1 Moran 22 - Bibilia Buk na Ŋun nagon koti luŋu aMikaya a kikiŋdyö Aba ko Yosapata adi se mo tetela (Köti 2 Dekat 18.1-34 ) 1 A ŋutu ti Suria se ko ti Yisaraele yepe si ’da ’bak morö kase kiden ko kipajin musala. 2 Ama i kiŋa tomusala a Yosapata mor lo Yuda iti ko mor lo Yisaraele yu. 3 A mor lo Yisaraele kulyani ko köliŋönök kanyit kulo adi, Ta deden le adi Ramot-gilada a nikaŋ, a yi gwe ti koŋdya nene ŋo, a tine ripuŋdya nye kaŋo i könin lo mor lo Suria? 4 A nye pipije Yosapata adi, Do ŋona bubulö moraddu ko nan i möro Ramot-gilada yu? A Yosapata waddi mor lo Yisaraele adi, Nan gwoso do, ŋutu kwe gwoso ŋutu kulök, ko kusanjin kwe gwe gwoso kusanjin kunok. 5 A Yosapata kulyani ko mor lo Yisaraele adi, Piyuŋdye kulyaet lo MATAT a kokwe böŋö. 6 A mor lo Yisaraele momori nebijin i pirit na geleŋ, a se gwe gwoso ŋutu miajin iŋwan, a nye pipije lepeŋat adi, Nan ŋona bubulö tu i mörö ko Ramot-gilada kode ti nan gwe ti tu? A se ruŋge adi, Do bubulö tu, kogwon MATAT de titin nu köji konut i könisi ŋon mor. 7 Ama a Yosapata köti pipije adi, Lele nebi lo MATAT ’bayin ni logon yi pipi? 8 A mor lo Yisaraele waddi Yosapata adi, Lele ŋuto geleŋ nyuŋ kata logon yi bubulö piyuŋdya MATAT ko lepeŋ, karin kanyit a Mikaya ŋuro lo Imila; ama nan maman lepeŋ, kogwon lepeŋ ti kikiŋdyö nan kulya na ’but nagon kulya narok. A Yosapata kulyani adi, Ti do mor gwe ti jambu sona. 9 A mor lo Yisaraele luŋgi lele kametanit lonyit a kulyani ko lepeŋ adi, Taki nan Mikaya ŋuro lo Imila ’de ’de. 10 A mor lo Yisaraele se ko Yosapata mor lo Yuda gwe i si ’da i si ’daesi kase ti tumatyan i terere gwutet na ’bolot i pirit lupet na kötumit na köji na Samaria, a jupu boŋgwat kase ti tomoran; a nebijin kulu liŋ gwe i kekejutu kase i komor. 11 A Sedekia ŋuro lo Kenana tetenakiŋdye mugun oŋgwora logon a witi, a kulyani adi, MATAT a kulya sona adi, Do mo sisiörö ŋutu ti Suria ko kulo oŋgwora tojo ko se a togiroki. 12 A nebijin kulu liŋ keŋ sona, a kulyani adi, Iti Ramot-gilada ko te ’yi te ’ya; MATAT de titin nu köji konut i könisi ŋon mor. 13 A luyökie logon a tu i luŋgu na Mikaya lu kulyani ko lepeŋ adi, Mete, kulu nebijin a jamakiŋdya mor kulyaesi lo ’but ko kutuk geleŋ; nyena böŋö ti kulyaet ilot gwe gwoso lo lele lose, ko jambi kulya nagon a na ’but. 14 A Mikaya kulyani adi, ’Diri gwak gwoso na gwoŋdi MATAT na, nan de jambu kulya nagon MATAT a tukokin nan kune. 15 A nye ko ’dure ko mor yu, a mor pipije lepeŋ adi, Mikaya, yi bubulö tu i mörö Ramot-gilada kode ti yi gwe ti tu? A nye waddi adi, Iti, ko te ’yi te ’ya; MATAT de titin nu köji konut i könisi ŋon mor. 16 Ama a mor kulyani ko lepeŋ adi, Nan a saŋu do daŋin muda adi do ti jamakiŋdya nan kulya ’burönö ama tuŋ a ti tugwakan i karin ti MATAT. 17 A Mikaya kulyani adi, Nan a met ŋutu liŋ ti Yisaraele a rekin i merya kata gwoso yidin nagon ’bak kayu-kunit; a MATAT kulyani adi, Duma lo kilo ŋutu ’bayin; ti se liŋ geleŋ geleŋ yitöni kase i ’bapin ko taliŋ. 