Tegagia 31 - Wunta MemporiI Yako ka somborino molai inso ndi Laba 31:1-21 1 Irongeomo i Yako paudo anano i Laba, kanandio, ”I'alaomo luwu i Yako arataado amato, ka inso a arataado amato ipumpuo luwuno kaeano.” 2 Tengkita mbo'u ndi Yako inso a rupano i Laba, nine i Laba nami kana mbo'u se'eluno ndi onae. 3 Mepau Iramo i Ue ndi Yako, ”Pekulemo i witado uempu'umu ka a mpepaekompomu. Aku koa kumongkomiko.” 4 Ka i'amba i Yako montena mia lumako moboi ira i Raheli ka i Lea ka do'aiwa a mpada, a mpo'iangado bawaano bembe bimbano, 5 ipotaeako ira, ”Kukitaomo inso a rupado amamiu, nine nami kana mbo'u se'eluno ndi ongkue, sine Ondae Ue Alado amaku kumongkomi aku. 6 Omiu mbo'u ito'oriomo, nine mo'angga akumo ndi ondae amamiu tompaano rosoku. 7 Sine, ondae amamiu moweweu iramo nahi moleo ndi ongkue ka pempulumo dobalio tamboku. Sine ondae Ue Ala nahi Dopo'ineeo moweweu mosa'o ndi ongkue. 8 Tewala motae ira, ’anu meboti-boti ta gagi tambomu’, ka luwuno bawaano bembe bimba atuu mpe'anaako anu meboti-boti. Tewala motae ira, ’anu meloba-loba ta gagi tambomu’, ka luwuno bawaano bembe bimba atuu mpe'anaako anu meloba-loba. 9 Kanatuumo Dosintaki ira Ue Ala pinotuwudo amamiu meweengakono ndi ongkue. 10 I tempono kompemaliiado bawaano bembe bimba, a laro mo'ipi mengkita aku ngkoraane ka kukitao nine bawaano bembe bimba lakino anu malii ira bawaano atuu mpeloba-loba, mpeboti-boti ka mpenggori-nggori. 11 Mala'eka-Do Ue Ala mepau ndi ongkue a laro mo'ipi atuu: Yako! Ku sangki Ira: Oo Ue! 12 Ka Do'amba mepau, Pengkitamo ngkoraane ka kitaomo nine luwuno bawaano bembe bimba lakino anu malii ira bawaano bembe bimba atuu mpeloba-loba, mpeboti-boti ka mpenggori-nggori, hangano Kukitaomo luwu anu wineweuno i Laba ndi omue. 13 Ongkuemo Ue Ala anu i Beteli, po'iangamu urapio tugu atuu ka montanga ndi Ongkue. Kanandio-andio, pepatindamo, lakomo inso i wita andio ka pekulemo i witado pepaekompomu.” 14 Ka do'amba i Raheli ka i Lea sumangkio i Yako, ”Kombake nami hina mbo'u tiamami a laro rahado amamami? 15 Kombake omami dotudu kami mia mehawe, hangano do'asa kamimo? Doi mbo'u anu tiamami dopokopingkoomo luwu. 16 Sine luwuno kaeaa anu Dosintakiomo Ue Ala inso ndi ondae amamami onaemo omami me'ueo ka luwuno anamami. Gagi, kanandio-andio, weweuomo luwuno anu pinau-Do Ue Ala ndi omue.” 17 Ka i'amba mepatindaomo i Yako, iwuatako iramo anano ka orua ira beineno a wawo unta. 18 Ka i'amba wawao luwu pinotuwuno, luwuno anu hinaweno, onaemo pinotuwuno anu hinaweno i Padana-Arami, anu tinoono lumako ndi Saki, amano, i wita Kana'a. 19 Ka i Laba se'eluno lumakoomo mogonti wuludo bimbano. I tempomo atuu i Raheli monakoo terapi pelahumoaano amano. 20 I Yako umakalao i Laba, to Arami atuu, nahi pauakono nine onae ta molai. 21 Kanandiomo ipolai saru luwuno arataano. Onae melungka, sumakio koro Eparata, ka i'amba melempa te'aro i mentorukuno Gileadi. I Laba lumuluo i Yako 31:22-42 22 Ko'otolu oleono pinauako i Laba, nine i Yako molaiomo. 23 Iwawa ira pe'etuno, ka domelampuio i Yako opitu oleo pelempaa, olaino ka i'amba humawe ira i mentorukuno Gileadi. 24 I tempono wongi Ondae Ue Ala hawe ndi Laba, to Arami atuu, a laro asa mo'ipi, saru mepau ndi onae, ”Petangkoro, omue si mansa pepau mondeeno ndi Yako!” 25 Ka i'amba i Laba hawe ndi Yako. Kontongaano atuu i Yako mompasaomo kemano i mentorukuno; I Laba ka pe'etuno mpopasa iramo mbo'u kemado i mentorukuno Gileadi. 26 Motae i Laba ndi Yako, ”Hapake wineweumu andio? U'akala akumo ka wawa ira anaku beine kana mia tinawa a mpeteaa! 27 Tembio ka upolai menoro-noro ka umakala aku? Tembio ka nahi upauakune, ka kupo'ineeko lumako a mawongkono aroa ka penani, saru tinondaako rebana ka katapi? 28 Tendeano nahi upoweeakune tempo woo-woo ira anaku beine ka ana'ueku. Salaomo wineweumu. 29 Ongkue pabawa moweweu mosa'o ndi omue, sine hieno wongi Ondae Ue Alano amamu mepau ndi ongkue, ’Petangkoro, omue si mansa pepau mondeeno ndi Yako!’ 30 Kanandio-andio, tewala lano asalakono kolumako, hangano tedoa tekewoi i rahado amamu, tembio ka uponakoo luwuno pinesombaiku?” 