2 Mokole 4 - Wunta MemporiTegagia kinohali-haliako a lanano asa mia tuwu beine 4:1-7 1 Asa mia inso i olono beinedo bawaado nabi mebooli ndi Elisa, ”Atamiu, tamaku, mateomo ka ito'orio nine atamiu atuu doitoako Ira i Ue. Sine, puu mposinga pasua haweomo ta umalao orua ira anaku gagi atano.” 2 Sumangki i Elisa ndi onae, ”Hapa anu aku mokoweweuakomu? Pauakunemo hapamo koa anu hinao i rahamu.” Motae beine atuu, ”Atamiu andio nahina hapa-hapano i raha, sangkadio asa pido kodei me'ihi lana.” 3 Ka i'amba motae i Elisa, ”Lakomo, saru iramo bolusa inso i a raha susua, inso a pehori rahamu, bolusa anu mooa, sine si komba butu tedei. 4 Umarino atuu pewinsomo saru luwuno anamu, tondoomo pewowa anu i bungkumu. Tawaomo lana a laro luwuno bolusa atuu ka tandeomo bolusa anu bukeomo!” 5 Beine atuu lumako inso ndi onae. Itondoomo pewowa umarino onae ka luwuno anano mpewinso. Luwuno anano mewawa ira bolusa umpeda ndi onae, kontongaano montawa mpiha. Mpowawa bolusa umpeda ndi onae. 6 Mansano luwuno bolusa atuu bukeomo, motaeomo beine atuu ndi anano, ”Wawaakunemo mbo'u te'asa bolusa.” Sine sumangki ndi ineno, ”Nami hina mbo'u bolusa.” Ka i'amba lana mbo'u atuu menaa-naa waa. 7 Ka i'amba beine atuu lumako pauakono tetenaa-Do Ue Ala. Ipotae tetenaa-Do Ue Ala andio, ”Lakomo, asaomo lana atuu, owahiomo pasuamu. Omue saru luwuno anamu komiu mpokomentuwu inso a ntoreano.” Beine i Sunemi saru anano 4:8-37 8 I asa oleo i Elisa melempa telalo i Sunemi. I ra'ai mo'ia asa beine anu mompoli dumadasio kai pongkaa. Gagi sompo itelalo, onae tetoro mongkaa i ra'ai. 9 Motae beine atuu a ntamano, ”Menteeano kuto'orio nine mia anu wela tetoro ndi ontae atuu onaemo tetenaa-Do Ue Ala anu mempori. 10 Moikoomo topoweweu asa bolongko kodei i wawono merere watu. Moikoomo toponaakono i tahai asa poturia, meda, kadera ka hulu mengkaru. Tewala onae hawe ndi ontae, moiko ipo'ia itahai.” 11 I asa oleo i Elisa hawe i ra'ai, ka ipewinso a bolongko i wawono atuu ka ipoturi i tu'ai. 12 Ka i'amba motae ndi Gehasi, atano, ”Poboiomo beine i Sunemi atuu.” Ka i'amba i Gehasi moboio, ka beine atuu mentade i arono. 13 I Elisa umariomo pauakono i Gehasi, ”Po'arahako pauakono: Menteeano tedoakomiumo memasusaa kami. Hapake anu aku mokoweweuakomiu? Hinao ke anu aku mokopopauo mongkona omiu ndi ondae mokole ke a ntadulako sorodadu?” Sumangki beine atuu, ”Ongkue mo'ia i olodo pe'etuku!” 14 Ka i'amba motae i Elisa, ”Hapake anu ta pinokoweweu ndi onae?” Sumangki i Gehasi, ”Menteeano onae nahina anano ka tamano mota'uomo.” 15 Motae i Elisa, ”Poboiomo!” Ipoboio, ka i'amba beine atuu mentade a mpewowa. 16 Motaeomo i Elisa, ”A tempo kanandio mbo'u, ta'u ramai komongkopui asa ana ntama.” Sine sumangki beine atuu, ”Siimo ueku, oo tetenaa-Do Ue Ala, siimo ipegaupi ndi atamiu andio!” 17 Beine atuu mentiomo, ka ipe'anaakono asa ana ntama ia tempo kanatuu, ia nta'u ramaino, menunu saru anu pinauno i Elisa ndi onae. 18 Nana'ote atuu gagi langkai. I asa oleo onae meluarako tepohaweakono amano i olodo mia mensowi. 19 Ka i'amba motaeakono amano, ”Adoo uluku, uluku!” Ipotae amano ndi asa ata, ”Wawaomo ndi ineno!” 20 Itandeo ka iwawao mokuleo ndi ineno. Onae mentoro me'awio ndi ineno hawe ntonga oleo, ka i'amba mate. 21 Beine atuu mewuatako a bolongko i wawono ka ipomboleo a wawo mpoturiano tetenaa-Do Ue Ala atuu. Ka i'amba tumondoo pewowa i bungkuno ka ilako. 22 Ipoboio tamano ka ipotae, ”Tenaakune asa i olodo ata ka asa kalide waino kaku ronga koa mokolako ndi tetenaa-Do Ue Ala atuu, ka ku'amba mekule.” 23 Motae tamano, ”Tembio kau posongka lumako ndi onae oleo andio, kahinaano kanandio-andio komba wula wo'ohu ke oleo Saba?” Sumangki beine atuu, ”Pomperodomo koa.” 24 Ilampio kalide atuu ka ipotaeakono atano, ”Taateomo ka lakomo, si totalaio pelempaaku, sangkadio kupauakomu.” 