22 A kada u srcu svome prozboriš: „Što me snalazi sve ovo?” Onda znaj – to je zbog velikog grijeha tvoga, zato ti otkriše skutove, i ostaviše nage tabane.
Zato čuj ovo, ljubiteljice naslada, koja sjediš sigurno, koja pomišljaš u svome srcu: „Nema mi ravne. Neću sjediti kao udovica, neću spoznati kako je izgubiti dijete.”
A ovaj će narod kojem su proricali će padati po ulicama jerusalemskim od mača i gladi; niko neće sahranjivati, njih, žene njihove, kćeri i sinove – tako ću zlobu njihovu vratit njima samim!
A kad narod upita: „Zašto Gospod učini sve ovo s nama?”, ti ćeš odvratiti: „Onako kako ste se odrekli Mene, i kako ste pošli služiti tuđim bogovima – tako ćete sada služiti strancima u tuđoj zemlji.”
Teško je zgriješio Jerusalem, zato prezren posta; svi što ga štovaše, sad ga preziru, jer vidješe svu golotinju njegovu, a on gorko uzdiše i lice okreće.
Majka njihova se odala bludu, ona je zatrudjela sramotno, jer je vikala: ‘Ići ću za ljubavnicima svojim, oni mi daju hljeba i vode, vune i lana, ulja i pića.’
„Ja sam protiv tebe”, tako kaza Gospod Svesilni, „preko lica ću ti prevući skute haljine, i pokazat ću narodima golotinju tvoju, a kraljevstvima tvoju sramotu.
Tog dana ću pretražiti Jerusalem svjetiljkama, kaznit ću one što miruju, koji su kao vino što na lozi ostane, one koji misle: ‘Gospod neće učiniti ništa, nikakvo dobro ili zlo.’