2 Samuele 19 - Bibilia Buk na Ŋun nagon koti luŋu a1 A kine kulya nyönyökökine Yöaba adi, Mete, mor ŋilu gwigwien ko dedelya kogwon kulya ti Abisaloma. 2 Nyenagon a te ’ya na ŋilu lor iŋge löpuggo a delya i ŋutu liŋ; kogwon ŋutu a yiŋga i ŋilu lor adi mor gwon i delya kogwon ŋuro lonyit. 3 A ŋutu kulo kokoladdi ’börik a lwön i köji lukata i lu lor gwoso ŋutu logon kusik a yu ko se wökun i mörö. 4 A mor muŋge komor nanyit a luluje lulujö adi, Wöidiö ŋuro liŋ Abisaloma! Wöidiö Abisaloma ŋuro liŋ, ŋuro liŋ! 5 A Yöaba lupöni kadi ko mor yu a kulyani adi, Köliŋönök kulök a lwö-kuŋdyö do i lo lor se ko ŋwajik kulök lulyan ko nawate, ko wate kunök ko köliŋönök wate kunök, a kölum do aje toyujö kusik kase liŋ i lo lor, 6 kogwon do nyanyar ŋutu logon maman do kulo, a maŋdi kilo logon nyanyar do kulo. Kogwon do aje kwekiŋdya i dena i lo lor adi do ’bak yeyeet i temejik ti kamörök ko köliŋönök kulok; kogwon nan aje kurun i lo lor adi koyi liŋ ködyö a twatwa i lo lor, ama nagon ko Abisaloma nyuŋ gwon jörun a do kölumbö ködyö gwe ko lyöpön. 7 Nyenagon ŋine ki, ko iti kapo ko jambi ’bura ko köliŋönök kulök; kogwon nan takiŋdya do to ’diri i karin ti MATAT adi ko do a ko tu i jambu ko se, a lele ŋuto de gwe ’bayin logon gwon ko do i lo tukwaje; a ŋina de gwe a nago konut lwölwöŋ po narok liŋ nagon a pokin konut loki suluja i tote-toŋ inot tojo ko sopinana kune. 8 A kirut a mor ŋine ki a si ’dakine kanyit i si ’daet na gwon i kötumit na köji na. A se takiŋdye ŋutu liŋ adi, Mete, mor lu gwe i si ’da i kötumit, a ŋutu liŋ momoruŋdye ko mor i komor. Ama ŋutu liŋ ti Yisaraele aje wökön kase i midijik. Dawidi a yitwe Yerusalema 9 A ŋutu liŋ woŋe wopon i kötumitön liŋ ti Yisaraele adi, Mor likaŋ a lwökuŋdyo yi i könisi ti merok kaŋ, a lwökuŋdyö yi i könisi ti ŋutu ti Pelesete; a sopinana lepeŋ aje wökön kapo i jur i kulya ti Abisaloma. 10 Ama Abisaloma logon yi aje welakin a mor likaŋ lo aje tatua i gor. Nyenagon nyo nagon ta ti jambu nene po i nyokuŋdyö na mor kanyit i tumatyan? 11 A mor Dawidi sonyoddi lore ko Sadok ko Abyatar koanejin kulo adi, Tambi ta ko temejik ti Yuda adi, Nyo nagon ta lo gwe a ti ’dutet i nyökuŋdyö na nan mor köyö mede i diŋit nagon kulyaesi ti Yisaraele liŋ aje ’dur köyö ni na? 12 Ta a luŋasirik kwe, ta a kuyu kwe ko a mugun nio; nyo nagon ta lo gwe a ti ’dutet i nyökuŋdyö na nan mor köyö i tumatyan? 13 Köti ŋine ta Amasa adi, Do ’bayin a kuyu kwe ko a mugun nio le? Ti Ŋun konakiŋdye nan sona ko lwölwöŋ kine köti ko ködyo do ti ruddya pirit na Yöaba duma lo ŋutu kwe kamörök suluja i na diŋit tojo ko ŋerot. 