Podoaa 22 - Wunta Mempori1 Inso i ra'ai mpelungka iramo to Isaraeli ka mpekema i lembono Moabi, i asatowano Koro Yarade umpeda i Yeriko. I Bala moboio i Bilea 22:2-20 2 I Bala anano i Sipori kumitao luwuno anu wineweudo to Isaraeli a nto Amori. 3 To Moabi tedoa ira mpondende umaropi ira tongku atuu hangano mehadio ira. Nte'osa iramo to Moabi ka medoito a nto Isaraeli. 4 Mpotae iramo to Moabi a luwuno mia memota'udo to Midiani, ”Manasa sorodadu hadio atuu ira mepingkoo luwuakoano anu ihorito, kana sapi kumaano luwu ka ipingko anu tuwu molowulu i tonga mpada.” I tempo atuu i Bala anano i Sipori, onae mokole i Moabi. 5 Onae montena mia lumako ndi Bilea anano i Beori, i Petori anu i wiwino koro Eparata, i witado wali-walino pe'asa tongkuno, ka ipoboio, saru pe'oliwi, ”Ka ito'oriomo, hinao asa tongku meluarako inso i wita Masiri. Mentee ntu'u, wawo wita tetutuwiako ondae. Kontongaado mpekema i aroku. 6 Kanandio-andio aiwamo ka totonaakunemo tongku atuu, hangano moroso irapo sekono ongkue. Bara'ura aku polio numangio ka sumaario inso i wita andio, hangano kuto'orio: Isema anu rinonsomiu ta mohawe poronso ka isema anu tinotonaamiu ta tetotonaa.” 7 Mpelungka iramo mia memota'u i Moabi ka mia memota'u i Midia saru mpowawa pontambo mia mponto'ori. Mansado mehawe ndi Bilea, dompohaweakono pe'oliwino i Bala. 8 Ka i'amba motae i Bilea ndi ondae, ”Imperatomo i ndi'ai wongi andio. Te'ingkapo kupoweeakomiu sangkino, menunu saru hapa anu pinau-Do i Ue ndi ongkue.” Ka mpo'ia iramo mia memota'udo to Moabi atuu ndi Bilea. 9 Ka i'amba hawe Iramo Ue Ala ndi Bilea ka Dopepau, ”isemake ondae mia anu saru omue atuu?” 10 Motae i Bilea ndi Ondae Ue Ala, ”I Bala anano i Sipori, mokole i Moabi montena mia ndi ongkue saru pe'oliwi: 11 To'oriomo, hinao asa tongku meluarako inso i wita Masiri. Mentee ntu'u, wawo wita tetutuwiako ondae. Kanandio-andio aiwamo, totonaa iramo, bara'ura aku koa polio metea umewai ira ka sumaari ira.” 12 Mepau Iramo Ue Ala ndi Bilea, ”Siimo lako perongaako ira, si totonaao tongku atuu, hangano merinonso iramo.” 13 Tisomono mo'oru mewanguomo i Bilea, ka i'amba motaeako ira mia memota'uno i Bala, ”Impekulemo i witamiu, hangano nahi Do'ehe aku i Ue lumako merongaakomiu.” 14 Luwuno mia memota'u i Moabi atuu mpelungka iramo ka mansado mehawe ndi Bala, dompotae, ”I Biliea nahi behe aiwa merongaa kami.” 15 Sine, i Bala montena mbo'u lalu hadio mia memota'u anu lalu pinelangkai sekonopo anu amba-ambano. 16 Mansado mehawe ndi Bilea, mpotae iramo ndi onae, ”Kanandiomo pauno i Bala anano i Sipori: Si po'ineeo maupo hapa anu umonsoiko aiwa ndi ongkue, 17 hangano aku melangkaiko ntu'u gagi maupo hapa anu inemamu inso ndi ongkue aku uminduo. Aiwamo ka totonaakune tongku atuu.” 18 Sine, i Bilea sumangki ira pegawaino i Bala, ”Maupo ipowee aku i Bala wulaa ka salaka buke asa langkanae, nahi aku polio moweweu maupo hapa, kodei ke langkai anu umewaio petena-Do i Ue, Ue Alaku. 19 Gagi kanandio-andio, laluopo impo'ia i ndi'ai wongi andio, ka kuto'orio hapa mbo'u anu Ira pauo i Ue ndi ongkue.” 20 I tempono wongi hawe Iramo i Ue ndi Bilea ka mepau ndi onae, ”Tewala mehawe iramo mia atuudo mpoboiko, pentademo, lakomo perongaako ira. Sine butu hapa anu Aku pauo ndi omue asalakono uweweuo.” Kalideno i Bilea ka Mala'eka-Do i Ue 22:21-35 21 Tisomono mo'oru mewanguomo i Bilea, ka i'amba lumampio kalide waino ka ilako merongaako ira mia memota'udo to Moabi. 