Matayo 12 - The Holy Bible In Alur (Lur) Revised OrthographyJulub Ujaku Jang Cam Ceng’ Sabatu ( Mk 2:23-28 ; Lk 6:1-5 ) 1 I nindo maeno Yesu wotho i podho cam ceng’ sabatu; julubne de kec ubenegogi e gimaku jaku jang cam gimwodo de. 2 Ento ka Jufarisayo gineno maeni, giwacu ire kumae, Nen, julubni gitimo gin ma cik uyio ngo ya jutim i ceng’ sabatu. 3 Ento ewacu igi kumae, Wusomo gin ma Daudi timo ngo, ka kec ubenege, ku ju ma ginuti gikugi; 4 maram emondo ko i ot pa Mungu, ecamu kwen ma athiera de, ma cik uyio ngo ire ecam, kadok ni ju ma ginuti gikugi de, ento ni julam kendgi? 5 Kadi wusomo ngo i cik, nia i ceng’ sabatu julam mi hekalu gikadhu ku wi ceng’ sabatu, man gibedo ku dubo ngo? 6 Ento awacu iwu, nia acel nuti keni ma sagu hekalu. 7 Ento tek wung’eyo thelembe nini, Ayenyo kisa, lam ungo, kuno di wupoko lembe rac ungo wi ng’atu ma dubo mbe kude. 8 Kum Wod dhanu en e rwoth mi ceng’ sabatu. Ng’atu ma Cinge Lindre ( Mk 3:1-6 ; Lk 6:6-11 ) 9 Man eai kakeca, emondo de i kacokri migi: 10 man nen, ng’atu ma cinge lindre. Gipenje de, giwacu kumae, Cik uyio jukei kum ceng’ sabatu? kara gidote. 11 Man ewacu igi kumae, Ng’atu moko m’i kindwu, ma won rombo acel, tek eni de podho i vur i ceng’ sabatu, ebimake, ebiwodhe woko de ngo? 12 Dhanu sagu rombe dit apila! Kum kumeno cik uyio ya jutim tic ma ber ceng’ sabatu. 13 Elund ewacu ni ng’atuno kumae, Riei cingi. E erieyo de; man edoko bo de, calu mucelo. 14 Ento Jufarisayo gicidho woko, gipido lembe de i kume, maram ginyothe ko. Jatic ma Jugoyo Wie ( Isa 42:1-4 ) 15 E Yesu m’ung’eyo maeni eai ku kakeca: man dupa gilubo ng’eye; e ekeyo kumgi kpo, 16 man eng’olo igi nia ku giketh jung’eye: 17 kara lembe ma Isaya ma jabila yero timbre kakare, m’uwacu kumae, 18 Nen, jatic para m’agoyo wie; Jamerna ma mutoro nego ng’eyong’ec para i kume: Abiketho Tipo para i wie, Man ebiyero lembapoka ni Thekdhanumange. 19 Ebidhau ngo, kadi ebikok ma tek de ngo; Kadok ng’atu moko de mbe ma biwinjo dwande i gengi. 20 Usi m’unyoc ebituro ngo, Atutu m’udunyo yiro de ebinego ngo, Cil ma fok’eoro lembapoka ni aloci ngo. 21 Man i nyinge Thekdhanumange bigeno. Yesu Ku Beelzebul ( Mk 3:19-30 ; Lk 11:14-23 ) 22 Julund jukelo ng’atu acel ma won pajogi i bang’e, ma en e abinga ajuba de: e ekeyo kume, kara ng’atu ma ajuba weci enen de. 23 Udul dhanu ceke de igi wang’ lii, giwacu kumae, Maeni copo bedo wod Daudi? 24 Ento ka Jufarisayo winjo lembe maeni, giwacu kumae, Ng’atuni bewodho pajogi en ungo, ento ni kum Beelzebul ma jadit mi pajogi. 25 E en m’eng’eyo lembe ma igi bepido ewacu igi kumae, Ku ba ker ceke ma tek upokre gire enyothre; ku bang’ adhura ceke de kadi ot de m’upokre gire ebicungo ngo: 26 man tek Jok uwodho Jok woko, nwang’u epokre gire; ka ker pare bilund cungo nenedi? 27 Tek an awodho pajogi ni kum Beelzebul, wotwu ke giwodhogi woko ni kum ng’a? ka kumeno gibibedo jupoklembe mu. 28 Ento tek awodho pajogi ku Tipo pa Mungu, meca ker pa Mungu bino i beng’wu. 29 Kadi ng’atu moko copo mondo i ot pa jatego nenedi, eyak piny pare de, tek elar etwio jatego ngo? e kan ebilund nyotho ot pare. 30 Ng’atu ma tek wakude ngo nwang’u erony i kuma; man ke ng’atu ma wacoko wakude ngo nwang’u eketho. 