan ludweki kase. 21 Ama ko ta wörö a wok köyö, a tine yiŋga nan, a nan mo köti jakiŋdye ta kulye twana daŋin buryo lwölwöŋ toronjin kasu. 22 A nan mo kölöddi gwuruŋin kasu kiden, logon mo koja ŋwajik kasu, a mo tukaŋi toro ’bo kasu, a mo tiŋdi ta i gwon ku ’dik, a kikolin kasu mo tine wörörikin. 23 Ama ko ködyö kine ŋo a ko löpu-kun ta köyö ni, ama a ta nyuŋ wöröni a wok köyö, 24 nyena a nan köti mo wöröni kasu a wok, a nan lepeŋ mo ririŋge ta daŋin buryo kogwon toronjin kasu. 25 A nan mo joŋdi merok kasu loki logon mo riŋga ta kogwon ta a ko ’debba tomoret nio; a ko ta a momora-kiŋdya kasu i köjinö lukata a nan mo sunyukiŋdye ta twanti iŋgo, a ta mo wuwuki i könisi ti merok. 26 A ko nan a nyökuŋdyö kak kinyo losu logon töggu ta lo a lo ’dit parik, a ŋutu wate puök mo deŋi ambatajin kasu i namet geleŋ, a mo tembi ambatajin kasu ko mijan; a ta mo nyesi nyesu, a mo tine yimönö. 27 Nagon ko ta nyuŋ ti yiŋga nan ma ’di i kine kulya, ama a ta wöröjine a wok köyö, 28 a nan köti mo wöröjine a wok ko ta ko woran na pape, a nan lepeŋ mo ririŋge ta daŋin buryo kogwon toronjin kasu. 29 A ta mo nyesi ŋwajik kasu lulyan ko nawate. 30 A nan mo köŋi piritön kasu kwakwasesi na gwon i ko ’dulan ti merya kine, a mo tolikiŋdye piritön ’yuresi kasu ti bökur, a nan mo gubakiŋdye öpuö kasu na ’bu ’burön kune i loki na nyömuejin kasu lo ’bu ’burön; a nan mo maŋdi ta. 31 A nan mo tiŋdi köjinö kasu i gwon a murwöki, a nan mo tiŋdi piritön kasu nake na rurwan i gwon kana, a nan mo tine moja rubaŋgajin kasu lo mon paleleŋ. 32 a nan mo tiŋdi kak i gwon kana, anyen merok kasu logon mo si ’da kata kulo mo sösöŋu ko nye. 33 a nan mo toreaddi ta i kiden na jurön, a nan mo ’dutuŋdye baŋdu kaŋo i riköddu na ta, a jur losu mo gwe a ruba, a köjinö kasu mo gwe a murwöki. 34 A i nu diŋit a lu jur mo yuke yukan i sabatajin kanyit, temba i diŋit na gwoŋdi nye a ruba na i diŋit na gwoŋdi ta i jur lo merok kasu nu; nyena a lu jur mo yuke yukan i sabatajin kanyit. 35 Temba i diŋit na gwoŋdi nye a ruba nu a nye mo yuke yukan, ma ’di yukan nagon nye a ko yuŋge i sabatajin kasu i diŋit na si ’dari ta kata nu. 36 Ama ko gwe gwoso ŋutu kasu logon a pituŋdyö kulo, nan mo soson tomunyan kase i töilyet i jurön ti merok kase logon se si ’da kata kulu; nyena ma ’di ko a woŋon adi ’beyek a mo tiŋdi lepeŋat i wökön gwoso ŋuto lo wökön kaŋo i baŋdu, a lepeŋat mo ’do ’done kak ’bak ŋutu lo riköddu se. 37 a se mo kökö-puköni kököpukö ko ’börik gwoso ŋuto lo wökön kaŋo i baŋdu, ’bak ŋutu lo riköddu se; a ta mo gwe ’bak riŋit nagon ta te ’yi merok kasu. 38 A ta mo twatwane i kiden na jurön, a jur lo merok kasu mo nyesi ta. 39 a ŋutu kasu lo pituŋdyö kulo mo tolikine toliki i jurön ti merok kase kogwon ŋonyan nase; köti kogwon ŋonyesi ti merenyejin kase a se mo tolikine toliki gwoso lepeŋat. 40 Ama ko se a tuggö ŋonyan nase se ko ŋonyesi ti merenyejin kase i renya nase nagon se a renyari nan na, ko köti i wöröji nase a wok köyö, 41 a nan wöröjine a wok kasu a joŋgi lepeŋat tojo i jur lo merok kase; nyena ko töilyet kase logon a ti ŋutu logon a ko yubbö nan kulo a tokoyokwe kak, a se iŋge ropakin ŋonyan nase; 42 nyena a nan mo yiyiuŋdye tomoret nio ko Yakobo, a nan mo yiyiuŋdye tomoret nio ko Yisaka ko tomoret nio ko Abarayama, a nan mo yeyeji lu jur. 43 Ama a se iŋge kö ’yu lu jur, a jur mo yuke yukan i sabatajin kanyit na gwoŋdi nye a ruba ’bak lepeŋat kata nu, kogwon se a renya kulya na ’duŋ nan kune a toilyet kase maŋdi saresi kwe lo wurö. 44 Ama ma ’di i kine kulya liŋ, na gwoŋdi lepeŋat i jur lo merok kase nu, a nan mo tine renya lepeŋat, köti a nan mo tine maŋdu se i tukaŋu na lepeŋat asut, ko i ’beleŋgu na tomoret nio ko se; kogwon nan logon a MATAT Ŋun lose; 45 ama kogwon kulya kase a nan mo yiyiuŋdye tomoret nio ko merenyejin kase logon nan köju a jon kaŋo i jur lo Ejipeto a jurön liŋ memeddya, anyen nan böŋö gwon a Ŋun lose: nan logon a MATAT. 46 Kilo a saresi lo wurö, ko kulya na ’duŋ nan kune, se ko saresi logon MATAT a tin i kiden nanyit ko ŋutu ti Yisaraele ko Mose i kutuk, i mere Sinai yu. |
Bari Bible © United Bible Societies, 1979.
Bible Society in South Sudan