22 Sine mansano lumako, tesingkaomo tekuda-Do Ue Ala ka Mala'eka-Do i Ue mentade a nsala gagi ewaino. I Bilea mesawi a ngkalide waino ka orua ira atano tumondao. 23 Mansano kumitao Mala'eka-Do i Ue mentade a nsala saru ponai binuta a ngkae-No, pansiaomo kalide atuu inso a nsala ka mewinso a mpada. I Bilea sumepio kalide atuu kai pelengkuako mepokule a nsala. 24 Ka i'amba Mala'eka-Do i Ue mentade a nsala anu ma'iso i olodo lere anggoro saru rere watu mompombali. 25 Mansano kumitao kalide atuu Mala'eka-Do i Ue, ipedandaakono koroino a rere watu, ranta kai te'asi karuno i Bilea a rere watu. Ka i'amba i Bilea sumepio mbo'u. 26 Mala'eka-Do i Ue melempa mpiha ka mentade i asa po'ianga anu ma'iso nahina sala pansia i koana ke i manggali. 27 Kumitao Mala'eka-Do i Ue, kalide atuu me'opo, i Bilea da kontongaano i wawono. Ka i'amba tesingkaomo tekudano i Bilea ka itunduhiako tuko kalide atuu. 28 Do'ungkahio i Ue ngangano kalide atuu, ranta kai pepau ndi Bilea, ”Hapake anu wineweuku ndi omue, ranta ka usepi aku pentolu?” 29 Sumangki i Bilea a ngkalide atuu, ”Hangano upemae-maekune, ande-andeno hinao ponai a ngkaeku, kanandio-andio kupepatekomo.” 30 Sine, kalide atuu motaeakono i Bilea, ”Kombake ongkue andio kalidemu anu pinesawikimu asa ntinuwumu hawe kanandio-andio? Hori aku ke moweweu kanandio ndi omue?” Sumangki i Bilea, ”Naahi.” 31 Ka Do'amba i Ue wileakono matano i Bilea. Ikitao Mala'eka-Do i Ue saru ponai binuta a ngkaeno mentade a nsala. Onaemo i Bilea ka ipenggolontu mesomba. 32 Mepeu Iramo Mala'eka-Do i Ue ndi onae, ”Tembio kausepio kalidemu hawe pentolu? Kitao, Ongkue meluarako gagi ewaimu, hangano a pongkita-Ku sala andio te'aro a masolaa. 33 Mansano kumita Aku kalide andio, pentolu ipansia inso i aro-Ku. Bakanaano nahi pansia inso i aro-Ku, manasa tempo koa mbo'u atuu Kupepatekomo, sine onae Kupo'ineeo tuwu.” 34 Ka i'amba motaeomo i Bilea a Mala'eka-Do i Ue, ”Tehala akumo hangano nahi kuto'orio nine Omiu mentade a nsala umaropi aku. Gagi kanandio-andio, tewala mongkona atuu mosa'o a pongkita-Miu, aku mekule.” 35 Sine, mepau Mala'eka-Do i Ue ndi Bilea, ”Lakomo perongaako ira mia atuudo. Sine, butu hapa anu Aku pauoakomu asalakono uweweuo.” Ka i'amba i Bilea lumako merongaako ira mia memota'uno i Bala atuu. I Bala mo'ema ndi Bilea ka itotonaao Isaraeli 22:36–23:3 36 Mansano rumongeo nine hawe i Bilea, meluarakoomo i Bala tepohaweakono i Kota Moabi a ntida wita koro Aranoni, i tompano tida wita atuu. 37 Motae i Bala ndi Bilea, ”Komba montena akumo mia ke moboiko? Tembio nahi u'aiwa ndi ongkue? Nde mentee ke nahi kupolio moweeakomu tambomu?” 38 Sine, sumangki i Bilea ndi Bala, ”Kitaomo, kanandio-andio hawe akumo ndi omue. Sine, nahina rosoku ba aku mompau maupo hapa? Pau anu ta ninaa-Do Ue Ala a laro ngangaku, onaemo anu aku pauo.” 39 Ka i'amba lumakoomo i Bilea merongaakono i Bala ka hawe iramo i Kiriati-Husoti. 40 I Bala mompesombaako ba'opia sapi ka asa bawaa bembe bimba, ka i'amba umoliwio asa ntia ndi Bilea ka a luwuno mia memota'u anu tumondao. 41 Tisomono i Bala tumotowoo i Bilea ka iwawao mewuatako a pongku wita Baala. Inso i ra'ai ikitao anu lalu i wiwino inso a nto Isaraeli. |
LAI 2021
Indonesian Bible Society