Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

MAHKHAPRÜ 9 - AMÜSÜH HÜM CL Bible (BSI)


Abimelek

1 Kheakü Jerubbaal tsührü Abimelek ju abe keoniorü kilim yü tüsho abe guk yamkhün alala ki tha,

2 “Shekem mihtsürü alala ki keoang, ‘ Jerubbaal tsührü 70 alalanü nüsa kurungkheak yakzan shuhshihnela shi, dashi khülangnü lang nüsa kurungkheak yakzan shuhshihnela?’ Kheaküshe I nüsa shih tüsho thiyih de lümkhitang.”

3 Tüsho abe keoniorübonü harü yubo alala Shekem mihtsürübonü sode api dünkheaknü tha; tüsho Abimelek yanpü arü mulong pungkhi, tümüde arünü tha, “ Api isa keoniorü ah.”

4 Arünü api kilim Baal-berith arüngyam chingnü shotoyinchi 70 jih, junü Abimeleknü api jingyanrü thsüshihpü mudukmükerübo muloa lu.

5 Tüsho apinü Ophra ching abuh yam ching yü, tüsho Jerubbaal tsührü 70 api keoniorübo ju lung khülang kheaknü laksah; tüshe Jerubbaal tsührü akheambuh Jotham aning, tümüde apinü jikabah.

6 Shekem mihtsürübo tüsho Beth-millo alala mukhungde arü, tüsho arünü Shekem ching thülamdung kinü Abimelek ju kiulongthsüpuh kamshih.

7 Küyimki ha Jotham ki thakhea, apinü yübah Gerizim wung kheak zhip, tüsho achangnü zhide arü ki tha, “I ki aniang, nüsa Shekem mihtsürübo, junangde Thrünpuhnü nüsa ki anibah.

8 Kim khülang ching sangdungbonü arü kurungkheak kiulongthsürü mujude-mokhitpü yü; tüsho arünü oliv sangdung ki tha, ‘Isa kurungkheak kiulongthsüang.’

9 Tüshe oliv sangdungnü arü ki tha, ‘Inü thrünpuhbo tüsho mihtsürübo wüntreshihkhi amüdang bahbah sangdungbo kurungkheak yakzan shuhpü yüba shi?’

10 Tüsho sangdungbonü khubasodung ki tha, ‘Nü arang, tüsho isa kurungkheak kiulongthsüang.’

11 Tüshe khubasodungnü arü ki tha, ‘Inü aniung tüsho sangaso atsü bahbah sangdungbo kurungkheak yakzan shuhpü yüba shi?’

12 Tüsho sangdungbonü kurungasoliu ki tha, ‘Nü arang, tüsho isa kurungkheak kiulongthsüang.’

13 Tüshe kurungasoliunü arü ki tha, ‘ Thrünpuhbo tüsho mihtsürübo asühshihkhi I yukhu bahbah inü sangdungbo kurungkheak yakzan shuhpü yüba shi?’

14 Judüki sangdungbo alalanü ayangrung ki tha, ‘Nü arang, tüsho isa kurungkheak kiulongthsüang.’

15 Tüsho ayangrungnü sangdungbo ki tha, ‘Nüsanü atsütsünü I nüsa kurungkheak kiulongthsürü thsüshihbasho, arübah I khüp alamang; jude yungsho, I yang khahbo chingnü mo akhiukbah tüsho Lebanon cedarbo aniubah.’

16 “Kheakü jumonü, nüsanü thiyuronü tüsho kurhangde Abimelek kiulongthsürü kamshihdüsho, tüsho api thülünkhinü Jerubbaal tüsho ayamkhün kheak tsüde rhimodüsho–

17 tümüde I buhnü nüsa thsungkheak keochihdo, tüsho api rhangdung jih, tüsho Midiarü khah chingnü nüsa bekhit;

18 tüshe nüsanü khihni I buh yamkhün azhihde wusudo, tüsho atsührü 70 lung khülang kheaknü laksah, tüsho api yamlaberü tsührü Abimelek, api nüsa akeoniorü thsümonü Shekem mihtsürübo kurungkheak kiulongthsürü kamshih–

19 jumonü nüsanü khihni Jerubbaal tüsho api yamkhün kheak thiyuro tüsho wüntre lade rhimoa lasho, Abimelek lung asühang shi, tüsho Abimeleknü she nüsa asühachihshang shi;

20 tüshe jude yungsho, Abimelek kheaknü mo akhiukshang tüsho Shekem le Bethmillo mihtsürübo aniuabahshang; tüsho Shekem le Beth-millo mihtsürü kheaknü mo akhiukshang tüsho Abimelek aniuabahshang.”

