Tegagia 30 - Wunta Mempori1 Mansano kumitao i Raheli, nine nahina anano i Yako ndi onae, imonsiriakono akano. Ka i'amba motaeakono i Yako, ”Poweeakune ana! Tewala naahi, aku mate.” 2 Tesingkaomo tekudano i Yako ndi Raheli, ka ipotae, ”Nde ongkue andioke Ue Ala, anu umonsoiko mentia.” 3 Motae i Raheli, ”Ndio i Biliha, ataku beine. Pewowaliakonomo ka ipe'anaakune, ka molalo ndi onae ongkue mbo'u hinao inuleku.” 4 Ka i'amba meweengakono i Biliha, atano atuu ndi Yako gagi beineno ka i Yako mewowaliakono ata atuu. 5 I Biliha mentia, ka ipe'anaakono asa ana ntama, anano i Yako. 6 Motaeomo i Raheli, ”Ondae Ue Ala moweweu Iramo moleoa ndi ongkue, ka Dorongeomo po'emaku saru moweeakune asa ana ntama.” Onaemo pu'uno ka ineeakono anano atuu i Dani. 7 I Biliha, atano i Raheli, mentiao mbo'u, ka ipe'anaakono asa ana ntama, anano ko'orua ndi Yako. 8 Motae i Raheli, ”Tedoa mamoso kupelulukuakono akaku, ka ongkue anu monangi.” Ka i'amba numeeakono anano atuu i Napatali. 9 Mansano kumitao i Lea, nine onae nami pe'ana mbo'u, i'alao i Silipa, atano beine ka iweeakono i Yako gagi beineno. 10 Ka i'amba i Silipa, atano i Lea atuu, me'anaakono asa ana ntama, anano i Yako. 11 Motaeomo i Lea, ”Hawe me'uraa.” Ka i'amba ineeakono anano atuu i Gadi. 12 Ka i'amba i Silipa, atano i Lea, me'anaakono asa ana ntama anu ko'orua ndi Yako. 13 Motae i Lea, ”Ongkue me'ura! Manasa luwuno beine ira mpotaeakune me'ura.” Ka i'amba numeeakono anano atuu i Asiere. 14 I tempono konsowia gandu, i Rube lumako melempa-lempa, ka ihaweo wua dudaimi a mpada, ka i'amba wawao ndi Lea, ineno. Motae i Raheli ndi Lea, ”Poweeakune ba te'opia wua dudaimino anamu atuu.” 15 Sumangki i Lea ndi onae, ”Nde napi upesompooke umalao tamaku? Kanandio-andio ko'umalao mbo'u wua dudaimino anaku?” Motae i Raheli, ”Tewala kanatuu, po'ineeomo ka ipoturi saru omue wongi andio, gagi euno wua dudaimino anamu atuu.” 16 Tempono ngkiniwia, mansano hawe i Yako inso a mpada, i Lea aiwa tepohaweakono ka ipotae, ”Omue asalakono mewowaliakune wongi andio, hangano omue lano ku'owahiakonomo wua dudaimino anaku.” Onaemo pu'uno, i Yako moturi saru i Lea wongi atuu. 17 Ondae Ue Ala rumongeo po'emano i Lea. I Lea mentia ka ipe'anaakono asa ana ntama, anu ko'olima ndi Yako. 18 Ka i'amba motae i Lea, ”Ondae Ue Ala moweeakune tamboku, hangano kupeweengakonomo ataku beine a ntamaku.” Ka i'amba numeeakono anano atuu i Isakari. 19 Ka i'amba i Lea mentia mbo'u ka ipe'anaakono asa ana ntama anu ko'onoo ndi Yako. 20 Motaeomo i Lea, ”Dopoweeakunemo Ue Ala pompowee anu tekosi. Pohona andio tamaku ta mo'ia saru ongkue, hangano onoomo ana ntama kupe'anaakono.” Ka i'amba numeeakono anano atuu i Sebulo. 21 Umarino atuu ipe'anaakono asa anano beine ka ineeakono anano atuu i Dina. 22 Ondae Ue Ala rumambeo i Raheli. Ondae Ue Ala rumongeo po'emano saru umungkahio pe'anakaano. 23 Mentiaomo i Raheli ka ipe'anaakono asa ana ntama. Motaeomo, ”Do'oniniomo Ue Ala tataaku.” 24 Ineeakono anano atuu i Yusupu, ka ipotae, ”Po'ineeomo ka Dotiangiakune mbo'u i Ue asa ana ntama.” I Yako gagi kaea hangano pandeno mo'ungke akala 30:25-43 25 Mansano i Raheli me'anaakono i Yusupu, i Yako motaeakono i Laba, ”Ipo'inee akumo lumako, ka kupekule a mpo'ianga insoaku i witaku. 