4 bayish’irhuyinginga mpu rhubashobôze nabo enshôkano y’okushangîra ogwo mukolo gw’okurhabâla abatagatîfu.
Ngasi wanahè muguma muli abà baganda bâni bîrhôhye akahe k’amîshi g’emboho, erhi izîno lyâge lya muganda lirhuma, mmubwîre okuli, arhakayimwa oluhembo lwâge.
Bulya ngasi yêshi ojira oku Larha oli omu mpingu alonza, ye mwene wîrhu, ye na mwâli wîrhu, ye na nyâmà».
Mwâmi naye ayish’ibashuza, ababwîre, erhi: «Okuli, mmubwîre, ngasi kantu mwajirîre muguma muli abà balumuna bâni barhôrhô, niene mwakajirîre».
Bulya abakenyi, ensiku zoshi muli haguma nabo, n’amango mwalonza mwanabajirira aminjà; ci niehe arhali ensiku zoshi mwambona.
Obwo, abaganda banacihiga mpu ngasi muguma, nk’oku anahashire, arhumire bene wâbo b’e Yudeya oburhabâle.
Erhi abà amâbatizibwa boshi n’ab’aha mwâge, anarhuyinginga, erhi: «Akabà muyêmîre oku ndi mwemêzi wa Nyakasane, muyish’ibêra omu mwâni». Anacirhusêza.
“Hàbîre hamagera myâka erhali minyi, nayisha nti nderhere ishanja lyâni oburhabâle, nnanjire entûlo”.
lyo nfuma ababula-buyêmêre b’e Yudeya, lyo n’entûlo nahêka e Yeruzalemu eyankirirwa kwinjà n’abatagatîfu.
Kw’erya ntûlo y’okurhabâla abatagatîfu, ninyu mujire nk’oku narhegekaga Ekleziya z’e Galasiya.
Nashub’immubwîra cindi cinwa ciguma, bene wîrhu. Murhahabiri oku Stefana n’enyumpa yâge bo barhanzirhanzi b’omu Akaya, n’oku bacîhizire bône omu mukolo gw’okurhumikira abatagatîfu.
Nago ogôla mukolo w’okurhabâla abatagatîfu, ntacirhamya nti nammuyandikira kuli go.
Bakenyi bône barhubwîzire mpu rhurhayibagiraga; n’okwo kushîbirira nkushîbirira bwenêne.
Ntyo, bunôla rhucigwêrhe amango, rhukajirira abantu boshi aminjà, bwenêne bene wîrhu omu buyêmêre.
Kukwânîne abè amanyikîne oku bijiro byâge binjà, abè alezire kwinjà abâna bâge, abè ahandisize ebigolo n’okushuka abatagatîfu amagulu, abè arhabîre abâli omu malibuko, anabè ajizire aminjà ga ngasi lubero.
Bulya Nyamuzinda arhali mubula burhondekezi mpu ayîbagira ebijiro binyu n’obuzigire mwayêrekîne oku izîno lyâge, bulya mwakolîre abatagatîfu, munacidwîrhe mwakujira.