18 A mor lo Yisaraele kulyani ko Yosapata adi, Nan dika a ko takin do le adi nye de ti kikin nan kulya na ’but nagon narok? 19 A Mikaya kulyani adi, Nyenagon yiŋge kulyaet lo MATAT; nan a met MATAT sisi ’da i si ’daet nanyit na tumatyan, a kurumi liŋ na ki gwo ’de gwo ’dan kanyit nyona i könin lonyit lutaten ko lo kadoŋe; 20 A MATAT pipije adi, Ŋa de lo lulukakiŋdya Aba anyen tu Ramot-gilada a tatuani tatua yu? A kulye jambi suna, a kulye jambi ka ’de. 21 A kirut a Mulökötyo lo miju ŋerot a gwo ’de ko MATAT i komor, a kulyani adi, Nan de lo lulukakiŋdya lepeŋ. 22 A MATAT pipije Mulökötyo lu adi, Do de lulukakin lepeŋ ada? A nye waddi adi, Nan mo tu kaŋo ni a mo gwe a Mulökötyo ’burönit i kutusen ti nebijin kanyit liŋ. A MATAT kulyani adi, Do lo lulukakiŋdya lepeŋ, a do mo te ’yi te ’ya; iti k? ŋo ni ko koŋdi sona. 23 Nyenagon mete, MATAT aje tiŋdu Mulökötyo ’burönit i kutusen ti kilo nebijin kulok liŋ; MATAT aje jamakiŋdya do kulya narok. 24 A Sedekia ŋuro lo Kenana mijörö nyona a naŋgi Mikaya i ŋebi, a pipije adi, Mulökötyo lo MATAT a tu kaŋo köyö i lon kiko anyen tu i jambu ko do? 25 A Mikaya waddi adi, Mete, do mo memet kine kulya i ŋilu lor logon do luŋöri i kadi na lukata i ’dana nu. 26 A mor lo Yisaraele kulyani adi, Moke ta Mikaya, toyitörö ta lepeŋ ko Amon duma lo köji se ko Yöasa ŋuro lo mor yu; 27 A ta kulyani adi, Mor a kulya sona adi, Tiki ta ŋilo ŋuto i kadi rereket, ko tiŋdi ta lepeŋ kinyo lo delya ko pioŋ delyaesi a sasanyesi kanyit, tojo ko nan a yitwe ’bura. 28 A Mikaya kulyani adi, Ko do a yitwe ’bura, kweja adi MATAT a ko jambu köyö i kutuk. A nye koti kulyani adi, Ta ŋutu liŋ, yiŋge ta kine kulya. 29 A mor lo Yisaraele se ko Yosapata mor lo Yuda iti Ramot-gilada. 30 A mor lo Yisaraele kulyani ko Yosapata adi, Nan de koŋdya mugun a lepetyo a iti i mörö, ama ti do jupukiŋdye boŋgwat kunök ti tomoran. A mor lo Yisaraele koŋdi mugun a lepetyo a iti i mörö. 31 A mor lo Suria aje saŋu dumalak merya musala wot murek ti arabiajin kanyit lo jirikö kulo adi, Ko mörö ta ko ŋutu kana kode ko ŋutu dumalak, ama möröni ta ko mor lo Yisaraele ka ’de. 32 A kulu dumalak ti arabiajin lo jirikö ko meddi Yosapata, a se kulyani adi, ’Diri lu a mor lo Yisaraele. A se löpuköddi i mörö ko lepeŋ; a Yosapata luluje lulujö. 33 A kilu dumalak ti arabiajin lo jirikö ko meddi adi ŋilo a leŋe mor lo Yisaraele, a se kö ’yi riköddu na lepeŋ. 34 A lele ŋuto rokuŋdye daŋ nanyit abur kana, a keggi mor lo Yisaraele i kwake na gayet na kido ko witiöt gayesi ti mukök logon a ’di ’dilu gwoso kuperu ti sumuti; a nye kulyani ko kajopanit lo arabia lonyit lo jijikö lo adi, Wöriŋge arabia, ko joŋe nan kaŋo i na mörö, kogwon nan a böŋöji. 35 A mörö nu gwe pape i ŋilu lor, a mor tökökine ki kanyit i arabia lo jirikö komorga ŋutu ti Suria, a i koriri a nye twane twan; a rima ti nu ’dika woŋoro kak i lukata na arabia lo jirikö. 