I MARAKUSU 1 - Wunta MemporiI Yohane Puu Pobaho 1:1-8 (Mat. 3:1-6, 11-12; Luk. 3:3-6, 15-17; Yoh. 1:19-28) 1 Ndiomo pompu'uano Lele Mawongkoa mongkona Ondae i Yesu Kerisituu, Ana-Do Ue Ala. 2 Kana hinao teburi a wuntano Nabi Yesaya, ”Kitaomo, Kutenao tinena-Ku mese'elungi-Komiu, onae ta patindao pesalaa-Miu; 3 hinao suarano mia meboo-booli i pada one: Patindaako Iramo i Ue pesalaa-Do, pokoleoako Iramo sala”, 4 kanandiomo i Yohane Puu Mpobaho meposaba i pada one ka ipobaho tepidia tiano po'ampunia hala. 5 Ka i'amba mehawe iramo ndi onae mia inso i asa wawo wita Yudea ka luwuno palilino Yerusale, ka kontongaado memangakuakono halado mebinaho ira a ngkoro Yarade. 6 I Yohane mompokona lemba meloe inso a wulu unta ka meboo-booako kuli, ka kaangano kosume ka siu hoani. 7 Ndiomo anu pinaleleno, ”Umarino ongkue Ira hawe anu lalu pabawa sekono ongkue; sekonopo metuundu kumaleako Ira onggono sapatu-Do nahi pototoku. 8 Ongkue bahoakomiu uwoi, sine Ondae Ira bahoakomiu Penaa Mempori.” I Yohane baho Ira i Yesu 1:9-11 (Mat. 3:13-17; Luk. 3:21-22; Yoh. 1:32-34) 9 I tempo atuu hawe Iramo i Yesu inso i Nasare i wita Galilea, ka Ondae ibaho Ira i Yohane a ngkoro Yarade. 10 I tempono Dope'engka inso a uwoi, Dokitao langi teberi, ka Penaa kana manu-manu marapatii metii i wawo-Do. 11 Ka i'amba terongeomo suara inso i suruga, ”Omuemo Ana-Ku anu pinehohawa-Ku, Omuemo mokomawongkoo aroa-Ku.” Po'ara-arahakoa i pada one 1:12-13 (Mat. 4:1-11; Luk. 4:1-13) 12 Nahi tehine umarino atuu Penaa wawa Ira i pada one. 13 I pada one atuu Dopo'ia patopulu oleo tehineno, i Mosa'o umara-arahako Ira. Dopo'ia i ra'ai i olodo kondehora mo'ila ka mala'eka mpekakaako Ira. Ondae i Yesu meposaba i Galilea 1:14-15 (Mat. 4:12-17; Luk. 4:14-15) 14 Umarino rinako i Yohane hawe Iramo i Yesu i Galilea paleleo Lele Mawongkoa-Do Ue Ala, 15 Dopotae, ”Tempono inihiiomo; Poparentaa-Do Ue Ala rangkuomo. Intepidimo ka impe'ala-alaomo Lele Mawongkoa!” Ondae i Yesu mompoboi ana guru anu amba-ambano 1:16-20 (Mat. 4:18-22; Luk. 5:1-11) 16 Tempono Ondae i Yesu kontongaa-Do melempa tumondao wiwi rano Galilea, Dokitao i Simo ka i Andarea, pepaekompono i Simo. Kontongaado tumendeo buanido a rano, hangano ondae puu mpobuani bou. 17 Dopotaeako ira i Yesu, ”Aiwa, ka itonda Akumo ka Aku mokogagi komiu puu mpobuani mia.” 18 Ka do'amba mompari-pari bintao buanido ka dotonda Ira. 19 Ka mansa-Do motilaloakono i Yesu pelempaa-Do nahi olai, Dokitao i Yakobu, anano i Sebedeu, ka i Yohane, pepaekompono, kontongaado mokomoikoo buanido a laro bangka. 20 Mompari-pari Ira i Yesu moboi ira onaemo ka dobintao amado, i Sebedeu, a laro bangka saru mia mentinambodo ka do'amba tumonda Ira. Ondae i Yesu a laro raha tepumpua i Kapenau 1:21-28 (Luk. 4:31-37) 21 Mehawe iramo i Kapenau. Mansano mompu'u oleo Saba, Ondae i Yesu mompari-pari mewinso a laro raha tepumpua ka mompaguru. 22 Mengkohali-hali ira merongeo pompaguru-Do, hangano Dopaguru ira kana mia anu pabawa, komba kana luwuno guru agama. 