MARK 4 - AMÜSÜH HÜM CL Bible (BSI)Müjih-hiurü Shihdanglimyu ( Mt 13.1-9 ; Lk 8.4-8 ) 1 Kheaküshe apinü keto yeannü thsangyupü tankih. Tüsho yimto ato api ki mukhung, jumonü apinü sangkung ching yüzah tüsho keto kheak ju ching bin; tüsho yimto athrünkhi keto lim abinde alo kheak lakheah. 2 Judüki apinü shihdanglimyu chingnü ahihkhüh arü ki thsangyude tha: 3 “Aniang! Thuluthsürü khülang nihbuh müjih hiupü yü. 4 Tüsho apinü müjih hiuchoki khürü limmungyean hiuyuk; tüsho wuhnubo arübah; ju tsühabah. 5 Khürü alo abüde alapung lungmi kheak hiukih; tüsho alo sükde mülakhinü nahde mukhuhde asürü. 6 Tüshe küyimki ani akhiukkhea, ju phu, tüsho aying mülakhi hode yiuhabah. 7 Tüsho müjih khürü ayangrungbo ching hiuyuk; ayangrungbo asürübah ju khüpdoabah, tüsho hi tümü maso. 8 Tüsho püpü ju alo atsü kheak hiuyuk tüsho hi mukhuhde asürübah khürünü samrü bande, khürünü rukrü bande, tüsho khürünü chi bande alü asojih.” 9 Apinü arü ki tha, “Nüsa asopü nükhün kihlasho aniang!” Shihdanglimyubo Amütsan ( Mt 13.10-17 ; Lk 8.9-10 ) 10 Tüshe küyimki api alangzü lakhea, thürükheak mahne lung api mükamde alarübonü shihdanglimyubo dünkheak api ki keokhi. 11 Tüsho apinü arü ki alo, “Nüsa kilim a Thrünpuh kiulongthsü aramyu mükheahpü jih-a lah; tüshe aleangkheak larü kilim a alala shihdanglimyubo chingnü ah, 12 junangde ‘arünü kheahkheah she mükheahkhit, arünü anini she muso tüsho manikhit; jude yungkhülaa arünü arholobah tüsho neak bahjihbah!’ ” Müjih-hiurü Shihdanglimyu Thanakkhi ( Mt 13.18-23 ; Lk 8.11-15 ) 13 Tüsho apinü arü ki tha, “Nüsanü shihdanglimyu ha manikhit de? Judüasho nüsanü küde thsah shihdanglimyubo alala anikhitpü? 14 Müjih-hiurünü thiyu ju hiuchoh. 15 Tüsho limro mungyean thiyu hiua larübo ju harü ah; küyimki arünü anibanü judüakede arimri arübah arü mulongbo ching hiua lakhi yu lude tsochoh. 16 Lungmi kheak müjih hiua larübo she küyimki arünü thiyu sobanü nahdü lang asühde leangkhichoh; 17 tüsho arü kheak aying mülakhinü anükhüh kheak lang lachoh. Ju dunglim küyimki thiyu hode thsümütsü-ato yungsho thsümüchi akhiukbanü, nahdü lang arü ayokhichoh. 18 Kheakü khürü ayangrungbo ching hiukhibo lah; arünü thiyu anichoh, 19 tüsho ha lomi mulong sansan, lakhitbo muzhokhi, tüsho püpü yihnelunekhinü thiyu ju khüpsahshihchoh, tüsho ju aso masokhi kamchoh. 20 Tüshe alo atsü kheak hiukhi ju, arünü thiyu sobah leangkhichoh, tüsho khürünü samrü bande, khürünü rukrü bande, tüsho khürünü chi bande asochoh.” Muluk khüp Tsünpung ( Lk 8.16-18 ) 21 Tüsho apinü arü ki tha, “Tsün khülang ju muluk khüp yungsho yapkiu khüp zopü lude arücho de? Ju adubopung kheak zopü yung de? 22 Tümütüsho amikheak makhiukpü thsüde tümü müyima müla, yungsho tümüpürü yihdoa lanü alahkhitbah. 23 Nüsa nükhün kihlasho aniang!” 24 Tüsho apinü arü ki tha, “Nüsanü tümü sochonü mulong jihang, Nüsanü adünkhi yande, nüsa kilim adüna jihbah; tüsho nüsa sherünü anichonü, alü she ajihbah. 25 Tümütüsho shepü lanü, api kilim alü jihbah; tüshe shepü mülanü, api lakhi she anihbuh kheaknü lude atsobah.” Müjih Mukhuhkhi Shihdanglimyu 26 Tüsho apinü tha, “Thrünpuh kiulongthsü ju mihtsürü khülangnü alo kheak müjih hiukhi kiphahlah. 27 Apinü azhing ching yapchoh tüsho animung asürüchoh tüsho müjih ju mukhuhbah tochoh, tüshe ju küdeanü apinü mümükheah. 28 Alonü aküdah thsüde hi akhiukshihbah asochoh–akhuhde adung, jushu amüchekhi, tüsho aye akhiukchoh. 29 Tüshe küyimki hi münbanü, apinü hirhüpbenü arhüppü tankihchoh, tümütüsho yimlupü kim khiungdo.” Woninji Shihdanglimyu ( Mt 13.31-32 , 34 ; Lk 13.18-19 ) 30 Tüsho apinü tha, “Isanü Thrünpuh kiulongthsü ju tümünü akeba, yungsho ju thanakpü shihdanglimyu tümü laba? 31 Ha nünü müjih aninibe alo ching hiukhi woninji khülang kiphahlah; 32 tüshe küyimki ju hiubanü, asürüchoh tüsho sangrung alala kheaknü atobe kamchoh, tüsho akhahbo dübeakde yüchoh, junangde thüning wuhnubonü ju khüp asap shuchoh.” 33 Ha ruk shihdanglimyu ahihdo hode arünü anikhitkhi thülün Jisunü arü ki thiyu tha. 34 Tüshe shihdanglimyu mübedüa apinü arü ki mütha. Tüsho küyimki arü mükhingde lakhea, apinü ajingyanrübo ki alala thanaka huh. Jisunü Chinthrüm Keamloshihkhi ( Mt 8.23-27 ; Lk 8.22-25 ) 35 Ju nimung, arelim apinü arü ki tha, “Isanü püpü thrip hode yüanü.” 36 Arünü yimto ju zojihbah Jisu binde alakhi sangkung ching yüzah tüsho api ju arü lung bebah yü. Tüshe api lung sangkung püpü she alakheah. 37 Tüsho chinthrüm ato khülang arübah sangkung ching ke abükyukde yüzah, junangde ju mide alakheah. 38 Tüshe api a yamkiung lim aku mükhambah yapa lakheah. Arünü api yihmusu tüsho tha, “Thsangyurü, isa dükheakpü nünü tümü mülüm de?” 39 Judüki api asürü tüsho apung ki thürüh, tüsho keto ki tha, “Keamloang, zhikde laang!” Apung ju kheamabah tüsho akhimahe ato lakheah. 40 Tüshe apinü arü ki tha, “Tümüde nüsa khide trecho le? Kheakü khiungde nüsa akin müla de?” 41 Arünü khide tre tüsho khülangnü khülang ki thaachih, “Apung le ketonü she api yu anipü thsüde ha tümü mihtsürü a?” |
Yimkhiung Naga CL Bible - AMÜSÜH HÜM
Copyright © 2008 by The Bible Society of India
Used by permission. All rights reserved worldwide.
Bible Society of India