36 a i diŋit na sömukö a ŋuto laikiŋdye teŋ na kamörök liŋ adi, Iŋgo ta! Ti ŋutu liŋ iti kase i köjinö ko kase i jurön! 37 A mor twane twan, a jopani Samaria; a se nuŋge öpu na mor nyu. 38 A se lalaji arabia lo jirikö lo nyona ko jor na Samaria, a ’dioŋin dadaŋgi rima kanyit, a kaluŋejin lalaji ’börik nyu, gwoso kulyaet lo MATAT logon nye aje jam lo. 39 A pitönö ti konesi ti Aba, ko ŋo liŋ nagon nye a kon, ko kadi nagon nye a ’duk na tokwelenyo ko kala ti tome nu, se ko köjinö liŋ nagon nye a ’duk kunu, kine ’bayin a se nagon a wuröki i Buk na Dekat ti moran ti Yisaraele le? 40 A Aba nukakine ko merenyejin kanyit i merete; a Akajia ŋuro lonyit lo ruddye tumatyan nanyit. Tumatyan na Yosapata (Köti 2 Dekat 20.31-37 ) 41 A Yosapata ŋuro lo Asa suluje gwon a karasanit lo Yuda i kiŋa toiŋwan na gwoŋdi Aba a mor lo Yisaraele nu. 42 A Yosapata gwe ko kipajin merya musala wot mukanat na suluje nye gwon a karasanit nu, a nye saŋi ko kipajin merya murek wot mukanat Yerusalema yu. A karin ti ŋote nanyit gwe a Ajuba ŋuro na Siliki. 43 A nye wöröni i kiko lo Asa monye lonyit; a nye gwe a ko giran i ŋilo kiko i koŋdya na ŋo nagon a na ’but ko MATAT i metet; ma ’di sona piritön kwakwasesi na gwon i ko ’dulan ti merya kune a ko turö kak; ama ŋutu nyuŋ ’du ’duŋgö rubaŋgajin ko ’yu ’yuŋa bökur i kune piritön nagon a ko ’dulan kune. 44 A Yosapata köti gwe ko tomoret na taliŋ ko mor lo Yisaraele. 45 A pitönö ti konesi ti Yosapata ko ripitön nagon nye a kon, ko mörö nanyit, kine ’bayin a se nagon a wuröki i Buk na Dekat ti moran ti Yuda le? 46 A nye riköddi kaŋo i ŋilu jur ŋutu lyan logon totoluŋ ko ’börik gwoso keri kwakwaset lose lo nyömue, logon a pituŋdyö i perok lo gwolorgi monye lonyit Asa kulu. 47 A mor gwe ’bayin Edom; ama lele karutanit lo saŋi kanyit i pirit a mor. 48 A Yosapata teteŋdi ki ’bojin lo dööddu Tarasisa anyen tu Opir i joŋdya na dakaŋ, ama a se gwe a ko tu, kogwon kilu ki ’bojin a be ’beleŋo Esion-geber yu. 49 A Akajia ŋuro lo Aba kulyani ko Yosapata adi, Ti köliŋönök kwe morad-di ko köliŋönök kulök i kilo ki ’bojin, ama a Yosapata tine ’bon. 50 A Yosa-pata dotoni ko merenyejin kanyit, a se nuŋge lepeŋ i pirit nuket na merenyejin kanyit i köji na Dawidi merenye lonyit, a Yorama ŋuro lonyit lo ruddye tuma-tyan nanyit. Tumatyan na Akajia mor lo Yisaraele 51 A Akajia ŋuro lo Aba siiluje gwon a kasaranit lo Yisaraele Samaria yu i kiŋa topuök wot buryo na gwoŋdi Yosapata a mor lo Yuda nu, a nye saŋi Yisaraele kiŋajin murek. 52 A nye koŋdi ŋo nagon a naron ko MATAT i metet, a woroni i kiko lo monye lonyit, ko i kiko lo ŋote nanyit, ko i kiko lo Yero-bama ŋuro lo Nebat logon a tiŋdu Yisaraele i toroŋdya lo. 53 A nye kita-kiŋdye Bala a kwakwaddi lepeŋ, a towoŋi MATAT ŋun lo Yisaraele i ŋo liŋ gwoso na koŋdi monye köju nu. |
Bari Bible © United Bible Societies, 1979.
Bible Society in South Sudan