2 Corintios 2:13 - Otomi Tenango13 Pɛ hi̱mbi̱ zä xca̱ n'yo ma̱pähä, porque ma̱ cu̱hʉ ra̱ Tito ya ma̱rá̱ hya̱'a̱ ngue ja xca̱ nthɛ'be p'ʉ, pɛ hi̱mbi̱ zøhø. Ja̱na̱ngue dá̱ n'yɛ̱tegä p'ʉya, dá̱ thogui, da̱ni̱ mpagä p'ʉ ja ra̱ häi Macedonia, xa̱mhma̱tho ngue ja xca̱ni̱ nthɛ'be p'ʉ ra̱ Tito. Gade chapit la |
Nu̱'mø to da̱ ne da̱ 'yänni̱ hanja ngue ga̱ pɛnhnä p'ʉ ra̱ Tito, da̱mi̱ xihmʉ ngue ma̱ amigo na̱, 'nɛ̱ ma̱ mmi̱mmɛfi'be para ngue da̱ hyoni̱ ha gdi ti̱mhmʉ ra̱ nho. A nu̱ya mi̱ yoho ma̱ cu̱hʉ da̱ map'ʉ, da̱mi̱ xihmʉ yø ja̱'i̱ ngue guehya ma̱ cu̱hʉ 'bʉcua bi huanhni̱ ngue da̱ map'ʉ ya. 'Nɛ̱ conná̱ nguehna̱ ra̱ 'bɛfi øtya, i̱ nnu̱ ma̱nsu̱ ra̱ Cristo yø ja̱'i̱.
Nu̱'mø tobe hi̱mma̱ni̱ map'ʉ ra̱ Tito ya, nu̱gä dí ɛ̱mbi̱: “Dí̱ pa̱cä njua̱ni̱ ngue da̱ 'yørpa̱bi̱ ma̱su̱ yø ja̱'i̱ na̱ ra̱ hya̱ ga̱ pɛnnba̱bi̱ ya”, dí ɛ̱mbi̱. Pɛ nu̱ te dá̱ xicä ra̱ Tito, ma̱jua̱ni̱ ngue gue'a̱ gá̱ 'yøthʉ'a̱. Ja bi bømp'ʉ ma̱jua̱ni̱ te dá̱ xicä ra̱ Tito ya, tengu̱tho 'mø dá̱mbá̱ m'mʉcä p'ʉ guí 'bʉhmʉ ya, gä ma̱jua̱ni̱ ra̱ hya̱ dá̱ xi'a̱hʉ.