Liv sa a pa enspire pa Bondye e li pa fè pati ni kanon kretyen an ni Tanakh jwif la. Li prezante sèlman pou rezon istorik ak etid. Wè eksplikasyon konplè a 1 Makabe 2 - Yálá laawoo hɛɓɛ (dc)Ɉaláá laa həli mun Matatiasə nwɔ woolaa woo 1 Mąą yələɠaa tii ɓə, Matatiasə ə muhəɠə la, Ɉaan lon, Simeɔn lon, Ioaribə lon da, a halaa laahəlimun; ə kulɔ Ɉerusalɛmə, ə li ə hee Modin. 2 Nonnii di kɛ lɔɔli: Ɉaan naa mɛ̨i heɛ a Gadi, 3 Simeɔn naa mɛ̨i heɛ a Tasi, 4 Ɉudasə naa mɛ̨i heɛ a Makabe, 5 Eleazarə, naa mɛ̨i heɛ a Awaran, Ɉonatan naa mɛ̨i heɛ a Apfusə, 6 a kɛli Yálá ɓɛlɛ too mɛ̨nįɠaa tii kaa diɛ gɛ, Ɉuda da Ɉerusalɛmə, 7 ya ɓə a kɛ: «Nwún na ɲɔnwɔ ɓə! Ɉuwú hukalai kaa mɛ̨nį lɔ ɓə mɔ̨ɔ̨ di gáá la? Da daa mąąhəɠɛɛ, hvo gaai, daa daa kwɛlɛ ɲowoɠaa diɛ, gɛɛnąą mąąhəɠɛɛ ə ɓo nweąą yee kɔn ma. 8 Nwɔ hɛli pɛlɛ́ aa kɛ yɛ nui mɛlɛ hvo kɛa mą, 9 ɉɛnŋaa kɛ a ɲɛ̨i pono hɛnŋaa, daa li a diɛ, luwɔlaa hu diɛ non doloɠaa paa nwɔ kwəliɠaa hąąi, nwɔ hiɛlɛaa, ku yowo nwɔ kɔ kɔ ɓowa yɛ di paa. 10 Lɔi lə kɛɛ ɓə hvo nwɔ tɔɔlaa hɔlɔɓo li a gwɛlin, yɛ ɲəi hɛn da həɠə a wea? 11 Daa mąąyili hɛnŋąą kəlee kulɔ mą. Ə kɛ gbɔwɔ yee kɔn ma; aa kɛ a luwɔ. 12 Ku wɔ kɛɛnąą mąąhəɠɛɛ, ku wɔ lɛ́lɛ́, ku ɲɛ̨i ponoi aa lɛɛ a gboloon, lɔiɠaa daa di di kɔwɔ hiɛ ɉu. 13 Nu a lɛɛ yɛnɛ̨ɛ̨ lə ɓa?» 14 Matatiasə da nonnii di di mąąhəɠəɠaa hu ɓəla, di ɓiiɠaa kɛ diɛ, diɛ wɔlɔ a nąą mąą wɛliɛ. Modin haláá 15 Tɔɔmun ɲeepɔnuą kɛi nuą kulɔ Yálá pulu, diɛ di hvilɛn hali yíi pulu, di pa Modin, ɉalaa kulɔ mɛ̨nį ɓa. 16 Israɛlə nuą tamąą di hvaa di woo ɓa, da diɛi di tɔɔi ə kɛ tanɔ̨n; ɛlɛɛ, Matatiasə da nonnii di di ɲąąkpɔn. 17 Tɔɔmun nwɔ tínuą diɛ Matatiasə ɓa: «Ɲɛ̨itɔwɔmun ma a yɛ́, kɔlɔn ə ɓo yɛ́, ə́ tɔɔi kɛnɛ̨ daa ŋɛ̨i hu, ə́ lonnii da ə́ ləɠəni di ɓo ə́ pulu. 18 Pa kani, nu kəlee tɔwɔ, ə́ tɔɔmun nwɔ tíɓoi kɛ, yɛ bələi lɔi kəlee a gɛ la, da Ɉuda lɔi ɲąąwooɓonuą, ə mą kɛ yiiɠaa lɛɛ Ɉerusalɛmə. Yɛ́ man o, ə́ lonnii man o, ka kɛ a tɔɔmun niiɓanuą; wali, hɛni da mɛ̨inɛ̨ɛ̨ huwu tamąą, a ka kɔ a gəlee.» 