Matiu 6 - Vato Vari Vakameka Voru Ia Batu NeJesu I Vari Vatatana Ne Dego Tavisi Qira Basoero Iri Situ 1 Jesu igo napu dena, “Vatovato velaka ro qamu zazu ne ze dekoe God, kasi vasadaka ze de in koego basoero ne sauna go mara mia pata qamu zazu ne go. Ṉalu qamu zazune vatovato igogo ne God Tamaqamu ikoego rani ne tiniki voli qamu kaega. 2 Iago ṉalu qamu tekene sosovolomo kakia basoe situ kasi pepeu na. Vatovato gogone iato iri zazu ne basoero poqepoqe loborona Pade Lotu mana zuka lavata na komala ne, go basoero ne mara va zakazaka qira iri go. Ma sine ne qamu pata ogoto, basoero nae iri pala bana to voli qira. 3 Ṉalu qamu tekene sosovolomo kakia basoe situ, patavolomo vakitaka velaka aro do mara kasi rove na. 4 Sosovolomo aro mara pipika do Tamaqamu i mia go osina pataro qamu zazu pipika ne ṉara voli qamu.” Jesu I Vari Vatatana Ne De Go Pene ( Luka 11.2-4 ) 5 Jesu igo napu dena, “Ṉalu qamu pene, kasi gere qira basoero poqepoqe. Iri degere loborona Pade Lotu mana rikisina zuka lavata ro go iri ara pene va lavata go. Tanego iri soko mara mia basoero ne iri go. Ma sine ne qamu pata ogoto, iri pala bana to voli qira. 6 Ṉalu qamu pene go, za koe kova ramu mana kokoqua siporaṉa. Gonae munara pene go Tamaqamu qamuki mia go kaega, mana Tamaqamu i mia go pataro qamu zazu pipika nego, tinara voli qamu. 7 Do ṉalu qamu pene, kasi sine na topu sekoro i zaza volomo gere qira basoero iri koego rodoko. Tanego iri nanao God tina gata pene loda ro ria. 8 Muniki gere qira vano rodoko. God Tamaqamu i rove bana so pataro qamu nanao go ia, taramuzina qamu ara pene go ramu. 9 Iago ṉalu qamu pene muna go dena, Tamaqemu qo koego rani, go vitoṉomu aro mara tabo sivala de koe basoero. 10 Go osina basoero mara koe loborona vari miasoka raro. Pata qo soko timuna zazu ze go remu pua dena, mara gere napua so pataro iri zazu ne ze ria rani. 11 Teke qemu me ninidena pata gege qimu soko go. 12 Ono nanao ulene qemu remu sauna pataro qimu vasakate go, gerena remu qemu nanao ule ne qira ria basoero iri vasakata qemu go. 13 Mana oniki padane qemu remu pata go i mazala va soru qemu, do ono bara ne qemue dekoe pata sakata rone. 14 Pata ogoto sivala, ṉalu qamu nanao ule ne qira basoero iri vasakata qamu, God Tamaqamu ikoego rani ne tina nanao ule ne qamu sauna pataro qamu vasakate go. 15 Do ṉalu ramu qamuki nanao ule ne qira kaega pataro iri vasakata qamu go, God Tamaqamu ki mazala kaega tina nanao ule napu ne qamu sauna pataro qamu vasakate go.” Vari Vatatana Na Dego Qaniqani 16 Jesu igo napu dena, “Ṉalu qamu qaniqani kasi mimia maeropo gere qira ria basoero poqepoqe. Iri mimia saqo go mara mia basoero ria iri qaniqani mara vane qira iri go. Ma sine ne qamu pata ogoto, voli qira iri pala bana to. 17 Do ṉalu qamu qaniqani go, muna sasaboro, muna lomu mana surisuri go. 18 Gonae kaega ka basoe tina rove ramu qamu qaniqani. Mana God Tamaqamu i mia osina pataro qamu zazu pipika ne tina ṉara voli qamu go.” Jesu I Vari Vatatana