21 Tüsho Jothamnü akeoniorü Abimelek tremonü tsode yünü Beer ching la.

22 Abimeleknü Israel kurungkheak kam mahsam kiulongthsü.

23 Tüsho Thrünpuhnü Abimelek le Shekem mihtsürübo dükeak amütsü me khülang yüshih; tüsho Shekem mihtsürübonü Abimelek kheak mülapyukde rhimo;

24 hanangde Abimelek tüsho api tuthsuka Gideon tsührü 70 laksahshihkhi Shekem mihtsürübo kheak royimpü lakheah.

25 Tüsho Shekem mihtsürübonü api azhihde awung mujuk kheak mihtsürübo jimde binshihbah limro ching hantsahrü alala kheak jangkhijangra; tüsho ju Abimelek ki tha.

26 Ebed tsührü Gaalnü akeoniorübo bebah Shekem ching yü; tüsho Shekem mihtsürübonü api kheak mulonglam la.

27 Tüsho arünü thulu ching yübah kurungasolubo chingnü kurungasobo rho tüsho yukhu thsübah thünio la, tüsho arü thrünpuh yam ching yüzahbah tsühyungde Abimelek athruaji.

28 Ebed tsührü Gaalnü tha, “ Abimelek ju she a tüsho isanü api tankihpü thsüde isa Shekemrü she a? Jerubbaal tsührü tüsho api yo atorü Zebulnü Shekem abuh Hamor mihtsürü tankihkhi yung de? Dale küde thsah isanü api tankihpü?

29 Ha mihtsürübo I khah ching lakhülaa inü Abimelek yankhita bahbah. Inü api ki thabah, ‘Nü yo bonungrü hihde kambah akhiukang.’ ”

30 Küyimki kiuto yakzanshuhrü Zebulnü Ebed tsührü Gaal yubo sokhea, api bukakhiuk.

31 Tüsho apinü Aruma ching Abimelek kilim yunithsürü thiyia yüshih, “ Kheahang, Ebed tsührü Gaal tüsho api keoniorübo Shekem ching arüa lah, tüsho nü azhihde arünü kiuto neamneamjihchoh.

32 Kheakü jumonü, nü lung nü mihtsürübo azhing ching yüang tüsho thulu ching jika aleangde binang.

33 Jushu yapsu, ani akhiuk akede, nahde asürang tüsho kiuto lim nanachihang; tüsho küyimki api le api lung bekhi mihtsürübo nü azhihde akhiukbanü, nüsanü akukkhi thülün arü kheak rhimoang.”

34 Tüsho Abimelek le api lung mihtsürübo alala azhing chingnü asürü tüsho khunung phüyi thsübah Shekem azhihde aleangde bin.

35 Küyimki Ebed tsührü Gaal wukhiukbah kiuto chipiripit limro zhipkhea, Abimelek tüsho mihtsürübo aleangde abinkhi chingnü jukmusu.

36 Tüsho küyimki Gaalnü mihtsürübo ngükhea, apinü Zebul ki tha, “ Kheahang mihtsürübo awung mujukbo chingnü akichoh!” Tüshe Zebulnü api ki tha, “Nünü awung mebo ju mihtsürübo ah müdam ngüchoh.”

37 Jumonü Gaalnü alode tha, “ Kheahang, mihtsürübo lomi phulungnü akichoh, tüsho püpü khunung Müchitrü thülamdung limnü arüchoh.”

38 Judüki Zebulnü api ki tha, “ Atsütsü nü yu tode athakhi küching la, ‘Isanü api tankihpü thsüde Abimelek ju shepü a?’ Harü mihtsürü ha nünü ajunokhi yung de? Nünü lümsho wukhiukang, tüsho kheakü arü bede keochihang.”

