Puu Mpobitara 11 - Wunta MemporiI Yepeta ka to Gilea 11:1-11 1 I Yepeta to Gilea, asa tadulako anu moroso ntu'u. Onae anano beine belesu, amano i Yepeta onaemo i Gilea. 2 Kombiano i Gilea me'anaako ira ana ntama. Mansado melolangkai anano kombiano atuu, domensaario i Yepeta, ka dompotaeakono, ”Omue nahi komohawe pusaka ndi omami, nde omue anano beine anu susua.” 3 I Yepeta molai binta ira pepaekompono atuu ka ipo'ia i wita Tobo. I ra'ai mia ntesosaelo mpe'asaakono ka domelako mpompomuru saru onae. 4 Nahi tehine inuledo to Amoni dompe'iwaliako ira to Isaraeli. 5 Itempo inuledo to Amoni me'iwaliako ira to Isaraeli, mia memota'u Gilea melako mentotowoo i Yepeta inso i wita Tobo. 6 Dompotaeakono i Yepeta, ”Aiwa, gagimo tadulakomami ka aiwamo tompe'iwaliako ira inuledo to Amoni.” 7 Motae i Yepeta ndi ondae mia memota'u i Gilea atuu, ”Nde komba omiu ke anu umo'aliaakune ka sumaari aku inso ia somborido amaku? Tembio ka ime'aiwa ndi ongkue kanandio-andio, itempono imentedungku?” 8 Ka do'amba mia motota'u i Gilea mpotae ndi Yepeta, ”Lano kanandio-andio me'aiwa kami ndi omue. Tewala utonda kami me'iwaliako ira inuledo to Amoni, omue kogagi petewawa mami, ka luwuno palili Gilea.” 9 Motae i Yepeta ia luwuno mia memota'u Gilea, ”Moiko, ba ikomiu memawa aku mekule me'iwaliako ira inuledo to Amoni, ka Ondae i Ue meweengako ira ndi ongkue, aku gagi petewawamiu.” 10 Ka do'amba mpotae mia memota'u to Gilea ndi Yepeta, ”Ia Nee-Do i Ue anu rumongeo, gagi sakosii i oloto: Kami meweweuo kana paumu atuu.” 11 Lumakoomo i Yepeta tumonda ira mia memota'u to Gilea, ka tongku atuu mempotoroo gagi petewawa ka tadulakodo. Luwuakoano atuu ipohaweo i Yepeta i aro-Do i Ue, i Misipa. I Yepeta ka inuledo to Amoni 11:12-28 12 Ka i'amba i Yepeta montena mia lumako a mokole inuledo to Amoni, pe'oliwino, ”Hapa ke tinoomu ndi ongkue, ranta ka u'aiwa ta me'iwaliakono iniaku?” 13 Sumangki mokole inuledo to Amoni a mia tinenano i Yepeta, ”To Isaraeli merontuo witaku, te'inso a Koro Aranoni hawe a Koro Yaboko ka Koro Yarade, i tempono dompeluarako inso i Masiri. Kanandio, pokuleomo luwuno atuu temoiko ka sihina teposisalaa.” 14 I Yepeta wali montena mia lumako a mokole to Amoni 15 ka pe'oliwino, ”Kanandiomo potaeno i Yepeta: to Isaraeli nahi domerontuo witado to Moabi, ke ba wita inuledo to Amoni. 16 Itempono dompeluarako inso i Masiri, to Isaraeli melaloo pada one hawe a Ntahi Teberau ka hawe i Kadesi. 17 Tempono atuu to Isaraeli mpontena mia lumako a mokole wita Edomi po'emado: I'ehe kami melaloo witamu. Sine, mokole i wita Edomi nahi behe rumongeo. Ondae pontena ira mbo'u mia lumako a mokole wita Moabi, sine onae mbo'u nahi behe, ranta ka to Isaraeli mpo'ia i Kadesi. 18 Ka do'amba mpelempa melaloo pada one, tumanggolilio wita Edomi ka wita Moabi, hawe i sabaano oleo wita Moabi. Mpekema ira i asatowano koro Aranoni, sine nahi dompewinso a witado to Moabi, hangano Koro Aranoni onaemo tidano wita Moabi. 19 To Isaraeli mpontena mia lumako ndi Sihoni, mokoledo to Amori, mokole i Hesiboni, ka to Isaraeli mpo'ema ndi onae: I'eheakomimo melaloo witamu hawe ia mpo'ianga tetutuamami. 20 Sine i Sihoni nahi pe'ala-ala ira to Isaraeli anu melaloo witano. Ipumpu Ira luwuno palilino ka dompekema i Yahasi ta me'iwaliako ira to Isaraeli. 