22 “Tamaŋ Maaron ighur gabua naol isov tilam nimag wa. Ve i mon ta iwatagh katin tauu Naatu. Tamtamon ite paam mako. Ve Tamaŋ Maaron tauvene paam. Tamtamon eta iwataghi kat mako. Tauu Naatu, ve yes tau Naatu ipaghazoŋai zi pani na, yes mon ta tiwataghi.” Mt 28:18; Yo 1:18, 3:35, 10:15, 17:26
22 “Tamaŋ Maaron ighur mbeb tisob tinim nimag wa. Ve ye moghon to iwatag katin tau Natu. Tamtoghon ite paam maau. Ve Tamaŋ Maaron tovene paam. Tamtoghon eta iwatagi kat maau. Tau Natu, ve yes to Natu ipaghazoŋan di pani, yes moghon to tiwatagi.” Mt 28:18; Yo 1:18, 3:35, 10:15, 17:26
Saawe tana, Yesu isuŋ ighe: “O Tamaŋ, yo Tiina tau uŋgin sambam ve taan. Yau napait ghom toman lolog poia. Pasaa, yes tau lezi ŋgar tintiina ve tighazooŋ pa gabua naol na, yo uŋgooz uraat tsiau tane puughu pazi. Ve upaghazoŋaini pa yes tau tigham ŋgar pa ezazi mako, ve tinumeer ghom imin geegeu tinumeer tamazŋa ve tinazŋa. 1Kor 1:26+
Ra Yesu isaav muul ighe: “Tamaŋ Maaron ighur gabua naol isov ila nimag wa. Ve i mon ta iwatagh katin tauu Naatu. Tamtamon ite paam mako. Ve Taama Maaron tauvene paam. Tamtamon eta iwataghi kat mako. Naatu mon, ve yes tau Naatu ipaghazoŋai zi pani. Yes mon ta tiwataghi.” Mt 28:18; Yo 3:35, 17:2
Tauvene Yesu iŋarui zi ila, ve isaav pazi ighe: “Tamaŋ Maaron ighur gabua naol isov to sambam ve taan ila yau sambag wa, ve yau ezag pa ŋginiiŋ zi. Dan 7:13-14; Yo 13:3; Ep 1:20+
Tamtamon eta to taan ighit katin Maaron naagho pai eta soone. Naatu mon, tauta itotoi Maaron naagho ve ŋgar tooni pait. Pasaa, i Maaron, ve ileep Taama ziige, ve Taama loolo igheen tooni kat.
Tamtamon tsiau tomania gabua tsiau ta naol ne, ene yo tsio. Ve tamtamon tsio tomania gabua tsio naol isov, ene yau tsiau. Zeran tsiau tane tipaghazoŋai ezag tiina tomania tapirig ve poia tsiau wa.
Yo ughur tamtamon tisov tileep ila Natum saamba wa. Leso yes tau yo ughur zi timin i le na, tisov tigham lepoogh poia ila tooni taghon taghon gha ila. Dan 7:14; Mt 28:18; Yo 6:39
Ezam tiina tomania gabuam ve ŋgar tsio, yau napaghazoŋai zi pani wa. Ve yau aat naghamgham tauvene le tighazooŋ pani kat. Leso lolozi pa tauzi imin yo lolom payau, ve naleep ila toozi ve yeŋa nilup ghei nimin eemon.”
O Tamaŋ, muuŋ geeg, saawe tau gabua eta ivot soone, yau naleep toman mbonarig ve ezag tiina ila naghom. Tauvene aazne, yau naghe ugham ghau namuul nalat tsio, ve naleep toman mbonarig ve ezag tiina imin muuŋ. Yo 1:1+; Pil 2:6; Hib 1:3
Gabua tawe isov, mako taan saawe ivot, ve i pale ipasov yes pooza, ve daaba tisov tau ezazi tintiina, tomania gabua isov tau tapirizi tiina na, le tisov tilalez. Mako ipul uraat to ghamuuŋ pooz imuul ila Taama Maaron niima.
Tauvene aazne, Krisi ileep ta saaŋa we, ve ighamgham pooz pa gabua naol isov. Yes pooza ve daaba tau tiŋginŋgin gabua, tomania gabua ariaŋazi to sambam ve taan tau lezi tapirizi tiina na, gabua naol isov tau lezi ezazi, ene Krisi eeza ve tapiri iliiv zi kat, ve tisov tileep ila i saamba. Ta aazne, ve saawe murei paam. Mt 28:18; Kol 1:16+; Pil 2:9+
Ve iit tawatagh: Maaron Naatu izilam taan, ve ipaghazoŋai ŋgar toit, leso tawatagh katin Maaron tauu. Tauta aazne, iit taleep ila to Maaron tauu ve Naatu Yesu Krisi, ve itiŋa tavalupu ghiit tamin eemon. Yesu Krisi, i Maaron tauu. Ve i ta imin puughu pa lepoogh maata yaryaare. Yo 17:3
Tamtamon tisov tau tikis saveeŋ to Krisi tuŋia mako, ve tiseeŋga pa saveeŋ siriv itaghon tauzi ŋgar toozi na, Tamaan Maaron ileep tomani zi mako. Eemon isaav ighe tamtamon eta ikis saveeŋ to Krisi tuŋia ve itaghoni, ene itotoia ighe Tamaan Maaron ve Naatu Yesu Krisi tileep tomania, ve yesŋa tivalupu zi timin eemon. 1Yo 2:23