19 Matatiasə ə di woo pulu pənə, ə nwoo tɛ́ yələi, yɛ diɛ: «Ə mą kɛ diɛ lɔiɠaa kəlee daa hvaa tɔɔmun nwoo ɓa, diɛ lənə di nanni yíi pələɠaa diɛ, diɛ hvilɛn na nwɔ tíɓoɠaa pulu, 20 ɲą́ą́ o, nónnii-o, kwa nə́ɠə́ni, ku kaa lɛɛi ku nanni yíi pələ pulu. 21 Yálá ə ku mąąwɛli kaa lɔ! Yálá nwɔ tɔn nwoo da nwɔ tíɓo mąąhəɠɛɛɠaa lɛɛ mɛ̨nį dɔlɔ hvo ma kuɔ. 22 Ku hva pɛli ku wəli tɔɔi tɔɔmun nwoo ɓa, ku hva pɛli halaa kulɔi, kuɔ ku nwun gulɔ la ku yíi pələ mąą tɔnŋaa mu, kuɔ li ŋɛ̨i, kuɔ li ŋɛ̨i.» 23 Ə nwoo laakulɔ kpɔlɔ Ɉuifə mun da yɛ pa, yɛ ɉaliɠaa kɔ, nu kəlee ɲɛ̨i ɓa, Modin nwɔ haláá kulɔi, yɛ bələi tɔɔmu ə mo la. 24 Matatiasə ə nąą kaa, ə lɔ kpɔ ma, nii ə kə́lən gwəi, níí ə holi a dɔn ɉɛɓɛ́ mąąhəɠɛɛ nwɔ lííholi, ə wean ə nui ti paa ɉaláá kulɔi. 25 Ə mą kɛ nui dɔɔmun ə dɔɔ, yai kɛi hee nuą hu diɛ ɉalaaɠaa kulɔ, ə maa nu paa ɲąɓa, ə ɉalaa kulɔi taɠaa. 26 Ɉɛɓɛ́ mąąhəɠɛɛ maa lii ə kɛ mą kɛnɛ̨, yɛ bələi Pinasə nwɛi ə kɛ la Salu lon Zimri pɔ. 27 Matatiasə ə tomą a nwoo kɛnɛ̨ daa pɔ, yɛ kɛ diɛ: «Nuąi kpɔ ɉɛɓɛ́ mąąhəɠɛɛ mąą lii kaa di kwəi, di yee ə ɓo Yálá nwɔ tíɓoɠaa kɛɛ ɓa, 'ka hvilɛn búlú.» 28 Ə pu ə li ɲeeɠaa ɓa, da nonnii, di di yəi hɛnŋąą kəlee lɛɛ tai. Matatiasə kɛɛ nɔi pun ɉu 29 Gɛɛ tii, nuąi kɛi tɛ̨ą mɛ̨nį kwɛli da tələnmolaa di kpulu kɛnɛ̨ ə li nɔi pun ɉu di hee laa; 30 diɛ kpįnį lee, da di lonnii da nɛ̨ąni, ɛlɛɛ, da di wɔ taatɛlɛɛɠaa, mąąhɔlɔɓo mąąwɛli mɛ̨nį aa kɛ hee di hu kɛnɛ̨. 31 Di mo tɔɔmun nwɔ nuą diɛ da ɉolahiɠaa ti kɛ Ɉerusalɛmə, Davidə taa, diɛ diɛ nuą daa tɔɔmun nwɔ hɛɓɛ́ hu woo pili, ɛlɛɛ daa li daa di loo nɔi pun ɉu. 32 Holahi kpulu kɛnɛ̨ ə laŋan diɛ a gilɛ; ə həli diɛ, di di heei kulɔ di tənən ma, diɛ kɛ di pa gɔ yili ɲą a vįitɔɔ yələ. 33 Diɛ Ɉuifəɠaa diɛ: «Aa pɛli ɉu kɛa! 