21 Sine Ondae i Ue, Ue Ala Isaraeli, meweengakono Sihoni ka luwuno palilino ia ngkaedo to Isaraeli, anu numangi ira. Ka i'amba to Isaraeli mpentorokio luwuno wita Amori, palilino wita atuu. 22 Kanandiomo to Isaraeli dompentorokiomo luwuno witado to Amori, inso a Koro Aranoni hawe a Koro Yaboki ka inso a pada one hawe ia Koro Yarade. 23 Gaagi, kanandio-andio Ue, Ue Ala Isaraeli, dompoko'alaomo anudo to Amori tiado to Isaraeli, bawaa-Do. Nde ikorumontuo mbo'u ke anudo to Isaraeli atuu? 24 Nde komba ke anu rinontuno i Kamosi, anu pinesombaimiu, onaemo gagi tiamu? Kanandiomo luwuno anu rinontu-Do i Ue, Ue Ala mami, ndi omami, onaemo atuu gagi tia mami. 25 Ka moikokopo ke sekono i Bala anano i Sipora mokole Moabi? Horio ke me'u'uako ira to Isaraeli ke ba me'iwaliako ira? 26 To Isaraeli mpo'ia iramo i Hesiboni ka luwuno kotano anu kodei, i Aro'eri ka luwuno kotano anu kodei, ka luwuno kota a wiwi ngkorono Aranoni patimbali tolu etu nta'u tehineno. Tembio itempo atuu, nahi urontuo luwuno kota atuu? 27 Gagi nahina salaku ndi omue, sine omue moweweuko anu mosa'o ndi ongkue upe'iwaliakune. Ondae i Ue, puu Mpobitara atuu, Ondaemo anu gagi puu mpobitara oleo andio i ilodo to Isaraeli ka inuledo to Amoni.” 28 Sine mokole inuledo to Amoni nahi perorongeakono pau anu domempaukono luwuno tinenano i Yepeta. Pontangano i Yepeta 11:29-40 29 Ka i'amba i Yepeta bukeako Penaa-Do i Ue. Ilaloo wita Gilea ka wita Manase. Ka i'amba lumaloo Misipa i Gilea, ka inso i Misipa i Gilea lumako i wita inuledo to Amoni. 30 Montangaomo i Yepeta ndi Ondae i Ue, ”Tewala Komiu meweengakono ntu'u inuledo to Amoni a ngkaeku, 31 hapamokoa anu meluarako inso a tondono rahaku anu ta tumotowo aku, itempono kupekule moiko inso ia inuledo to Amoni, onae atuu ta gagi tia-Do i Ue, ka aku mesombaakono gagi pesomba tinunu.” 32 Ka i'amba i Yepeta telalo a wita inuledo to Amoni ta sumapoi ira, ka Ondae i Ue meweengako ira ia ngkaeno. 33 Onae numangi ira ntu'u inso i Aro'eri hawe umpeda Miniti, rua pulu kota hadiono, ka hawe i Abeli-Kerami, onaemo inuledo to Amoni pinokontenangi i arodo to Isaraeli. 34 Itempono i Yepeta mekule i rahano i Misipa, tengkitaomo anano anu beine meluarako tumotowoo motingko rabana ka ipelense. Onaemo anano asa-asa. Nahina mbo'u anano tama ke beine. 35 Kumitao anano atuu, ipeberisakono i Yepeta sangkano, ka ipotae, ”Oo wainto anaku, tedoa upokomasusao aroaku, ka upokomasola aku! Montanga akumo ndi Ondae i Ue, ka nami aku mokobalio.” 36 Sumangki anano atuu ndi onae, ”Ama, ba te'alu komiumo montanga ndi Ondae i Ue, iweweuomo ndi ongkue kana anu tinanga miu nde Ondae i Ue dopombaloakomiumo a inuledo to Amoni, iwali miu.” 37 Motae mbo'u ndi amano, ”Butu, i'eheakunemo weweuo anu ndio: Powee aku tempo orua wula saru wali-waliku ka kulako melempa a mentorukuno ka mengeseio tinuwuku anu kongko ana beine ranta ka kumate.” 38 Sumangki i Yepeta, ”Lakomo.” I'eheakonomo anano lumako orua wula tehineno. Lumakoomo ana beine atuu saru wali-walino a mentorukuno mengeseio tinuwuno anu kongko ana beine. 39 Mansano laloomo orua wula, mekuleomo ndi amano, ka i'amba amano atuu weweuo hapa anu tinangano. Ana beine atuu napi hori montepoto'oriako tama. Kanandiomo gagi gau a nto Isaraeli 40 nine sompo ta'u luwuno ana beine to Isaraeli mompengesei ana beineno i Yepeta, to Gilea atuu, i larono opaa oleo sompo ta'u. |
LAI 2021
Indonesian Bible Society