I MARAKUSU 6 - Wunta MemporiOndae i Yesu nahi Dotinarima i Nasare 6:1-6a (Mat. 13:53-58; Luk. 4:16-30) 1 Ka Do'amba i Yesu melungka inso i tu'ai ka Dohawe a mpo'ianga insoa-Do, ka ana guru-Do mentonda Ira. 2 A oleo Saba mompu'u Iramo mompaguru a raha tepumpua ka bawaa anu hadio mengkohali-hali tempono domeronge Ira ka dompotae, ”Inso isua Dohaweo luwuno atuu? Ponto'ori mentee hapa mbo'uke Dowineeako? Ka anu mengkinohali-haliako kanandio kana'umpeke ka Dopokoweweakono kae-Do? 3 Kombake Ondae andio puu mpo'angga keu, anano i Maria, pepaekompono i Yakobu, i Yohane, i Yudasi ka i Simo? Ka kombake luwuno pepaekompo-Do beine kongko saru ontae?” Mosa'oomo aroado ka i'amba nami domentarima Ira. 4 Onaemo ka Dopotaeako ira i Yesu, ”Aasa nabi pinelangkai i sua-suamo koa sangkadio a mpo'ianga insoano, i olodo pe'etuno ka i rahano.” 5 Nahi Dopokompoweweu maupo te'asa anu kinohali-haliako i ra'ai, sangkadio mompokotompa ba opia mia mahaki Dodampoakono kae-Do i wawono. 6a Dokohali-haliakono hangano nahi dompompe'ala-ala. Ondae i Yesu tumena ira hopulu ka orua tinena 6:6b-13 (Mat. 10:5-15; Luk. 9:1-6) 6b Ka Do'amba i Yesu melempa mompaguru sumompoo inia. 7 Dopoboi ira hopulu ka orua ana guru atuu ka Dotena ira mpe'oru-orua mia. Dopoweeako ira pabawa, pabawaio onitu nsa'o, 8 ka umoliwi ira ka si dompowawa hapa-hapa a mpelempaado, sangkadio tuko, maupo roti osi'i, maupo pebaku osi'i, doi a laro mpeboo-boo mbo'u osi'i, 9 moiko koa dompesandala, sine si dompelemba orua. 10 Dopauako ira mbo'u, ”Tewala i asa po'ianga mentinarima komiumo a aasa raha, impo'iamo i tu'ai hawe ka impelungka inso a mpo'ianga atuu. 11 Ka tewala hinao asa po'ianga anu nahi dobehe mentarima komiu ka tewala nahi dobehe mperorongeakomiu, impeluarakomo inso i tu'ai ka imetantamio awu a ngkarumiu gagi pepopoto'ori ndi ondae.” 12 Ka i'amba melako iramo mempaleleo nine mia asalakono ka itepidi, 13 ka ondae mponsaari hadio onitu nsa'o, ka mohahiako ira lana hadio mia memahaki ka dometompa. I Yohane Puu Mpobaho pinepate 6:14-29 (Mat. 14:1-12; Luk. 9:7-9) 14 Irongeo mbo'u Mokole Herode lele mongkona Ondae i Yesu, hangano teleleomo nee-Do ka dompotae mia, ”I Yohane Puu Mpobaho mewanguomo inso i olodo mia mate ka onaemo pu'uno luwuno pabawa atuu mo'angga i laro-Do.” 15 Anu mehano mpotae, ”Ondae atuu i Elia!” Anu mehano mbo'u mpotae, ”Ondae atuu aasa nabi mengkena kana luwuno nabi se'eluno.” 16 Tempono irongeo i Herode mongkona atuu, ipotae, ”Naahi, onae atuu i Yohane anu ku'impahiomo uluno, ka wali mewangu.” 17 Hangano lano i Herodemo anu montena mia rumakoo i Yohane ka domemponguo a ntorungku menggoe saru teweweuno i Herodia, beineno i Pilipu pepaekompono, hangano i Herodia i'alaomo gagi beineno. 18 Hangano horio i Yohane kumuahakono i herode, ”Upali u'alao beineno pepaekompomu!” 19 Onaemo pu'uno i Herodia monaa-naa aroa ndi Yohane ka montoo ta mepateo, sine nahi pokompepateo, 20 hangano i Herode tumampahio i Yohane hangano ito'orio, nine i Yohane mia mentee ka mempori, gagi ikaduduio. Sine tewala iperorongeakono i Yohane, aroano wela bulalingo, sine sanaano koa mbo'u merorongeakono. 21 Poko'ariano hawe koa tempono i Herodia anu moiko, tempono oleo hinaano i Herode wineweu pelimbuado anu melangkai potorodo, petewawado sorodadu ka mia memota'u i Galilea. 22 I tempo atuu ana beineno i Herodia mentade ka i'amba lumense, ka ipokomawongkoo aroano i Herode ka luwuno totokano. Motae mokole a ana beine atuu, ”Emao ndi ongkue hapa anu inehemu, asalakono aku weeko!”, 23 ka i'amba mesumpa ndi onae, ”Hapamo koa inemamu aku weeko, maupo entongano inso a poparentaaku!” 24 Nana'ote atuu lumako ka sumikenoo ineno, ”Hapa anu asalakono kupo'ema?” Sumangki ineno, ”Uluno i Yohane Puu Mpobaho!” 25 Ka mompari-pariomo lumako ndi mokole ka i'emao, ”Ineheku, ka ikanandiomo isa'a iweeakune uluno i Yohane Puu Mpobaho inula a dula!” 26 Ka i'amba tedoaomo masusa aroano mokole, sine hangano sumpano ka hangano luwuno totokano onaemo ka nahi ontoakono. 