39 Jumonü Gaalnü Shekem mihtsürübo bebah wukhiuk tüsho Abimelek bede keochih.

40 Tüsho Abimeleknü api yande müsham, tüsho anihbuh kheaknü api alihde tso; mihtsürü ahihdo kiuto ching yüzah limro khiungde yuria yap.

41 Judüki Abimelek ju Aruma ching la tüsho Zebulnü Gaal le api keoniorübo Shekem ching mülapü thsüde yankhitabah.

42 Ashidopü Shekem mihtsürübo thulubo ching wukhiuk, tüsho ju Abimelek ki thiyusheak jih.

43 Jumonü apinü api mihtsürübo bea lubah khunung mahsam thsüde cham tüsho thulubo ching jimde binshih. Küyimki mihtsürübo kiuto chingnü akhiukkhi ngükhea, apinü arü yanpü jukmusu.

44 Judüki Abimelek tüsho api lung khunung khülang nanachihde khuhto ching yü tüsho kiuto chipiripit yüzah limro kheak zhip; tüsho khunung mahnenü thulubo ching larü alala kilim nanachihde yü tüsho arübo laksah.

45 Jumonü Abimeleknü ju nimung amuyung kiuto bede keochih; apinü kiuto ju lu tüsho ju ching lakhi mihtsürübo laksah; tüsho apinü kiuto thsümünim tüsho thimi suka zojih.

46 Kheakü küyimki Shekem aheangsadam mihtsürübonü ju sokhea, Berith thrünpuh arüngyam chipi ching yüzahabah.

47 Tüsho Shekem aheangsadam mihtsürübo alala rukhüh mukhunga lah de Abimelek ki tha.

48 Judüki Abimelek tüsho api lung mihtsürübo alala Zalmon Müzüng lim wutu. Tüsho Abimeleknü awü khülang akhah ching thrüa lubah sangdungbo chingnü akhah khülang ngamkhi, tüsho ju lua adubuh kheak yihkih; judüki apinü api lung larü ki tha, “Inü tümü thsüde nüsanü ngüdünü, niokheamang tüsho I ruk rhimoang.”

49 Jumonü mihtsürü abannü sangkhah ngamkhia lu tüsho Abimelek yande yübah chipi kheak rhungkih, tüsho arü kumung mo thsahkih junangde Shekem aheangsadam mihtsürü athrürü tüsho aliberü 1000 bande sheabah.

50 Judüki Abimeleknü Thebez lim yü tüsho ju zündobah yankhia lu.

51 Tüshe kiuto ching aheangsadam amüküp khülang lakheah tüsho kiuto mihtsürü athrürü tüsho aliberü alala alihde yübah rihdoloabah; jushu arünü aheangsadam mujuk kheak yükih.

52 Jumonü Abimeleknü aheangsadam khiungde yübah keochih; tüsho apinü monü atakpü aheangsadam ripit ki yü.

53 Tüshe azoberü khürünü thsam khülang Abimelek ku kheak lah-a akishih tüsho akuro kingrüp.

54 Judüki apinü nahde api thsühnuk hanrü athrününgtsüng mihtsürü ki tha, “Nü nukshang dukkhitang tüsho I laksahang, jude yungsho mihtsürübonü athabah, ‘ Azoberü khülangnü api laksah-a lah.’” Jumonü api yo athrününgtsüngbuhnü api chinkhitde düchip tüsho sheabah.

55 Tüsho küyimki Israel mihtsürübonü Abimelek shea ngükhea, mihtsürü abannü müzütde nihbuh lapung ching yü.

56 Hanangde Abimeleknü mihbukmuyuk rhimokhi, api keoniorü 70 laksahde abuh azhihde arhimokhi Thrünpuhnü jihlo.

57 Tüsho Thrünpuhnü Shekem mihtsürü amütsü-rhimo alala arü ku kheak jihlo, tüsho Jerubbaal tsührü Jotham muthrumünean arü kheak arü.

Yimkhiung Naga CL Bible - AMÜSÜH HÜM

Copyright © 2008 by The Bible Society of India

Used by permission. All rights reserved worldwide.

Bible Society of India
Lean sinn:



Sanasan