'Ka kulɔ 'ka lɛɛ tɔɔmun woo mu, kwa ka lɛɛ laa.» 34 Diɛ mą: «Ku hvo kulɔi, ku hva pɛli tíi tɔɔmun ma, kuɔ vįitɔɔ yələ hu kala la.» 35 Di nɛɛ mą di wolo diɛ, 36 di hvo di wɔɔ kɛ, di hvo kwɛni pili, di hvo gwɛni woloɠaa laa kpulu. 37 Di kɛli kɛ diɛ: «Ku kəlee ku haa a ku kwəi kwəlɛɛ, yələ kɔlɔn da lɔi di kaa a ku máá kəla: ka kaa ku paai a wea mɛ̨nį.» 38 Di gɔ pɛ́lɛ́ diɛ a vįitɔɔ yələ kpɔ-kpɔɔ, diɛi haa, diɛi haa a mąą yələ, di pɛlɛɛ di nɛ̨ąni diɛ da lonnii da di wɔ taatɛlɛɛɠaa: di kɛ a nu waa tɔnɔ̨. 39 Bələ mɛ̨n di mo, Matatiasə da məlaa di wɔlɔ di mɛ̨i a mąąwɛliɛ. 40 Ɛlɛɛ, diɛ di keeni diɛ: «Gu kəlee gwa gɛ yɛ bələi gu ɓɛlaa di gɛ la, gwa wala tɔɔ nɔiɠaa la, guɔ gu wɔ yíi yɛnɛ̨ɛ̨ da gu wɔ tíɓoɠaa mąą kɔnwɔ̨, di kaa pai gu kəlee gu kpɛɛi a ɉu kpua yɛnɛ̨ɛ̨.» 41 Mąą yələi ti di nwoo ŋɛ̨i ɓo: «Nui lɔpee a kɔ pɛ́lɛ́ guo, a vįitɔɔ yələ, gwa diɛni gu gɔ; gu hvo pa haa yɛ bələi gu kaayɔwɔɠaa di haa la, di mąąkilɛi.» 42 Nąąlɔwai Asidi kpɔn ə pa da diɛni diɛ tɔɔ, huwalawala nuą li kɛ Israɛlə lɔi hu, ɛlɛɛ di kanaŋaa dɔn nwoo ɓa kpɔ a nwala wala. 43 Nui lɔpee kɛi kɛ ə nwun gulɔ mɔ̨nɔ̨ɠaa ti hu, ə kɛi pa di pɔ, di kpulu hu kɛnɛ̨, di hvaŋą ta yɛ pɛ́lɛ́ mą. 44 Di kɔlaɠa ɲąąkpɔn, di lííholi pələ, diɛ nɛŋɛ̨n ɉəɠənuą kɛlɛ da nuąi kɛi lənə Yálá ɓa, a lii kələn gwəi. Gbəliɠaa di pu di li lɔiɠaa hu. 45 Matatiasə da mɛlaa di kɛi lia tɛɛ, diɛ ɉalaa kulɔiɠaa taɠaa, 46 nɛapɛlɛɛi kɛ a kɛ́nɛ́ kpolaaɠaa, diɛ di hee kɛ́nɛ́ ɓa, a yee tɛɠɛmąąlaa Israɛlə lɔi hu. 47 Di gbɔwɔ ɲąąkɛnɛ̨nuą kpɛ; ɛlɛɛ di nwun na ə nɛ̨ɛ̨ mɛ̨nį ti hu. 48 Di dɔn gulɔ halipulu lɔiɠaa da dɔɔɓɛlaa yəi, ɛlɛɛ di nɛŋɛ̨n ɉəɠəmun yee la yili. Matatiasə ə vɛli ə haa 49 Matatiasə haa yələ ə kɛi lɛɠɛ; yɛ nonnii diɛ: «Kpɔwɔ ɲąąkɛnɛ̨ da tɛɠɛɓoɉu daa kɛnɛ̨, lɔi kulɔ yələ bihɛi, da lííholi ɓɛla yələ nuą mɛ̨i. 50 Mąąnɛ̨ɛ̨ kea, nónnii ka kɛ a dɔn mąąkɔnwɔ̨ nuą, kaa