23 I tempo atuu a laro raha tepumpua atuu hinao asa mia anu pinewinsokino onitu nsa'o. Mia atuu mebooli, 24 ”Hapa ta wineweu-Miu ndi omami, hei Yesu to Nasare? Komiu hawe mepate kami? Kuto'orio isema Omiu: Anu Mempori inso ndi Ondae Ue Ala.” 25 Sine Dokuahakono i Yesu, Dopotae, ”Perodo-rodo, peluarakomo inso ndi onae!” 26 Onitu nsa'o atuu nggumenggetoo mia atuu, ka kontongaano meraali meroku onae meluarako inso ndi onae. 27 Mengkohali-hali ira luwu, onaemo ka domempopauo, dompotae, ”Hapa ndio? Aasa pompaguru wo'ohu. Ondae mepauako pabawa. Maupo onitu nsa'o Doparenta ira ka domentondao.” 28 Ka i'amba rongaomo telele mongkona Ondae i asa wawo wita Galilea. Ondae i Yesu mokotompao ponino i Peturu anu beine ka hadio mia susua 1:29-34 (Mat. 8:14-17; Luk. 4:38-41) 29 Sapeluarako-Do inso a raha mpesombaa atuu lumako Iramo i Yesu saru i Yakobu ka i Yohane a rahano i Simo ka i Andarea. 30 Ponino i Peturu anu beine kombole-mbole hangano mahaki mokula. Liu domempauako Ira i Yesu teweweuno. 31 Lumako Ira a mpo'iangano beine atuu, ka tekonai uminio kaeno Dowanguo, ka i'amba tompaomo mokulano. Ka i'amba beine atuu mekakaako ira. 32 Tamo wongi, umarino sumoo oleo, winawaomo ndi Ondae i Yesu luwuno mia anu memahaki ka anu pinewinsokino onitu nsa'o. 33 Onaemo ka dompehowu luwuno palilino kota atuu i arono pewowa. 34 Hadio mia pinokotompa-Do anu mperupa-rupa hakido ka monsaari hadio onitu nsa'o; Nahi Dobehe ira onitu nsa'o atuu mpepau, hangano domento'ori Ira. Ondae i Yesu mompaguru a ngkota susua 1:35-39 (Luk. 4:42-44) 35 Mo'o-mo'oru ntu'u, da wongi-wongi, mewangu Ira ka Dolako i bungkuno. Lumako Ira a mpo'ianga boni-boni ka Dopekakai i ra'ai. 36 Sine i Simo ka wali-walino tumonda bungku Ira; 37 tempono dontepohaweako Ira dompotae, ”Dome'ungke Komiu luwuno mia.” 38 Sumangki Ira, ”Aiwamo ka tomelako a mpo'ianga susua, a ngkota anu ntepo'umpeda, ka Kupaleleo mbo'u i ra'ai Lele Mawongkoa, hangano onaemo Ku'aiwaako.” 39 Ka Do'amba lumako a luwuno wita Galilea ka paleleo Lele Mawongkoa a luwuno raha tepumpuado ka sumaari ira onitu nsa'o. Ondae i Yesu mokotompao asa mia anu mahaki ngkuli mesaki 1:40-45 (Mat. 8:1-4; Luk. 5:12-16) 40 Aasa mia anu mahaki ngkuli mesaki aiwa ndi Ondae i Yesu, ka kontongaano menggolontu i aro-Do onae mepetulungi ndi Ondae, ipotae, ”Tewala behe Komiu, Ipolio mokotompa aku.” 41 Ka teleluomo aroa-Do mehohawao, ka Do'amba tumasiakono kae-Do, umanggao mia atuu ka Dopotae, ”Behe Aku, ka ugagimo tompa.” 42 I tempo koa mbo'u atuu moliuomo haki ngkuli mesakino mia atuu, ka tompaomo. 43 Mompari-pari Ira tumenao mia atuu ka ilako saru umoliwio moroso, 44 ”Pepentiio, si pompau hapa-hapa mongkona andio maupo ndi sema, sine lakomo, popokitaomo koroimu a nsando mpesomba ka pesombaakonomo pesombamu hangano tompakomo, kana peparentano i Musa.” 45 Sine mia atuu lumako pauo anu gagi atuu ka paleleo ba isua-suamo koa, ranta Ondae i Yesu nami Dopepopokita mewinso a laro ngkota. Mo'ia Ira i bungkuno a mpo'ianga anu boni-boni; sine mehawe ira koa mbo'u mpiha mia ndi Ondae inso a luwuno po'ianga. |
LAI 2021
Indonesian Bible Society