26 Iweeakunemo luwuno beineku ka anaku, anu gagi tamboku i larono kupo'angga ndi omiu ka ipo'inee akumo mekule. Hangano, ito'orio perokuhiku mo'angga ndi omiu.” 27 Sine, motae i Laba ndi onae, ”Po'ineeomo kupohawe pompehohawamu. Mengkaaomo ndi ongkue, nine Ondae i Ue rumonso aku hangano omue.” 28 Ipotae mbo'u, ”Pauomo tambomu anu asalakono ku'owahio, aku weeakomu.” 29 Sumangki i Yako, ”Ito'oriomo, kana'umpe kupo'angga ndi omiu, ka kana'umpe teweweudo pinotuwumiu a laro pompekariaku, 30 hangano arataamiu butu tedei se'eluno napi kuhawe, sine kanandio-andio tetiangiomo hadio ntu'u, ka Doronso komiumo i Ue mompu'u kukongko i ndi'ai. Gagi te'ipiapoke kupokompo'angga tiano somboriku ongkueku?” 31 Motae i Laba, ”Hapake anu asalakono kupoweeakomu?” Sumangki i Yako, ”Siimo ipoweeakune hapa-hapa. Behe aku pakambi ira mbo'u bawaano bembe bimbamiu ka dumagai ira, poolo ka i'induakune mongkona andio: 32 Oleo andio aku telalo i olodo luwuno bawaano bembe bimbamiu. Aku monsiao inso i tu'ai sompo pinotuwu anu meboti-boti ke anu menggori-nggori: sompo anu mo'ito i olodo bimba, sompo anu meloba-loba ka sompo anu meboti-boti i olodo bembe, onaemo atuu tamboku. 33 Moleono aroaku ta koa mengkaa lembuino, tewala aiwa komiu paresao tamboku: Luwuno anu nahi peboti-boti ke menggori-nggori i olodo bembe ka luwuno anu nahi mo'ito i olodo bimba, pengkonaano atuu kuponakoomo.” 34 Ka i'amba motae i Labani, ”Moiko, gagiomo kana pinaumu atuu.” 35 Ka i'amba i oleo koa mbo'u atuu i Laba monsiao luwuno bembe lakino anu meloba-loba ka menggori-nggori, ka luwuno bembe waino anu meboti-boti ka menggori-nggori, onaemo luwuno anu hinao moputeno a ngkoroino, saru luwuno anu mo'ito i olodo bimba. Ka i'amba meweengakono luwuno atuu a luwuno anano ka domedagaio. 36 Ka i'amba i Laba tumantuio tepo'oloado ka i Yako otolu oleo pelempaa olaino, ka i Yako kongko pakambi ira bawaano bembe bimba anu toreano. 37 Ka i'amba i Yako mo'ala sampano keu hawara anu momata, keu badama ka keu berangani. Ikulisio luwuno sampa keu atuu gagi meloba-loba mopute ranta ka itengkita moputeno. 38 Inaao luwuno sampa keu anu kinulisino atuu a laro dula po'inuado uwoi pinotuwu, kona ntu'u i arodo bawaano bembe bimba atuu anu me'aiwa mpo'inu. Eheano bawaano bembe bimba atuu mpemalii tempono dome'aiwa mpo'inu. 39 Tewala bawaano bembe bimba atuu mpemalii umpeda a luwuno sampa keu atuu, ana anu pine'anaakodo mpeloba-loba, mpeboti-boti ka mpenggori-nggori. 40 Ka i'amba i Yako monsiao luwuno bimba atuu, ka i'amba mo'aro ira bawaano bembe bimba atuu a anu meloba-loba ka a anu mo'ito i olodo bawaano bembe bimbano i Laba. Kanandiomo ipohawe bawaano pinotuwu tiano koroino onaeno, ka nahi naa ira i olodo bawaano bembe bimbano i Laba. 41 Sompo tempo, tewala bawaano bembe bimba anu moroso ira mpemalii, luwuno sampa keu atuu inaao i Yako a laro dula po'inuado, i arodo bawaano bembe bimba atuu, ka dompemalii umpeda a luwuno sampa keu atuu. 42 Sine, a bawaano bembe bimba anu molema, nahi naao luwuno sampa keu atuu. Gagi pinotuwu anu molema tiano i Laba ka anu moroso tiano i Yako. 43 Kanandiomo tama atuu gagi tedoa kaea, ka onae hadio bawaano bembe bimbano, ata beine ka tama, unta ka kalide. |
LAI 2021
Indonesian Bible Society