14 A nye löpuŋge töilyet ti ŋutu liŋ ti Yuda gwoso töili lo ŋuto geleŋ; a lepeŋat sonyoddi lore ko mor yu adi, Yitöni bot do se ko köliŋönök kulök liŋ. 15 A mor yitöni bot a ’dure Yardene; a ŋutu ti Yuda poŋdi Giligala i rum ko mor i tulapuŋdya na lepeŋ Yardene. 16 A Simei ŋuro lo Gera Benyami-natyo lo po Bakurim lo, rumu rumun a poŋdi ko ŋutu ti Yuda i dodogga na mor Dawidi. 17 A ŋutu ti Benyamina aliŋ geleŋ gwe ko lepeŋ. A Siba köliŋönit lo kötumit na Saula ko ŋwajik kanyit puök wot mukanat, ko köliŋönök kanyit merya murek rurumuŋdye kak wulek i Yardene ko mor i komor, 18 a lepeŋat laŋgi laŋgu kijit nu anyen joŋdya kötumit na mor ko anyen koŋdya po nagon tulyöŋgu lepeŋ. A Simei ŋuro lo Gera ’dorone kak rupu ko mor i komor nagon nye gwe nyona ko laŋgu na Yaidene nu, 19 a kulyani ko mor adi, An do kuruŋdyö nan a ŋuto loron pon duma liŋ, köti an do ko yiyiuŋdyo po naron nagon nan köliŋönit ilot a kon i lo lor lo kö ’yi do Yerusalema lu pon mor duma liŋ, an do ko tiŋdu kine kulya konut i töili. 20 Kogwon nan köliŋönit ilot a den adi nan a koŋdya arabat; nyenagon mete, nan aje po i lo lor, nan a togeleŋ i kötumit na Yosepa liŋ i po i dodo-kuŋdya na do pon mor duma liŋ. 21 A Abisai ŋuro lo Seruya nyobbi adi, Ko nyo nagon Simei ti tatua i kine kulya le, kogwon lepeŋ a moru ŋuto logon MATAT a welakin a mor lo? 22 Ama a Dawidi nyobbi adi, Ta ŋwajik ti Seruya, kulya kasu ada koyo nagon ta gwe a merok kwe i lolor na? Lele ŋuto ködyö tatatua i lo lor i Yisaraele le? Kogwon i lo lor nan a den adi nan a mor lo Yisaraele, ’bayin sona le? 23 A mor kulyani ko Simei adi, Do ti tatua. A mor milyekiŋdye lepeŋ sona. 24 A Mepiboset ŋuro lo Saula poŋdi kak i rum ko mor. A lepeŋ gwe a ko teteŋdya mokosi kanyit kode ’duŋgo kupir kanyit ti nyekem, ma ’di lalaju boŋgwat kanyit, suluja i lor logon mor titiri lu tojo ko lor logon nye yitweni bot ’bura lo. 25 a gwe sona na poŋdi nye Yerusalema yu i rum ko mor nu, a mor pipije lepeŋ adi, Mepiboset, nyo nagon do a ko moraddu ko nan i pirit na geleŋ? 26 A lepeŋ waddi adi, Köliŋönit liŋ a mumulugga nan pon mor duma liŋ, kogwon nan köliŋönit ilot a kulya ko lepeŋ adi, Toraki nan kaine anyen nan bubulö tu ko lepeŋ anyen moraddu ko mor i pirit na geleŋ. Kogwon nan köliŋönit ilot a bata mokosi. 27 Lepeŋ a pökiŋdyö nan köliŋönit ilot kana konut pon mor duma liŋ. Ama do gwoso malaikatat lo ŋun pon mor duma liŋ; nyenagon do bubulö koŋdya ŋo nagon do a met a na ’but konut na. 28 Kogwon kötumit liŋ na baba a na ŋutu lo tatatua ko mor duma liŋ i komor; ama do kölum aje tiŋdu nan köliŋönit ilot i kiden na ŋutu logon nyesu konut i misa kilo. Kwe nio a nyo nagon nan pipije mor köti? 29 a mor kulyani ko lepeŋ adi, Nyo nagon do jajambu köti i kulya kunök? Nan a kulya adi do ko Siba de lo koŋi kak na munyi nu. 30 a Mepiboset kulyani ko mor adi, A na ’but, ti lepeŋ joŋgi liŋ, kogwon do aje yitwe mede ’bura pon mor duma liŋ. 31 A Barujilai ŋuto lo Gilada aje poŋdya Rŋgelim yu; a lepeŋ moraddi kase mor tojo Yardene, nyömöddu lepeŋ i nu pele na Yardene. 