Ne Vavagado Na Rani ( Luka 12.33-34 ) 19 Jesu igo napu de, “Muniki soti ze pata vavagado ramu pua dena, tanego kokorosi mana bebega tina mazala vasakate na mana vano sikosiko iri mazala papatena pade ne mana siko vavagado nae go. 20 Do muna qoqoṉo ze pata vavagado ramu tepa rani ne, de go i kaega ka kokorosi na, mana ki mazala kaega tina bebega go. Mana tepa rani ne i kaega kaki basoe sikosiko i mazala go papate na pade ikoego pata vavagado ne. 21 Puṉumu aro tina ko tarue so dekoe pata vavagado ro aro go.” Matana Basoe I Gere Pazi Na Tokama ( Luka 11.34-36 ) 22 Jesu igo napu dena, “Matana basoe i gere pazi na tokama. Ṉalu matamu i tatavata velaka go qo mazala mia velakena pataro qo zazu ne ze go loborona too aro. 23 Do ṉalu matamu ki velaka kaega, osina tokamamu tina ko rodoko. Iago ṉalu tatavata i koe de qo koe go i rodoko, tina lete rodoko napu to go.” Vari Vatatana Na Dego Va Mazale Na God ( Luka 16.13 ; 12.22-31 ) 24 Jesu igo napu dena, “I kaega kaki basoe i mazala osaka ne karua batu. Tina vasasakata ne kakia mana tina mamaligara ne kakia go. Tina mia vamazale kakia mana tina taru vaqoqore kakia go. Iago imakuru qamu tamuna vamazale go God mana pata vavagadona pua dena. 25 Iago ma sine qamu, kasi lete nanao vokara ne pata gege mana besi tina va too qamu mana kasi nanao vokara ne poga tamuna vabaribari ne, tanego, too i sivala ne pata gege, mana tokama i sivala ne poga qamu va baribari ne. 26 Mia qira pale ro iri koe go zakazaka ne, iriki zazu barue kaega, iriki taruze kaega pade pata gege ria. Do God Tamaqamu i koe rani ne ara va ṉaṉa qira. Ramu qamu rove qamu lete mazala sivala ne qira palero. 27 Patavolomo qo lete nanao vokara ne too aro do, i makuri go tono go, era ma too loda napu aqe. 28 Kasi poro nanao vokara ne poga. Mia qira bubuiliro iri zaṉana podo go. Iriki zazu kaega mana iriki zazu ne kaega poga ria tanuqira go. 29 Do ma sine qamu, patavolomo batu lavata Solomon iva keba ne osina pata malemale velaka ro ia, do iki sivala ne kaega kaki kameka ria bubuiliro dena. 30 God iva malemale qira seuseu volomo ro iri podo ego dena, do seuseu ro dena tina ko aqe so desuka mana tarina le, mana basoero ne tarina vana qira qe nako ne. Iago avigo qamu nanao God tiniki vabaribari qamu kaega? Vaogoto ramu iara lete suka so. 31 Kasi poro nanao vokara ne, ade tatana pala ze pata gege tatana ge go, mana besi tatana besia mana poga tatana va baribari ne. 32 Ria vano rodoko tane iri nanao kusika go patavolomoro dena. God Tamaqamu i koe rani ne i rove bana, qamu soko go ramu osina pataro dena. 33 Iago taru kenaqa zaqe puṉu qamu dekoe vari miasoka ia God mana muna zazu ne pataro i soko qamue go. Ṉalu gogo nae God tinara tekene qamu kero ne pataro. 34 Kasi nanao vokara ne ava tina doka go bakubaku. Tanego bakubaku mana nogotona musaqara iko rigo ia tanuna.” |
The New Testament in Varisi, Solomon Islands © Bible Society of the South Pacific, 1994, 2004.
Bible Society of the South Pacific