THRÜNTAN 31 - AMÜSÜH HÜM CL Bible (BSI)Laban kinü Jakob Tsokhi 1 Kheakü Laban tsührübonü athakhi yubo Jakobnü so, “Isa abuh yo alala Jakobnü ludo, tüsho api lakhit alala isa abuh yo chingnü lakhitdo.” 2 Tüsho Laban yakli ju api ki püpüki kheaknü büthsüde Jakobnü kheahkhit. 3 Judüki Atungpuhnü Jakob ki tha, “Nü buh pürü le nüsa buhtsührü lomi lim alode yüang, tüsho I nü lung labah.” 4 Jumonü Jakobnü thiyia yüshih tüsho api mihnu boto lapung thulu lim Rachel tüsho Lea ji, 5 tüsho ane ki tha, “Inü nüke abuh yakli I kheak püpüki kheaknü büthsüde ngüchoh; tüshe I buh Thrünpuh I lung lakheah. 6 Tüsho I sühmüh alalanü nüke abuh tankihdo de nükenü mükheahlah. 7 Tütüshe nüke abuhnü I rükaki, tüsho I mihkhahbo thürü ki müthri, tüshe I yuripü Thrünpuhnü api ki mümülüjih. 8 Apinü, ‘Amütribo nü mihkhah dün thsübah’ de thasho mihnu alala amütribo anu. Tüsho apinü, ‘Panghingbo nü mihkhah dün thsübah’ de thasho mihnubo alala panghingbo anu. 9 Junangde Thrünpuhnü nüke abuh shiwüh alala lude tso tüsho jurübo I kilim jih. 10 Tüsho mihnubo amüdungpü kim ching inü milim khülang ching abina kheah tüsho mihnubo kheak jukkihkhi namfimihnupungbo ju panghing, amütri tüsho aneakjik kihkhi lakheah. 11 Judüki Thrünpuh yunirünü milim ching I ki tha, ‘Jakob.’ Tüsho inü alo, ‘I ha ching lah.’ 12 Tüsho apinü tha, ‘Nünü zünga kheahang, mihnubo kheak jukkihkhi namfimihnupungbo alala panghing, amütri tüsho aneakjik kihkhi lah; tümüde Labannü nü ki rhimokhi alala inü ngüdo. 13 I nünü mujudemüsühkhitkhi mümih-lung tüsho nünü I ki thiyuchihchim thsüpung Bethel Thrünpuh ah. Kheakü ha lomi zojihbah nü zübe lo lim alode yüang.’” 14 Judüki Rachel le Lea bünenü api ki alo, “Kheaküshe ike abuh yam ching ike thsungkheak shihcham yungsho yamrüplurüp lashi? 15 Apinü ike hanrü khechoh yung de? Tümüde ike yindo, tüsho ike sho shahde tsühkhamdo. 16 Tümüde harü lakhit alala ike abuh kheaknü Thrünpuhnü alukhi ju isa le isa tsührübo yo ah; jumonü kheakü tümüpürü Thrünpuhnü nü ki thadünü, ju rhimoang.” 17 Judüki Jakobnü asürü tüsho atsührübo le api niuberübo kemelbo kheak binshih. 18 Tüsho apinü anihbuh shiwühbo le apinü alü thsükhi kukrukbo alala, Paddan-aram ching ngükhi shiwühbo lubah Kanan lomi ching abuh Isak kilim yü. 19 Kheakü Laban anihbuh yo namfimihnu nam rhippü yüa lakheah, tüsho Rachelnü abuh yo yambuk thrünpuhbo ahüh-a lu. 20 Jakobnü Siriabuh Laban ki api tsochoh de mümükheahshihde mülapyuk. 21 Jumonü api lakhi alala bede apinü tso. Api tsahmusu tüsho ayung ho, tüsho Gilead wungbo lim yü. Labannü Jakob Müshamkhi 22 Tüsho Jakob tsodo de mahsam nipü Laban ki tha. 23 Judüki apinü anihbuh lung akeoniorübo bebah nimung thüne limtsah thsungkheak api müshamde yü, tüsho apinü Gilead wung ching anihbuh yanphuh. 24 Tüshe ju tsüngre milim ching Siriarü Laban kilim Thrünpuh arü, tüsho api ki tha, “Jakob ki atsü yungsho amütsü müthapü kümkangang.” 25 Junangde Labannü Jakob yanphuh. Kheakü Jakobnü awungbo ching api khimyambo thsü, tüsho Labannü api keoniorübo bebah Gilead awung-lomi ching thsü. 26 Tüsho Labannü Jakob ki tha, “I rükakide nünü tümü rhimokhea, tüsho thirithsü ching aramrü nangde I tsührübebo bede atsokhea? 27 Tümüde nünü jikde atsokhea, tüsho I rükakikhea, tüsho züpzüppü le bingkhungbo bede asühkhi khün thsüde ayüshihpü I ki müthakhea? 28 Tüsho nünü I tsührübo le tsührübebo mümüthsüpshih. Nünü makhade rhimodo. 29 Inü nü thsümünimpü sühmüh lah, tüshe nü buh Thrünpuhnü yishih I ki asuk, ‘Nünü Jakob ki atsü yungsho amütsü müthapü kümkangang.’ 30 Kheakü atsütsü nü tsodo, tümütüsho nünü nü buh yamkhün tode lümrhihlah, tüshe tümüde nünü I thrünpuhbo ahühkhea?” 