31 Ka kumeno awacu iwu kumae, Ku ba dubo ku lembacidi ceke biwekre woko ni dhanu; ento lembacidi ma kum Tipo re biwekre ngo. 32 Man ng’atu ma tek biyero lembe kum Wod dhanu, ebiwekre woko ire; ento ng’atu ma tek biyero kum Tipo Maleng’ re, ebiwekre woko ire ngo, kadok i ng’om maeni, kadi i maeca ma bibino. Yen ku Nyinge ( Lk 6:43-45 ) 33 Kadi wuketh yen udok ber, nyinge de dok ber; kadi wuketh yen udok rac, nyinge de dok rac: kum jung’eyo yen ni nyinge. 34 Wu nyikwai thwol, wucopo yero gin ma ber nenedi, ma wun wu raci? kum kud i gin m’usagre mir adunde e dhok de yero. 35 Ng’atu ma ber wodho gin ma ber woko kud i piny m’akana pare ma ber: ng’atu ma rac de wodho gin ma rac woko kud i piny pare m’akana ma rac. 36 Man awacu iwu, nia ku ba lembe ceke ma kite mbe ma dhanu biyero gibitito pire ceng’ pokolembe. 37 Kum jubigonyo lembe m’i wii ku lembe peri, man jubipoko lembe rac i wii de ku lembe peri. Dhanum’utuk ma Gi Rac Giyenyo Giranyutha ( Mk 8:12 ; Lk 11:29-32 ) 38 Jugorcik kucel ku Jufarisayo gilund giloko lembe ire, giwacu kumae, Japonji, wayenyo wanen giranyutha i beng’i. 39 Ento edwoko lembe ewacu igi kumae, Dhanum’utuk ma gi rac ma gi weg gier de gibeyenyo giranyutha; giranyutha moko de mbe ma bimire igi, ndhu giranyutha pa Yona ma jabila: 40 kum calu Yona bedo ceng’ adek ku diewor de i cino rec ma dit; e Wod dhanu de bibedo kumeno ceng’ adek ku dieworne de i adunde ng’om. 41 Dhanu mi Nineve bicungo i pokolembe karacelo ku dhanum’utuk maeni, e gibipoko lembe i wie rac; kum joca loko cwinygi kum lembayera pa Yona; man nen, ng’atu ma sagu Yona ni keni. 42 Ubimo ma dhaku ma yor ariwa ma yo piny bicungo i pokolembe karacelo ku dhanum’utuk maeni, man ebipoko lembe i wie rac: kum eai i tung’ ng’om kara ewinj rieko pa Suleman; man nen, ng’atu ma sagu Suleman ni keni. Tipo M’ucido Dok Kakare ( Lk 11:24-26 ) 43 Ento tipo m’ucido, kan eai kud i dhanu, ekadhu ku ka ma pi mbe i ie, m’ebeyenyo yom, enwang’e de ngo. 44 Elund ewacu kumae, Abidok i ot para m’aai i ie; kan ewok de, enwang’u ie nanu, ebedo ayweya, aruka de. 45 Elund ecidho, egamu tipo mange abiro i bang’e ma gi rac ma sage, e gimondo i ie gibedo de keca: bedo ma ng’atuno bedo ko macen doko rac ma sagu ma kwong’a. Ebibedo cil kumeno bende ni dhanum’utuk maeni ma gi rac. Min ku Utumin Yesu ( Mk 3:31-35 ; Lk 8:19-21 ) 46 Ka fodi ebeweco ni udul dhanu, nen, min giku utumin mire gicungo woko, giyenyo giwec i bang’e. 47 E ng’atu acel uwacu ire kumae, Nen, meru ku utumeru de gicungo woko, giyenyo giwec i beng’i. 48 Ento eloko lembe ewacu kumae, ni ng’atu m’uyero ire, Ng’a ma ma? man utumira de gi ng’agi? 49 E erieyo cinge yo ba julubne, man ewacu kumae, Nen, ma ku utumira! 50 Kum ng’atu ma tek bitimo yeny ma i Vwa m’i polo yenyo, nwang’u en e umira, ku nyamira de, ku ma de. |
The Holy Bible In Alur (Lur), Revised Orthography © United Bible Societies, 1970.
Bible Society of the Democratic Republic of Congo