Pea fononga ake mo Siosifa foki mei te kolo ko Nāsaletí 'i Kāleli, ko tana 'alu ki Siutea, ki te kolo 'o Tēvitá, 'a ia 'oku hingoa ko Pētelihema (he ne'e kau ia ki te hako mo te fa'ahinga 'o Tēvitá);
Pea ne'e kumi 'e Filipe 'ia Nātaniela, 'o iange kiā ia, “'Ē, kua motou 'ilo'i 'ia Ia, 'ā ē ne'e lau ki ai 'ia Mōsese 'i te Tohi Laó, mo te kau palōfitá, ko Sīsū mei Nāsaleti, ko te foha 'o Siosifá.”
Pea iange 'e te fafiné kiā Ia, “'Okou 'ilo'i 'oku ha'u 'ia te Mīsaiá ('ā ē 'oku ui ko Kalaisí); kā ha'u Ia, 'e toki fakahaa'i 'e Ia kiā mātou 'ia te me'a kotoa pē.”
Pea notou iange ki te fafiné, “'Oku kala motou kei tui kote'uhí pē ko tau talanoa ne'e faí; he kua motou fanongo tonu ki ai 'e mātou, pea kua motou 'ilo'i, ko 'eni mo'oni ia 'ia te Kalaisí, ko te Fakama'uli 'o māmaní.”
Tā ko te akonaki ia ne'e tuku atu ki te ha'a 'Isilelí 'i Tana fakahā 'iā Sīsū Kalaisi 'ia te ongoongolelei 'o te melinó; ko te 'Aliki Ia 'o te kakai kotoa pē.
'o faka'uhinga'i mo fakamo'oni'i 'o pehē, “Ne'e pau ke feia 'ia te Kalaisí, pea ke toetu'u Ia mei te pekiá; ko 'eni ia 'ia te Kalaisi ko iá, 'ia Sīsū 'okou malanga 'aki kiā kōtoú.”
Ko ia ai ke mātu'aki 'ilo'i 'e te ha'a 'Isileli kotoa pē, kua fakanofo 'e te 'Atuá 'ia te Sīsū ko 'ení ke 'Aliki mo Kalaisi fakatou'osi; 'io, 'ia Ia ko 'ē ne'e kotou kalusefaí.”
Pea kua hākeaki'i Ia 'e te 'Atuá 'aki Tono nima to'omata'ú ko te 'Aliki mo Fakama'uli, ke foaki mo'o 'Isileli 'ia te fakatomalá mo te fakamolemole angahalá.
Seuke, 'okou kei lau 'eni 'ia te 'ū me'a ko iá fuli pē ko te koto fakamasiva, kote'uhí ko te fungani 'ia te 'ilo'i 'o Kalaisi Sīsū ko toku 'Alikí. 'I Tana 'Afió ne au tuku ai ke mole kātoa, 'io, 'o kita lau ko te kinoha'a pē, kote'uhí ke fakakoloa 'aki 'oku 'ia Kalaisi,
Ko ia kotoa pē 'oku tui ko te Kalaisí 'ia Sīsū, kua fanau'i 'ona mei te 'Atuá; pea ko ia kotoa pē 'oku 'ofa kiā Ia ne Ina fakatupú 'oku ina 'ofa foki kiā nātou kua fanau'i mei Tana 'Afió.