LUKNÜ ATHRÜTKHI THIYUSHEAK-ATSÜ HUHTANYU 6 - AMÜSÜH HÜM CL Bible (BSI)Amuni dünkheak Keokhikhi ( Mt 12.1-8 ; Mk 2.23-28 ) 1 Amuni api thulubo hode ayüchoki, api jingyanrübonü manji khürü rüta arü khah chingnü muzhua tsüh. 2 Tüshe Pharisirü khürünü tha, “Tümü thsükhi Amuni rhimopü yakzan mülakhi nünü rhimocho?” 3 Jisunü alo, “David tüsho api lung berübonü arü khümde alachoki tümü rhimokheanü nüsanü mükhe de: 4 künangde apinü Thrünpuh yam ching yüzahkhea, tüsho amükeamrübo kheak hode püpürünü atsühpü yakzan mülakhi amüsüh yikhap lua tsühkhea, tüsho api lung berü she akipkhea? ” 5 Tüsho apinü arü ki tha, “Mihtsürü Tsührü ju Amuni yo Atungpuh ah.” Khah Thripshekhi Mihtsürü ( Mt 12.9-14 ; Mk 3.1-6 ) 6 Amuni püpü ching, küyimki api sinagog ching yüzahbah thsangyukhea, ju ching mihtsürü khülang akhah tsülim shekhia lakheah. 7 Tüsho yakzan thsangyurü le Pharisirübonü api azhihde amüdampü thsüde, apinü Amuni thsünguba shi yungnü api kheak kheahde la. 8 Tüshe apinü arü lümkhibo mükheah, tüsho khah shekhia labuh mihtsürü ki tha, “Arang tüsho ha ching zhipang.” Tüsho apinü wusubah ju ching zhip. 9 Tüsho Jisunü arü ki tha, “Inü nüsa ki keokhichoh, Amuni atsü thsüpü yungsho athsümünim rhimopü, rhangdung khümkhitpü yungsho ju thsümünimpü yakzan la shi?” 10 Apinü arü alala mükamde kheah, tüsho api ki tha, “Nü khah chungang.” Apinü jude thsü, tüsho anihbuh khah tsüabah. 11 Tüshe arübo mulong zhipzhipbe kam tüsho arünü Jisu kheak tümü rhimobeanü khülangnü khülang ki atsangachih. Jingyanrü Thürükheak Mahne Mokhitkhi ( Mt 10.1-4 ; Mk 3.13-19 ) 12 Ju kim ching apinü tamkhüntamnüpü awung ching yü; tüsho tsüngreroro apinü mutuklode Thrünpuh ki tamkhüntamnü. 13 Tüsho küyimki ayinkhikhea, apinü ajingyanrübo ji tüsho arü bolungnü arü thürükheak mahne mokhit, apinü arübo ki amüsüh-thsangyurü de ji; 14 apinü Peter de ajikhi Simon, tüsho aniurü Andria, Jakob tüsho Johan, Philip, Bartholoma, 15 Mathi, Thoma, Alphia tsührü Jakob, Zealot de ajikhi Simon, 16 Jakob tsührü Juda, tüsho yinatsühbuh Juda Iskariot. Jisunü Thsangyukhi tüsho Thsüngukhi ( Mt 4.23-25 ) 17 Tüsho apinü arü lung akibah, api jingyanrü boto tüsho Judea le Jirusalem tüsho Tair keyean le Sidon chingnü api yu anipü tüsho arü tukthsübo thsüngupü arükhi mihtsürü yimto ato bebah adükhün kheak zhip; 18 tüsho sherübo amünean mebonü küpkhukde alakheanü thsüngu. 19 Boto alalanü api qiupü yim, tümüde api kheaknü wu arübah arü alala thsüngu. Asühpü tüsho Mulong Rozhak ( Mt 5.1-12 ) 20 Tüsho apinü ajingyanrübo kilim zünga kheahbah tha, “Nüsa zhochihrü asühpü, tümüde Thrünpuh kiulongthsü nüsa yo. 21 Nüsa kheakü khümde alarübo asühpü, tümüde nüsa bukthsübah. Nüsa kheakü tripde alarübo asühpü, tümüde nüsa amünebah. 22 “Mihtsürü Tsührü dünkheaknü küyimki mihtsürübonü nüsa thraneanba, küyimki nüsa mükhemükimde khekhita bahba tüsho amütsü thade nüsa mung bahyukbanü nüsa asühpü! 23 Ju nimung asühachihang tüsho asühde jukang, tümütüsho kheahang, yinmi ching nüsa thsambah tode lah; tümüde arü bebuhrünü wukihrübo ki jude rhimodo. 24 “Tüshe nüsa alarübo are, tümüde nüsanü nüsa mulong sühakhim ngüdo. 25 “Nüsa kheakü suhdahde alarübo are, tümüde nüsa akhümbah. “Nüsa kheakü münede alarübo are, tümüde nüsa atüzhobah tüsho atripbah. 