31 Sumangki i Yako ndi Laba, ”Doito aku, hangano kupewowoloo, ba mansa irontu ira anamiu atuu inso ndi ongkue. 32 Sine isema hinawemiu numaao luwuno pinesombaimiu atuu, siimo ipo'ineeo tuwu. Iparesaomo i arodo pe'etuto hapamo koa anu kongko ndi ongkue ka i'alaomo arataamiu.” Nahi to'orio i Yako, nine i Raheli anu monakoo terapi pelahumoaa atuu. 33 Mewinsoomo i Laba a laro ngkemano i Yako ka a laro ngkemano i Lea ka a laro ngkemado orua ata beine atuu, sine nahi pohawe hapa-hapa. Mansano meluarako inso a ngkemano i Lea, onae mewinso a ngkemano i Raheli. 34 Sine i'alaomo i Raheli terapi pelahumoaa atuu ka mewinsoakono a laro lampino untano, ka mentoro i wawono. I Laba paresao luwuno kema atuu, sine nahi pohawe hapa-hapa. 35 Ka i'amba i Raheli motaeakono amano, ”Siimo itekuda ama, hangano nahi kupentade i aromiu, hangano tekonai ihawe aku wulaku.” Ipenootio i Laba umungkeo, sine nahi haweo terapi pelahumoaa atuu. 36 Tensilaomo tekudano i Yako ka i'ewaio i Laba. Motae i Yako ndi Laba, ”Hapa salaku, hapa halaku, ranta ka ilampui aku? 37 Iparesaomo luwu sangkaku, kanandio-andio hapa anu hinawemiu inso a luwuno sangka i rahamiu? Inaaomo i ndi'ai i arodo pepaekompoku ka pepaekompomiu, ka domemputusio i oloto orua kita. 38 I larono rua pulu nta'u andio kupe'asaakomiu, bimba ka bembemiu anu waino nahi hori hina te'onini ka anu lakino inso a bawaano bembe bimbamiu nahi kuhori mongkaa. 39 Pinotuwu anu pinerangkamino kondehora lambaha nahi kuhori mowawa ndi omiu, ongkueku umeuo; anu pinonakodo mia, moiko i tempono meene maupo wongi, wela komiu tumuntuo inso ndi ongkue. 40 Ongkue ikaano mokulano meene ka morinino wongi, ka nahi kupokompoturi. 41 I larono rua pulu nta'u ongkue i rahamiu; mo'angga akumo ndi omiu hopulu ka opaa nta'u tehineno ka kupoko'ala ira orua anamiu saru onoo nta'u ka kupohawe pinotuwumiu, ka pempulumo ibalio tamboku. 42 Ande-andeno nahi Dokongkomi aku Ue Alado amaku, Ue Alano i Burahima ka Anu Pinelangkaino i Saki, manasa kanandio-andio komiu mo'inee aku lumako saru kae mooa. Sine marasaiku ka pe'iseiku Dokitaomo Ue Ala ka Doputusiomo hieno wongi.” Pedandiado i Yako ka i Laba 31:43-55 43 Ka i'amba i Laba sumangkio i Yako, ”Beine andiodo anaku, luwuno nana'ote ntama andio ana'ueku ka pinotuwu andio pinotuwuku, ka luwuno anu kinitamu i ndi'ai ongkue ueno. Hapake anu aku mokoweweuo kanandio-andio ndi ondae anaku andio ke a nana'ote anu pine'anaakodo? 44 Kanandio-andio aiwamo topowutu pedandia, ongkue ka omue, ka asalakono hinao sakosii oloto.” 45 Gagi, i Yako umalao asa watu ka montadeo gagi tugu. 46 Ka i'amba i Yako motaeako ira pe'etuno, ”Impopumpumo watu.” Mpo'ala iramo watu ka mehowuo. Ka do'amba mpongkaa i ra'ai umpeda hinowu atuu. 47 I Laba numeeakono howuno watu atuu Yegari-Sahaduta, sine i Yako numeeakono Galedi. 48 Ka i'amba motae i Laba, ”Howunomo watu andio anu gagi sakosii olono ongkue ka omue i oleo andio.” Onaemo pu'uno hinowu atuu ineeakono Galedi, 49 ka Misipa mbo'u, hangano ipotae, ”Po'ineeomo Ondae i Ue paresao olono ongkue ka omue, tewala tepo'olai kita. 50 Tewala nahi moiko ukita ira anaku, ke tewala omue mebeine susua umarino ondae anaku atuu, pewowoloomo, maupo nahina mia saru ontae, Ondae mbo'u Ue Ala anu gagi sakosii i oloto.” 51 Motae mbo'u i Labai ndi Yako, ”Ndiomo howuno watu ka ndiomo tugu anu pinontadeku i oloto. 52 Howuno watu ka tugu andio gagi sakosii nine nahi aku lumaloo howuno watu andio aiwa tepohaweakomu, ka omue mbo'u nahi kolumaloo howuno watu ka tugu andio aiwa tepohaweakune, saru tinoo mosa'o. 53 Ondae Ue Alano i Burahima ka Ue Alano i Nahori, Ue Alano uempu'udo, Ondaemo gagi puu mpobitara i oloto.” Ka i'amba i Yako mesumpa a nee-Do anu Pinelangkaino i Saki, amano. 54 Ka i'amba i Yako mompesombaako pesomba sinumbele a ntorukuno atuu ka i'olu ira pe'etuno mpongkaa. Ondae mpongkaa ka mperato a ntorukuno atuu. 55 Tisomono mo'oru i Laba woo-woo ira ana'ueno ka orua ira anano saru rumonso ira. Ka i'amba i Laba mekule a mpo'iangano. |
LAI 2021
Indonesian Bible Society