Biblia Todo Logo
အွန်လိုင်း သမ္မာကျမ်းစာ

- ကြော်ငြာတွေ -




1. Mojsijeva 8:1 - Sveta Biblija

1 A Bog se opomenu Noja i svijeh zvijeri i sve stoke što bjehu s njim u kovèegu; i posla Bog vjetar na zemlju da uzbije vodu.

အခန်းကိုကြည့်ပါ။ ကော်ပီ

Novi srpski prevod

1 Ipak, Bog se setio Noja i svih životinja i sve stoke što je bila s njim u plovilu; pokrenuo je vetar da duva nad zemljom i voda se povukla.

အခန်းကိုကြည့်ပါ။ ကော်ပီ

Нови српски превод

1 Ипак, Бог се сетио Ноја и свих животиња и све стоке што је била с њим у пловилу; покренуо је ветар да дува над земљом и вода се повукла.

အခန်းကိုကြည့်ပါ။ ကော်ပီ

Библија: Савремени српски превод

1 Бог се сети Ноја и свих дивљих животиња и стоке с њим у лађи, па учини да ветар задува над земљом, и воде почеше да се повлаче.

အခန်းကိုကြည့်ပါ။ ကော်ပီ

Нови српски превод: Стари завет: Проф. др Драган Милин и Нови завет: Проф. др Емилијан Чарнић

1 Потом се Бог сети Ноја и свих звери и све стоке што беху с њим у ковчегу, па посла Бог ветар на земљу да сузбије воду.

အခန်းကိုကြည့်ပါ။ ကော်ပီ




1. Mojsijeva 8:1
35 ပူးပေါင်းရင်းမြစ်များ  

Ali kad Bog zatiraše gradove u onoj ravni, opomenu se Bog Avrama, i izvede Lota iz propasti kad zatr gradove gdje življaše Lot.


Ali se Gospod opomenu Rahilje; i uslišiv je otvori joj matericu;


I sa svijem životinjama, što su s vama od ptica, od stoke i od svega zvijerja zemaljskoga što je s vama, sa svaèim što je izašlo iz kovèega, i sa svijem zvijerjem zemaljskim.


Pomeni me, Bože moj, za to, i nemoj izbrisati dobara mojih koja uèinih domu Boga svojega i službi njegovoj.


A Levitima zapovjedih da se oèiste i da doðu i èuvaju vrata da bude svet dan subotni. I za ovo pomeni me, Bože moj, i oprosti mi po velikoj milosti svojoj.


Pomeni ih, Bože moj, što oskvrniše sveštenstvo i zavjet sveštenièki i Levitski.


I da se donose drva za žrtve na rokove, i prvine. Pomeni me, Bože moj, na dobro.


Gle, ustavi vode, i presahnu; pusti ih, i isprevræu zemlju.


O da me hoæeš u grobu sakriti i skloniti me dokle ne utoli gnjev tvoj, i da mi daš rok kad æeš me se opomenuti!


Jer se opominjaše svete rijeèi svoje k Avramu, sluzi svojemu.


Opomeni me se, Gospode, po svojoj milosti k narodu svojemu; pohodi me pomoæu svojom,


Gospod nas se opominje, blagosilja nas, blagosilja dom Izrailjev, blagosilja dom Aronov;


Opomeni se, Gospode, Davida i sve smjernosti njegove,


Koji nas se opomenu u poniženju našem; jer je dovijeka milost njegova;


Napomeni, Gospode, sinovima Edomovijem dan Jerusalimski, kad govoriše: raskopajte, raskopajte ga do temelja.


Gospod je sjedio nad potopom, i sjedjeæe Gospod kao car uvijek.


Pravda je tvoja kao gore Božije, sudovi tvoji bezdana velika; ljude i stoku ti èuvaš, Gospode!


I pruži Mojsije ruku svoju na more, a Gospod uzbi more vjetrom istoènijem, koji jako duvaše cijelu noæ, i osuši more, i voda se rastupi.


Ti dunu vjetrom svojim, i more ih pokri, i utonuše kao olovo u dubokoj vodi.


I Bog èu uzdisanje njihovo, i opomenu se Bog zavjeta svojega s Avramom, s Isakom i s Jakovom.


Sjeverni vjetar nosi dažd, a potajni jezik lice srdito.


Govorim dubini: presahni i isušiæu rijeke tvoje;


Suša na vode njegove, i usahnuæe, jer je zemlja idolska, i oko lažnijeh bogova luduju.


Zakle se Gospod slavom Jakovljevom: neæu nigda zaboraviti nijednoga djela njihova.


A meni da ne bude žao Ninevije, velikoga grada, u kom ima više od sto i dvadeset tisuæa ljudi koji još ne znaju šta je desno šta li lijevo, i mnogo stoke?


Zapreæuje moru i isušuje ga, i sve rijeke isušuje, vene Vasan i Karmil, i cvijet Vasanski vene.


Gospode, èuh rijeè tvoju, i uplaših se; Gospode, djelo svoje usred godina saèuvaj u životu, usred godina objavi ga, u gnjevu sjeti se milosti.


I od tjeskobe æe prijeæi preko mora, i razbiæe vale u moru, i sve æe dubine rijeci presahnuti, i oboriæe se ponos Asirski i palica æe se Misirska uzeti.


I kad poðete na vojsku u zemlji svojoj na neprijatelja koji udari na vas, trubite u trube potresajuæi; i Gospod Bog vaš opomenuæe vas se, i saèuvaæete se od neprijatelja svojih.


I reèe mu anðeo Gospodnji: zašto si bio magaricu svoju veæ tri puta? evo ja izidoh da ti ne dam, jer tvoj put nije meni po volji.


I grad veliki razdijeli se na tri dijela, i gradovi neznabožaèki padoše; i Vavilon veliki spomenu se pred Bogom da mu da èašu vina ljutoga gnjeva svojega.


Jer grijesi njezini dopriješe tja do neba, i Bog se opomenu nepravde njezine.


I sjutradan uraniše, i pokloniše se Gospodu, i vratiše se i doðoše kuæi svojoj u Ramat. I Elkana pozna Anu ženu svoju, i Gospod se opomenu nje.


ကြှနျုပျတို့နောကျလိုကျပါ:

ကြော်ငြာတွေ


ကြော်ငြာတွေ