19 Erhi bahika e Efezi, Paolo arhenga omu bâbo, ajà omu sinagogi, arhangira aganîra boshi n’Abayahudi.
Erhi bacimuhûna mpu abêre nabo ezindi nsiku, acîlâhirira.
Ci, erhi akola abasengeruka, ababwîra, erhi: «Nacishubira eno mwinyu, Nnâmahanga akalonza». Anacirhenga e Efezi.
Muyahudi muguma w’e Aleksandriya, mpu ye Apolo, anacihika e Efezi. Ali muntu oyîsh’iderha, anali mulenga omu Mandiko.
Paolo akâg’ikajà kadali omu sinagogi ngasi lwa Sabato, akacisêza okuyêmêza Abayahudi n’Abagereki.
Byanacibà ntyo! Erhi Apolo abà ali e Korinti, Paolo erhi ayûs’igera omu ntondo z’e Aziya, ahika e Efezi. Arhimânayo baganda baguma,
Okwo kwanacimanyîkana omu bantu boshi b’e Efezi, Abayahudi n’Abagereki. Obwôba bwabagwârha boshi là, bakuza izîno lya Nyakasane Yezu.
“Ci mwene mubwîne munadwîrhe mwayumva oku arhali e Efezi yône, ci na hôfi omu Aziya yoshi, oyu Paolo arhebire anahindula emirhima y’abantu barhali banyi, ababwîra mpu banyamuzinda bajiragwa n’amaboko g’abantu barhali banyamuzinda”.
Erhi bayumva ebyo binwa, obukunizi bwabarhaluka irhwe, bàrhondêra babanda orhuhababo mpu: «Artemi w’Abanya-Efezi ali mukulu!»
Okubundi, omwandisi anacihulusa olubaga, alubwîra, erhi: «Mwe Bashi b’e Efezi, omu bantu boshi, ndi orhayishi oku ecishagala c’e Efezi go mulinzi gw’omuzimu-kazi mukulu Artemi n’ogw’enshusho yâge gwamanukaga oku nkuba?
Paolo àli ahizire oku arhayimanga e Efezi, mpu lyo alek’ilegama omu Aziya; akâg’ikanya mpu kukahashikana aj’ijirîra olusiku lwa Pentekoste e Yeruzalemu.
Kurhenga e Mileto, arhuma e Efezi mpu bamuhamagalire abagula b’e Ekleziya.
Baderha ntyo bulya bâli babwîne Trofimo w’e Efezi omu cishagala bo naye, bacîkebwa mpu nkaba Paolo anamudwîrhe omu Ka-Nyamuzinda.
Acibâga bunya-muntu bwône bwarhumaga nalwîsa ebiryanyi e Efezi, singa bunguke buci nali nakûlamwo? Akabà abafîre barhafûka, «rhulyage rhunanywe, bulya irhondo rhwafà»,
Ci kwône nâbêra e Efezi kuhika Pentekoste;
Paolo, Ntumwa ya Yezu Kristu oku bulonza bwa Nyamuzinda, oku batagatîfu n’abemêzi muli Kristu Yezu bali e Efezi.
Bulya njà e Macedoniya, nakuhûnyire nti osigale e Efezi, lyo ohanza balya bandi okukâyigîriza ezago-zago nyigîrizo,
Mâshi Nnâmahanga amuhè okuyish’ibona olukogo embere za Nyakasane mwa lulya lusiku! N’oku antabîre kwoshi e Efezi, nâwe wêne okumanyire bwinjà kundusha.
Narhumire Tikiko e Efezi.
«Ebi wâbona, obiyandike omu citabu, onabirhumire ezi Ekleziya nda: Efezi, Simirna, Pergamo, Tiyatira, Sardi, Filadelfiya na Laodiceya».
Malahika w’Ekleziya y’e Efezi omuyandikire, erhi: «Kwo adesire ntyâla olya ofumbasire nyenyêzi nda omu kuboko kwâge kulyo, okâyisha alàmbagira ekarhî ka binâra nda bya masholo.