25 Kanandiomo ilako beine atuu tepohaweakono tetenaa-Do Ue Ala i Torukuno Karameli. Mansano kumitao inso olai, motaeomo tetenaa-Do Ue Ala ndi Gehasi, atano, ”Kitao, onae atuu beine i Sunemi! 26 Kanandio-andio pelulumo tepohaweakono ka potaeakono, Moi-moiko komiu koa ke? Tamamiu moi-moiko ira koa ke? Nana'ote atuu moi-moiko koa mbo'u ke?” Sumangki beine atuu, ”Luwuno moi-moiko koa!” 27 Sahaweno a ntorukuno atuu, i'inio moroso karuno tetenaa-Do Ue Ala atuu. I Gehasi merangkuhako mingki monsiao, sine tetenaa-Do Ue Ala atuu motae, ”Po'ineeomo hangano masusa aroano! Dowunio i Ue mongkona andio ndi ongkue ka nahi Dopauakune.” 28 Ka i'amba motae beine atuu, ”Nde mo'ema aku asa ana ntama ndi omiu ueku? Kombake kupauomo, siimo ipopo'oo aku?” 29 Motae i Elisa ndi Gehasi, ”Peboo ntongamo, wawao tukoku a ngkaemu ka lakomo. Tewala hinao mia tepotowomu, si petabeio, ka tewala hinao mia metabeiko, siimo suloo. Naaomo tukoku i wawono nana'ote atuu.” 30 Sine ineno nana'ote atuu motae, ”A nee-Do i Ue anu tuwu ka a ntumuwumiu, nahi aku binta komiu.” Ka i'amba i Elisa mentade ka ipelempa tumondao beine atuu. 31 I Gehasi melempaomo mese'elungi ira ka inaaomo tuko i wawono nana'ote atuu, sine nahina suara, ka nahina tondonino ta tuwu. Ka i'amba mekule tepohaweakono i Elisa ka pauakono, ”Nana'ote atuu nahi pewangu!” 32 Mansano hawe i Elisa a raha atuu, mengkaaomo nine nana'ote atuu mateomo ka tepombole a wawo mpoturiano. 33 Mewinsoomo ka itondoo pewowa i bungkudo mia orua ira atuu, ka i'amba mekakai ndi Ondae i Ue. 34 Ka i'amba mewuatako mepombole i wawono nana'ote atuu ka ipodampio ngangano a ngangano nana'ote atuu, matano i wawono matano nana'ote atuu ka pele ngkaeno i wawono pele ngkaeno nana'ote atuu. Tempono ipebangkuako i wawono nana'ote atuu, koroino nana'ote atuu mokula-kulaomo. 35 Umarino atuu mewangu ka ipelempa a laro bolongko atuu ngkoraane ngkoramai. Ka i'amba mewuatako mbo'u ka ipebangkuako i wawono nana'ote atuu. Nana'ote atuu atiho pepitu ka iwileo matano. 36 Ka i'amba i Elisa moboio i Gehasi ka ipotae, ”Poboiomo beine Sunemi atuu!” Onaemo kai poboio. Mansano hawe beine atuu ndi onae, motae i Elisa, ”Tandeomo anamu andio!” 37 Beine atuu mewinso, mebangkuako i arono karuno i Elisa ka ipenggolontu mesomba saru rupano hawe a wita. Ka i'amba tumandeo anano ka ipeluarako. Matea a laro ngkawali 4:38-41 38 I Elisa mekule i Giliga i tempono hinao mokoninggoa i wita atuu. Tempono bawaado nabi mpentoro i arono, ipotaeakono atano, ”Naaomo kawali anu langkai a wawono api ka nahuomo kaanga tiado bawaado nabi andio!” 39 Ka i'amba asa mia meluarako lumako a lere kai ala ira inahu. Ihaweo anu mansa tuwu melele ka i'opuo sumpere mansa tuwu, tompa pinoko'ulano lemba meloeno. Ka i'amba mekule ka ibatu-batuo winsoo a laro ngkawali ponahua atuu, maupo nahi to'orio hapa anu ninahuno. 40 Ka i'amba ninahu atuu pinatinda kaangado luwuno mia atuu. Sine, mansado mengkaano, mpebooli ira dompotae, ”Hinao matea a laro ngkawali atuu, hei tetenaa-Do Ue Ala!” Nami bisa domengkaano mbo'u. 41 Sine motae i Elisa, ”Alaomo tarigu!” Iwinsoo a laro ngkawali ka ipotae, ”Kanandio-andio patindaako iramo mia andiodo ka dompokaa!” Nami hina mbo'u anu ta monsolangi a laro ngkawali atuu. Rua pulu roti tiano asa etu mia 4:42-44 42 Hinao asa mia inso i Ba'ala-Salisa hawe mowawakono tetenaa-Do Ue Ala roti wua amba-ambano, onaemo rua pulu roti jelai saru gandu wo'ohu a laro asa kadu. Ka i'amba motae i Elisa, ”Weeako iramo atuu a luwuno mia andio ka domengkaano.” 43 Sine puu mpopekakaako atuu motae, ”Kana'umpe andio aku mokopatindao i arono asa etu mia?” Isangkio, ”Weeako iramo mia atuudo, ka domengkaano. Hangano kanandiomo pau-Do i Ue: Mia ira pongkaa, ka da hinao mpiha toreano.” 44 Ka i'amba patindaako ira. Mpongkaa ira ka da hinao mpiha toreano menunu saru pau-Do i Ue. |
LAI 2021
Indonesian Bible Society