26 “Mihtsürü alalanü nüsa tsakamkhi dünkheak asukchoki nüsa are, tümüde arü bebuhrünü arükchih wukihrübo ki jude athsükheah. Thiriri Muzhopü ( Mt 5.38-48 ; 7.12 ) 27 “Tüshe I ki anide alarü nüsabo ki inü thachoh, nüsa riribo muzhoang, nüsa thraneanrü ki atsü rhimoang, 28 nüsa athrurü müngühjang, nüsa kheahmüchihrü thsungkheak tamkhüntamnüjang. 29 Shepünü nü müchip kheak damchonü, püpü thrip she leangjang; tüsho khürünü nü pangkhümpüniuniu lusho, nü pangkhümpü she lushang. 30 Nü ki kheangrü aban kilim jihang; tüsho shepünü nü kukruk lude tsochonü jurü dükheanglo. 31 Mihtsürübonü nü ki rhimoshihpü nünü alümkhi nangde arü ki she rhimoang. 32 “Nü muzhorü ki nünü muzhosho, nü tümü alü la? Tümütüsho aneakrünü she arü muzhorü ki muzhochoh. 33 Tüsho nü ki atsü rhimorü ki nünü atsü rhimosho, nü tümü alü la? Tümüde aneakrünü she ju ruk rhimochoh. 34 Tüsho nünü mükkin-thsürü kilim nipjihsho, nü tümü alü la? Aneakrübonü she ahihdo alü thsülopü aneakrü kilim nipjihchoh. 35 Tüshe nü riribo muzhoang, atsü rhimoang, tüsho angülopü mükkin dülade nipjang; tüsho nü thsambah ato labah, tüsho nüsa ju Khide Achang tsührübo thsübah; tümüde apinü makshe-müjihrü tüsho mihbukmuyuk ki muzholah. 36 Nü Buhnü amüthsüm lakhi nangde amüthsüm laang. Mührü Yukhapkhi ( Mt 7.1-5 ) 37 “Thiyudükhap, tüsho nü yumükhap; dübahyuk, tüsho nü mübahyukde alabah, neak bahjang, tüsho nü neak bahjihbah; 38 jihang, tüsho ju nü kilim jihbah; tsüde adünde, nimde, niukarihde, müleamkhiukde nü khah ching jihbah. Tümütüsho nünü adüna jihkhi chingnü nü adünloa angübah.” 39 Apinü arü ki shihdanglimyu khülang she tha: “Müktukrü mihtsürü khülangnü müktukrü limbekhukba de? Ane chido shingkung ching keamyukpü yung de? 40 Jingyanrü khülang ju api thsangyurü kumung yung, tüshe mihbüm abannü küyimki apinü tsüde mükheahkhit-a lubanü anihbuh thsangyurü nangde alabah. 41 Tümü thsükhi nü mük ching lakhi aneak mükheahde nü keoniorü mük ching aneak kheahcho le? 42 Yungsho nü mük ching lakhi aneak nünü müngüde nü keoniorü ki nü mük ching lakhi aneak inü yihkhitjihanü de küde thsah athakhukba? Nüsa yiuhkhaprü, akhuhde nü mük ching lakhi aneak yihkhita bahang, jushu lang nü keoniorü mük ching lakhi aneak nünü mütsande angübah. Sangdung tüsho ju Sangaso ( Mt 7.16-20 ; 12.33-35 ) 43 “Tümütüsho sangdung atsünü sangaso amütsü masochoh, yungsho sangdung amütsünü sangaso atsü masochoh; 44 tümüde sangdung aban asonü mükheahchoh. Tümütüsho ayangrungbo chingnü khubaso murhochoh, yungsho dütrüngyang chingnü kurungaso murhochoh. 45 Mihtsürü atsünü api mulong ching atsü lakhi chingnü atsü akhiukchoh, tüsho mihtsürü amütsünü nihbuh amütsü lakhi chingnü amütsü akhiukshihchoh; tümütüsho mulong ching mide alakhinü amünnü asukchoh. Thüyam Thsürü Mahne ( Mt 7.24-27 ) 46 “Tümüde nüsanü I ki Atungpuh, Atungpuh de jichoh, tüshe inü nüsa ki thakhi mürhimocho? 47 Mihbüm aban sherü I ki arübah I yubo anicho tüsho jurü rhimochonü api künangde lanü inü nüsa ki huhbah: 48 api ju sükde kiubah lungmi kheak khimtanbah thüyam thsükhi mihtsürü kiphahlah; küyimki düchi arübah ju yam kheak zünkheanü ju majan, tümütüsho ju düküngde thsüa lakheah. 49 Tüshe shepünü sobah jurü mürhimonü khimtan mülade alo kheak thüyam thsükhi mihtsürü kiphahlah; ju kheak düchinü zün, tüsho zukleangnü keam, tüsho ju yam thsümünimkhi mihtrebe lakheah.” |
Yimkhiung Naga CL Bible - AMÜSÜH HÜM
Copyright © 2008 by The Bible Society of India
Used by permission. All rights reserved worldwide.
Bible Society of India