31 Jakobnü Laban ki alo, “Tümütüsho I trede alakheah, tümüde nünü nü tsührübebo I kheaknü arochihde bea lubah de inü lüm. 32 Shepü lung nü thrünpuhbo ngübanü api dülashih. I ki nü yo tümüpürü lanü I keoniorübo mikinü mütsanang tüsho nünü luang.” Tümüde Rachelnü jurü ahühkhi Jakobnü mümükheah. 33 Labannü Jakob khimyam ching, Lea khimyam ching, tüsho yamlaberü mahne khimyambo ching yüzah, tüshe apinü jurü müngü. Jushu apinü Lea khimyam chingnü wukhiukbah Rachel khimyam ching yüzah. 34 Kheakü Rachelnü yambuk thrünpuhbo lubah kemel düthsün kheak binpung khüp yuk tüsho jurü kheak bin. Labannü khimyam alala ching kheah tüshe jurü müyimkhit. 35 Tüsho alibenü abuh ki tha, “Inü nü miki müzhipkhi dünkheak I tungpuhnü bukdakhiuk; I aliberü yakli kim ah.” Junangde apinü yim tüshe yambuk thrünpuhbo müngü. 36 Judüki Jakobnü bukakhiuk tüsho Laban müneah; Jakobnü Laban ki keo, “Inü athsümünimkhi tümü la? Nünü müthsakkihde müshamde arüpü thsüde I neak tümü la? 37 Nünü I kukrukbo alala ching yimyim she, nünü nü yambuk kukruk khürü tümü ngüde? I keoniorü le nü keoniorü miki ju zoang, junangde arünü ike dükeak mahkhapbah! 38 I kam muku nü lung lado; nü yo namfimihnubo tüsho mihnubo manumüchih, yungsho nü mihnu boto chingnü namfimihnupungbo mütsüh. 39 Ari-shiwühnü anguhsahkhi inü nü kilim lude marü; adükheakkhi inü I küdah thsüde khaabah. Tüsho animung yungsho azhing ching ahüh-a lukhi dün ashaklo nünü I kilimnü kheang. 40 I ha ruk lakheah: animung alamkhinü takbeak, azhing ching athsakkhinü dükhan, tüsho I yapshede müyükhukde alakheah. 41 Hanangde I nü lung kam muku lakheah; nü tsührübe mahne thsungkheak inü nü kam thürükheak phüyi tankih, tüsho nü mihnu boto thsungkheak kam thuruk, tüsho nünü I mihkhah thürü ki müthrijih. 42 I buh Thrünpuh, Abraham Thrünpuh tüsho Isak trekhi I lung mülakhülaa, tsükjide nünü I khahkeang tsoshih-a labah. Thrünpuhnü I thsünükhi tüsho I khah rhimobo ngü, tüsho yishih nü thürüh.” Labannü Jakob kheak Tangzüngkhi 43 Tüsho Labannü Jakob ki alo, “Harü aliberü I tsührübebo ah, harü azürübo I tsührübo, tüsho ha mihnu boto I yo; nünü angükhi alala I yo ah, tüshe harü I tsührübebo le arü tsührübo dünkheak inü tümü thsükhukpü? 44 Jumonü kheakü ikenü tangzüng khülang thsanü, tüsho junü ike dükeak thiyumütsan khülang lashihanü.” 45 Jumonü Jakobnü lung khülang lu tüsho mümih-lung thsüde khima zo. 46 Judüki Jakobnü api keoniorübo ki tha, “Lungbo shuhmukhungang.” Arünü lungbo lubah rhunga mujungshih tüsho ju lungrhung kheaknü arünü yimtsüh. 47 Labannü ju ki Jegar-sahadutha de ji, tüshe Jakobnü Galeed de ji. 48 Tüsho Labannü tha, “Khihni ha lungrhung ha ike dükeak thiyumütsan khülang ah.” Jumonü ju mung Galeed de ji. 49 Mizpa düshe ji, tümütüsho apinü tha, “Ike limshuachihde alachoki Atungpuhnü ike dükeak kheahde lashang. 50 Nünü I tsührübebo kheahmüchihsho yungsho I tsührübebo kheak atrüpde püpü niuberübo lusho, isa lung she mülalashe, ike dükeak Thrünpuh thiyumütsan lah de lümkhitang.” 51 Judüki Labannü Jakob ki tha, “Inü ike dükeak zokhi, ha kheak lungrhung lah tüsho ha kheak mümih-lung lah. 52 Ha lungrhung thiyumütsan lah, tüsho ha mümihlung thiyumütsan lah, junangde athsümünim thsungkheak inü ha lungrhung hode nü kilim marü, tüsho ha lungrhung le mümih-lung hode nünü I kilim marü. 53 Abraham Thrünpuh, Nahor Thrünpuh, tüsho arü jipürü Thrünpuhnü ike dükeak mahkhapshang.” Tüsho Jakobnü abuh Isak trelimnü thiyuchihchim. 54 Judüki Jakobnü awung kheak shuhmülanga kingaünkhi jih, tüsho yikhap tsühpü api keoniorübo ji. Arünü yikhap ju tsüh tüsho tsüngreroro awung kheak bin. 55 Yapsu mükikde Laban asürü, tüsho api tsührübo le tsührübebo müthsüp tüsho arü müngühjih. Judüki Labannü chamachih tüsho api lapung lim alode yü. |
Yimkhiung Naga CL Bible - AMÜSÜH HÜM
Copyright © 2008 by The Bible Society of India
Used by permission. All rights reserved worldwide.
Bible Society of India