27 Mopari-pari mokole tumenao asa mia puu mpodagaino ka iparentao umalao uluno i Yohane. Mia atuu lumako ka i'impahio uluno i Yohane a torungku. 28 Iwawao ulu atuu inula a baki ka iweeakono ana beine atuu ka ana beine atuu weeakono mbo'u ineno. 29 Tempono domerongeo ana guruno i Yohane anu gagi atuu aiwa ira me'alao wata ngkoroino, ka do'amba mpomboleo a laro ngkaburu. Ondae i Yesu mompaka lima nsowu mia 6:30-44 (Mat. 14:13-21; Luk. 9:10-17; Yoh. 6:1-13) 30 Ka do'amba mpekule luwuno tinena atuu mpepumpu saru Ondae i Yesu ka pauako Ira luwuno inanggado ka pompagurudo. 31 Ka Do'amba motaeako ira, ”Aiwamo ka tomelako a mpo'ianga boni-boni, ka ibutu ontae, ka tompenaa-naa sarai!” Hangano lano hadio ntu'u mia anu mehawe ka melako, ranta maupo mpongkaa nahi dontengko'ala. 32 Ka mpelungka iramo butu ondae mpebangka a mpo'ianga boni-boni. 33 Sine i tempono dompelungka hadio mia kumita ira ka mento'orio te'aroado. Mpotuturako iramo mia mpewita inso a luwuno kota melako a mpo'ianga atuu ranta ka dompese'elungi ira. 34 Mansa-Do metii i Yesu inso a bangka, Dokita ira mia hadio ntu'u, onemo ka itelelu aroa-Do mehohawa ira, hangano kana bimba anu nahina pakambi ira. Ka i'amba mompu'u Iramo paguruako ira hadio rupa. 35 Tempono mompu'uomo woongi, me'aiwa iramo ana guru-Do ndi Ondae ka dompotae, ”Po'ianga andio boni-boni ka tamo ronga wongi. 36 Itena iramo ka domelako, ka donte'alu koa mpo'oli kaanga a luwuno inia anu umpeda i ndi'ai.” 37 Sine sumangki Ira, ”Asalakono imempaka ira!” Dompotaeako Ira, ”Gagi asalakono kami mpo'oli roti me'oli rua etu dinare ta kaangado?” 38 Sine Dopotaeako ira, ”Opia hadiono roti anu hina ndi omiu? Imemparesao ari!” mansado memparesao dompotae, ”Roti olima ka bou orua.” 39 Ka Do'amba tumena ira mia atuudo, ka dompentoro mpehowu-howu a wawo ewo molowulu. 40 Ka mpentoro iramo mpehowu-howu, hinao anu asa etu, hinao anu lima pulu mia. 41 Ka mansa-Do umalao roti olima ka bou orua atuu, mentombu Ira i langi ka Doronsoo, ka Do'amba sumiba-sibao roti atuu ka Doweeako ira ana guru-Do, ka domentia-tiaako ira mia atuudo; kanatuu koa mbo'u bou orua Dotia-tiaako ira luwu. 42 Ka luwudo mpongkaa ranta mowohi. 43 Ka do'amba mia mepumpuo siba-sibano roti hopulu ka orua baki buke, sangkadio tore-toreano bou. 44 Anu mpetonda mpongkaa roti atuu hinao telima nsowu mia tama. Ondae i Yesu melempa a wawo uwoi 6:45-52 (Mat. 14:22-33; Yoh. 6:16-21) 45 Umarino atuu Dodarasi Iramo i Yesu ana guru-Do mpe'ula a bangka ka dompelungka se'elu melako i asatowa, i Betesaida, kontongaano atuu Dotena ira mia hadio mpekule. 46 Mansado mpensua, Ondae lumako a pongku ka Dopekakai. 47 Mansano wongi bangka atuu haweomo a ntongano rano, sine Ondae i Yesu mo'ia asa-asa-Do a ntuwu wita. 48 Mansa-Do kumitao tedoa mapari dompebose hangano angi anu inso i arono, bara'ura langku otolu wongi hawe Ira ndi ondae melempa a wawo uwoi ka mingki lumalo ira. 49 Tempono domengkita Ira melempa a wawo uwoi, potaedo onitu, ka do'amba mengkokora-kora, 50 hangano luwudo mengkita Ira ka tedoa ira ntededengke. Sine Doronga mepauako ira, ”Imperodoo aroamiu Ongkue koa andio, si medoito!” 51 Ka Do'amba me'ula a bangka tepohaweako ira, ka angi mbo'u temontoomo. Tedoa ira mengkohali-hali ka mebulalingo, 52 hangano umarino teweweuno roti atuu naapo koa mbo'u dompokonto'orio, ka aroado kongkono motea. Ondae i Yesu mokotompa ira mia memahaki i Genesare 6:53-56 (Mat. 14:34-36) 53 Sahawe-Do i Yesu ka ana guru-Do i asatowa mpetii i Genesare ka mpesanda iramo i tu'ai. 54 Tempono dompeluarako inso a bangka, mia ronga mento'ori Ira i Yesu. 55 Ka mpelulu-lulu iramo mesompoo wita atuu ka mpompu'u mengkati ira mia memahaki a wawo mpoturia wawa ira ndi Ondae i Yesu, ba isuamo koa leleno Dokongko. 56 Maupo isua Dolako, a luwuno inia, a ngkota langkai, ke a ngkota kodei, mia menaa ira mia memahaki a olu ka mpo'ema ndi Ondae, ka dome'ineheako maupo butu me'anggao wuakino lemba meloe-Do. Ka luwuno mia anu umangga Ira gagi tompa. |
LAI 2021
Indonesian Bible Society