32 A Barujilai gwe a ŋuto modoŋ parik ko kipajin merya budök; lepeŋ köju a parakiŋdya mor ko kinyo i diŋit na möŋdi nye Makanayim nu, kogwon lepeŋ a kwöri-nit parik. 33 A mor kulyani ko Barujilai adi, Laŋaddi ko nan i pirit na geleŋ, a nan de parakiŋdye do köyö inidi Yerusalema yu. 34 A Barujilai pipije mor adi, Kipajin kwe köti nyuŋ muda logon nan gwogwoŋdi anyen nan moraddu ko mor i pirit na geleŋ i tu Yerusalema? 35 Nan sopinana gwe ko kipajin merya budök tojo ko lo lor; nan ŋona nyuŋ kukurun ko po na ’but ko ŋo narok le? Nan köliŋönit ilot ŋona bubulö ’de ’deŋdya ko nan nyesu nyo kode ko nan möju nyo le? Nan ŋona nyuŋ yiyiŋ gworolo ti kayolok lyan ko wate le? Nyo nagon nan köliŋönit ilot de ’yalakiŋdya do nene tupömöni na kulya pon mor duma liŋ? 36 Nan köliŋönit tuŋ ’de ’deggi nyömöddu do pon mor tojo do a laŋgu Yardene. Nyo nagon mor ropakiŋdya nan ’doket gwa ŋina? 37 Böŋö ti nan köliŋönit ilot yitöni bot, anyen nan bubulö twakin köyö köji nyona ko gulöm na baba ko na yaŋgo. Ama malo köliŋönit ilot Kimam; ti lepeŋ moraddi ko do pon mor duma liŋ; anyen do bubulö konakiŋdya lepeŋ ŋo nagon do a met a na ’but konut na. 38 A mor waddi adi, Kimam de lalapaddu ko nan i pirit na geleŋ, a nan de konakiŋdye lepeŋ ŋo nagon a na ’but konut i metet; a nan de konakiŋdye do ŋo liŋ nagon do a wulun köyö kune. 39 A kirut ŋutu liŋ laŋaddi i nu pele na Yardene, a mor laŋaddi laŋaddu köti; a mor ’biyuŋdye Barujilai, a ’boroji lepeŋ, a Barujilai yitöni kanyit mede. 40 A mor lwöŋöddi Giligala, a Kimam moraddi ko lepeŋ; a ŋutu liŋ ti Yuda mora ko swöt lo ŋutu ti Yisaraele nyömöddi mor. 41 A ŋutu liŋ ti Yisaraele poŋdi ko mor ni, a pipije lepeŋ adi, Nyo nagon luŋasirik kaŋ ŋutu ti Yuda a kokoladdu do, a tulapuŋdye do mor Dawidi Yardene ko mede inot ko ŋutu kulök liŋ i pirit na geleŋ? 42 a ŋutu liŋ ti Yuda waddi ŋutu ti Yisaraele adi, Yi a nyömöddu lepeŋ kogwon mor a luŋa-ser likaŋ. Nyo nagon ta a woran i kine kulya? Yi ŋona a nyesu kinyo lo mor le? Kode lepeŋ ŋona a tiŋdu yi ’dokesi? 43 A ŋutu ti Yisaraele nyobbi ŋutu ti Yuda adi, Yi gwon ko koresi puök ko mor, köti yi lo gwon a kusik kasu ko Dawidi. Nyo nagon ta a lauŋdya yi? Yi ’bayin lo jambu a kokwe le adi ti mor likaŋ nyökwene bot? Ama a kulyaesi ti ŋutu ti Yuda gwe pape lwölwöŋ kulyaesi ti ŋutu ti Yisaraele. |
Bari Bible © United Bible Societies, 1979.
Bible Society in South Sudan