ka wɔ yíi yɛnɛ̨ɛ̨ tɛɛ gu nąnni di wɔ minɛ̨i pulu, 51 mɛ̨nįɠaa gu nanni di gɛ a di wɔ yələɠaa, di kili ə́ too ka ɲą, ka kaa pai mąąwiɛ kɛnɛ̨ hɔlɔɓoi, da laa kɛnɛ̨, kpɛɛ hva kɛ mą. 52 Kɛlɛi Abrahamə ə kɛ a tələnmomun, a ɉu kɔɔn yələ, diɛ yili pɛ̨ɛ̨ nwuɔ̨ a nwɔ kulɔ nwoo ɓa laa? 53 Ɉosɛfə, ɓɛlɔwai ə kɛ la mąąwɛli mɛ̨nį hu, ə dɔn bɔ yíi ɓo, ɛlɛɛ, ə kɛ a nu kɛnɛ̨ Eziptə. 54 Gu nąn Pinasə ə Yálá mɛ̨nį maa liihɛlɛn ɉee kɛnɛ̨, di ɉalaa kulɔ mɛ̨nį maalaa laakwɛlanmo ma, a yələ kəlee mɛ̨nį. 55 Ɉosue ə nwɔ koloi kɛ ə pɛli ɉu; yili ɓə gɛ yɛ kɛ a Israɛlə nwun mąąɓomun. 56 Kalɛbə ə kɛla hvaa ɓo a tɛ̨ą ɲąąkpɔn ɉu, ə gwɛlin nɔi hɔlɔɓo. 57 Davidə ə Yálá wɛlilakɛ; di tɔɔkpəlin dɛɛ bɔ a gwɛlin a yələ kəlee mɛ̨nį. 58 Eli ə dɔn woo mąakɔnwɔ̨ a huwalawalalaa, di tɛ la yələi pələ. 59 Ananiasə, Azariasə, da Misaɛlə di di kili tɔɔ Yálá ɓa, di kulɔ nwɔ̨n nən ɲəi. 60 Daniɛlə nwɔ kwəi kwelelaa ə gulɔ yalaɠaa la. 61 'Ka gbaɠala kaa, kaa diɛ wɔlɔ wɔlɔ ɓa, nui lɔpee a gilitɔɔ mą hva too. 62 Nɛŋɛ̨n ɉəɠəmun nwooɠaa di hvo ka lii kulɔ kaa, mąąhɔlɔɓo nwɔ mąąwiɛlaa kaa pai a luwun ɉii, kolo ə pu ɉu. 63 Gaa nwun dɛi haakələi, tinąą, di hva kɛa gaa, gbalaitɔɔ, gaa pai mąą pənəi a pɔlɔ, gwəi kiliɠaa hu yɛ kala. 64 Nónnii ka kanan a nwala wala dɔn ma, mąąhɔlɔɓo ya ɓə pai ka pilɛi a ɲɛ̨i pono. 65 «Ka nąn non Simeɔn ka gɔlɔn a liɛwooɓomun nɛlɛɛ; ka ka wəli tɔɔ ma a yələ kəlee; ə kɛ a ka nąn. 66 Ɉudasə Makabe, liikpələmun, ə muhəɠə, ə kɛ́ a gɔ nwun nąmu; ə kɔ pɛlɛ ɉalipulu lɔiɠaa diɛ. 67 Ka wɛi, nuą kpɔ dɔn woo pulu, ka di ɲąąkpɔn ka kwɛlɛ, ɛlɛɛ, ka ka wɔ nu huwui nwąną kulɔ. 68 Mɛ̨nį ɲɔ̨nwɔ̨ɔ̨i halipulunuą di naa kaa, ka bɔɔ kulɔ diɛ, ɛlɛɛ ka kanan dɔn nwooɠaa diɛ.» 69 Yili pulu ə lúwɔ́ too diɛ, ɛlɛɛ ə laa nąnni kwɛlɛ. 70 Ə haa a gwɛlan nwun dɔnɔ̨ yee naa gɔw mɛ̨idanan; di noo di wɔ pɛlɛ́i nwɔ kámąi la, Modin; Israɛlə kəlee ə nwɔlɔɓo kpɔ kɛnɛ̨. |