Podoaa 5 - Wunta MemporiAtora mongkona mia mokoburu 5:1-4 1 Mepau Ira i Ue ndi Musa, 2 ”Parenta iramo to Isaraeli kai luwuno mia anu mohawe haki ngkuli mesaki, luwuno mia anu moluarako nana ka luwuno mia anu mokoburu hangano wata ngkoroi, tinena bintao pekemaa. 3 Moiko tama maupo beine asalakono tena ira melako. Ondae asalakono tena ira melako mpeluarako inso a mpekemaa, kasi dompokomokoburuo pekemaa po'ianga-Ku i tonga-tongado.” 4 Domeweweuomo to Isaraeli kanatuu. Domentena ira mia atuudo mebintao pekemaa. Kana anu pinau-Do i Ue ndi Musa, kanandiomo domeweweuo to Isaraeli. Atora mongkona pontolosia sala 5:5-10 5 Mepau Ira i Ue ndi Musa, 6 ”Pepaumo a nto Isaraeli: Tewala asa mia, tama ke beine moweweu hala a mpe'asa miano, ka hangano kanatuu moweweu nahi petenunu ndi Ondae i Ue, mia atuu pinokonsala. 7 Asalakono imangakuakono hala anu wineweuno atuu, umowahio luwu pontolosi saru tumiangio asa ntia olimano, ka i'amba meweengakono a mia ba ndi sema ipoweweu sala. 8 Sine, tewala mia atuu nahina pe'etuno, ndi sema ipoko'owahio pontolosi sala atuu, ka pontolosi sala anu asalakono i'owahio atuu gagi anu-Do i Ue, gagi tiado sando mpesomba, sangkadio bimba lakino pesintuwua anu pinake moweweu pesintuwuano mia atuu. 9 Sompo pesomba inso a luwuno pesomba mempori anu pinohawedo to Isaraeli a sando mpesomba, onaemo tiado sando mpesomba. 10 Sompo pesomba mempori lano mia atuu me'ueo, sine hapa anu ipeweengakono a sando mpesomba gagi tiano sando mpesomba.” Songka mongkona kara-kara mosiria 5:11-31 11 Mepau Ira i Ue ndi Musa, 12 ”Pepaumo a nto Isaraeli ka pauako ira: Tewala kombiano asa mia moweweu molengku, moweweu nahi petenunu a ntamano, 13 ka tama susua mewowaliakono beine atuu, nahi to'orio tamano, hangano beine atuu mewuni-wuni sumosa'orio koroino, nahina sumakosiio ka nahina humawe ira, 14 sine lembuino mompemosiri pabawaio tamano atuu, ranta kai gagi mosiri a ngkombiano, ka beine atuu lano isosa'aiomo koroino; ke mompemosiri pabawaio tamano atuu, ranta kai gagi mosiri a ngkombiano, maupo beine atuu nahi sosa'orio koroino, 15 asalakono mia atuu wawao kombiano a sando mpesomba. Asalakono mia mbo'u atuu mowawa pesomba hangano beine atuu hadiono asa ntia hopulu efa tarigu jelai. Nahi moiko ipontawa lana i wawono maupo monaakono dupa, hangano pesomba atuu onaemo pesomba kaanga mosiria, asa pesomba pepopoto'ori anu mopoto'oriakono mia mongkona mosa'oa. 16 Sando mpesomba asalakono tumenao beine atuu umpeda ka mopo'aroo ndi Ondae i Ue. 17 Ka i'amba sando mpesomba asalakono mowawa uwoi mempori a laro asa kusi wita, mo'ala awu wita anu a horono Kema Mempori ka numaao a laro uwoi atuu. 18 Umarino sando mpesomba mopo'aroo beine atuu ndi Ondae i Ue, asalakono ikaleo wuuno beine atuu. Ka i'amba numaao pesomba pepopoto'ori, pesomba kaanga mosiria atuu a pele ngkaeno beine atuu, sekono a ngkaeno sando mpesomba asalakono hinao uwoi mopa'i anu mowawa totonaa. 19 Ka i'amba sando mpesomba asalakono sumumpao beine atuu saru motaeakono: Tewala nahi mentee hinao tama anu moturi saru omue ka nahi upoweweu molengku anu mompokomosa'o, kahinaano omue i totono pabawano tamamu, ka tolakomo inso a uwoi mopa'i anu mowawa totonaa andio. 20 Sine, tewala omue anu i totono pabawano tamamu moweweu molengku ka sumosa'orio koroimu, hangano mewowaliakono mia anu komba tamamu. 21 I larono anu kanandio asalakono sando mpesomba sumumpaakono sumpa totonaa beine atuu ka motaeakono: po'ineeomo Ondae i Ue weweuko gagi sumpa totonaa i tonga-tongano tongkumu saru weweuo pu'u mpa'amu gagi kodei ka pe'anakaamu kamba. 22 Hangano uwoi anu mowawa totonaa andio ta mewinso a laro ngkoroimu mokokambao pe'anakaamu ka mokongkodeio pu'u mpa'amu. Ka i'amba beine atuu asalakono motae: Ami, ami. 23 Sando mpesomba asalakono burio totonaa atuu a asa lewe wunta ka pahihiakono uwoi mopa'i atuu. 24 Asalakono ipoweeakono beine atuu mo'inu uwoi mopa'i anu mowawa totonaa atuu ka uwoi atuu ta mewinso a laro ngkoroino ranta kai mopa'i tinuwuno. 25 Sando mpesomba asalakono umalao pesomba kaanga mosiria inso a ngkaeno beine atuu, ka i'amba tumandeo i'aro-Do i Ue ka wawao a meda pontunua pesomba. 26 Umarino atuu sando mpesomba asalakono mo'ala asa raku inso a mpesomba kaanga atuu gagi tia pepopoto'orino ka tumunuo a wawo meda pontunua pesomba, ka i'amba weeakono beine atuu uminuo uwoi atuu. 27 Mansano iweeakono uwoi kai inuo beine atuu, ka ta gagi, tewala beine atuu lano isosa'aio koroino ka melelu nahi petenunu a ntamano, uwoi anu mowawa totonaa atuu ta mewinso a ngkoroino ka imopa'i tuwuno, ranta pe'anakaano kamba ka puu mpa'ano kodei, ka beine atuu ta gagi totonaa i olono tongkuno. 28 Sine tewala beine atuu nahi sosa'orio koroino, tendeano onae mempori, onae ta pinokomengkaa nahi sala ka ta me'ana.” 29 Onaemo songka mongkona mosiria, tewala asa beine moweweuomo molengku ka sumosa'orio koroino, kahinaano onae i totono pabawano tamano, 30 ke pompemosiri pabawaio asa tama, ranta kai mosiri a ngkombiano; asalakono ipopo'aroo beine atuu ndi Ondae i Ue ka sando mpesomba asalakono weweuo luwuno songka andio a beine atuu. 31 Tama atuu ta tola inso a nsalano, sine beine atuu asalakono tumembio sala wineweuno. |
LAI 2021
Indonesian Bible Society